BiH ponovo je na udaru inflacije. Ovoga puta uzrok nije spoljni faktor nego neodgovornost domaće politike. Prognoze su nepovoljne s obzirom na najavljeno poskupljenje struje.Inflacija u BiH razara kućne budžete. Plate su skočile, ali i cijene – učinak nikakav.

Od maja 2024. godine, inflacija u BiH skočila je sa 2.0 odsto do 3.3 odsto početkom 2025. Krajem juna tekuće godine inflatorna kriva popela se na 4.6 odsto.

“Podrazumjeva se da teret erozije novca ajviše pada na teret građana jednog društva, jedne države”, kaže ekonomista Đorđe Lazić.

Ekonomista Admir Čavalić dodaje da dok u nekim zemljama Evrope dolazi do pada inflacije usljed djelovanja monetarnih autoriteta u BiH u prva dva kvartala imamo rast inflacije.

Za to više nema opravdanja u visokim cijenama uvoza, geopolitičkim sukobima, cijenama sirove nafte u Americi ili protoka gasa u nekom ruskom toku. Inflacija koja guši građane BiH proizvod je domaćih prilika.

“Preko noći iznenadno povećanje minimalne plate, nažalost pojelo je nominalne iznose – raspoložive dohotke naših građana. U realnom smislu taj novac sada manje vrijedi. Dolazi do drastičnog pada vrijednosti novca na uštrb rasta vrijednosti finalnih proizvoda i usluga”, objašnjava Čavalić.

“Monetarna vlast u BiH tj. Centralna banka izuzetno je dobar domaćin upravljanja finansijskim sistemom i tu inflaciju drži pod kontrolom iako ona malo izađe po cjenovnom potrošačkom indeksu”, rekao je Lazić.

To malo izlaženje za građane se ogledalo u podivljalim cijenama namirnica.

“Skupo je i sve je skuplje, ali ja se pridržavam onoga – prostri se onoliko koliko si dugačak”, kaže jedna Bijeljinka.

Građani dodaju da se bore kako znaju i umiju i da je najteže praviti kompromise kada je hrana u pitanju.

Indikativan je i rast cijena komunalnih usluga širom BiH.

“Kao i svih drugih usluga koje se vežu za ljudski rad kao faktor kreiranja nove vrijednosti”, napominje Čavalić.

Kao prvi vjesnik teške zime stigla je i informacija o poskupljenju struje preko mrežarine veće za 40 odsto što će za male potrošače značiti skok od 21 odsto ili 12 KM na mjesečnom strujnom cehu. Panika je već u domaćinstvima.

“Rijetko je da nas je toliki broj građana pozvao da pita da li to provjereno i imaju li oni na to pravo. Na drugoj strani imate potrošače koji to ne mogu da izdrže. Nije stvar potrošačke korpe nego je stvar, još malo, pa gladi određenih porodica”, navela je Snežana Šešlija iz Udruženja potrošača “Toper” iz Doboja.

“Kontrola cijena, tržišta koja je u nadležnosti vlada entiteta kako bi spriječili proboje i da naprave empatiju između cijena rasta i cijena dohotka kako bi građanima ostalo malo vazduha na raspolaganju”, rekao je Lazić

Bez kontrole cijena, zahuktalu inflaciju stanovništvo neće moći da izdrži. Povećanja plata ostaće ništa više do iluzija koja oslikava više para u novčaniku, ali manju kupovnu moć.

(BN) Foto: BN

Dani sa temperaturama do 40 stepeni i bez kiše su pred nama, najavljuju meteorolozi, dodajući da se promjena vremena ne očekuje do sredine mjeseca.

“Pred nama je duži period visokih temperatura, u pojedinim danima do oko 40°C. Sa nekim većim padavinama smo završili tako da slijedi duži period sunčanog i sušnog vremena bez, ili uz rijeđu pojavu nestabilnosti”, ističe se na stranici BHMeteo.ba.

Kako dodaju, sve veće temperature mogu se očekivati prema kraju ove i kroz narednu sedmicu. “Svi koji su planirali godišnje odmore, vrijeme će poslužiti do daljnjeg obzirom da se neka značajnija promjena vremena ne očekuje najmanje do sredine mjeseca, a vjerovatno i duže”, napisali su oni.

Ugostitelji u Republici Srpskoj suočavaju se sa problemom nedostatka radnika u ljetnoj sezoni, jer ih 20 do 30 odsto odlazi na rad u susjedne države, izjavio je član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeka RS” Vladan Šurlan.

Šurlan je naveo da je Udruženje predlagalo Vladi Republike Srpske i Ministarstvu trgovine i turizma mjere kako da se to prevaziđe, odnosno da mladi ostanu na ovim prostorima.

– Nije problem ekonomski već politički, stalna su previranja i to utiče na odlazak mladih, odnosno kod njih stvara osjećaj nesigurnosti – rekao je Šurlan.

On je dodao da je prosječna plata u ugostiteljstvu u Srpskoj 1.500 KM, dok u susjednim zemljama za iste poslove radnici iz Srpske zarade 1.500 evra i više.

– Prije tri godine smo predložili da minimalac bude 1.000 KM i da ostane isti iznos doprinosa kakav je bio u tom trenutku, što bi povećalo broj prijavljenih radnika i omogućilo smanjenje sive ekonomije. Međutim, povećan je minimalac, ali i doprinosi, a nama su problemi ostali – istakao je Šurlan.

On je ukazao da su od perioda pandemije virusa korona do danas poboljšani uslovi rada zaposlenih u ugostiteljstvu i ostvarivanje njihovih radnih prava, te da ugostitelji sami traže način da ih zadrže.

– Svaki poslodavac se žrtvuje da bi sačuvao radno mjesto. Radnike zadržavamo preko zime jer i u tom periodu imamo nedostatak radne snage. Svjesni smo da će ti radnici na ljeto otići u susjedne države jer ne možemo da im pružimo bolje uslove uprkos dobroj volji – rekao je Šurlan.

U ugostiteljstvu Srpske trenutno je zaposleno od 14.000 do 16.000 radnika, a taj broj varira tokom ljetne sezone s obzirom na brojne odlaske na rad u susjedne zemlje.