Connect with us

Region

KURTI DOŠAO DO ZIDA! “Zapad krivi vlast u Prištini za eskalaciju krize”

Poslije ukidanja dinara, upada u prostorije srpskih privremenih organa, spuštanja rampe kombiju sa dinarima na Jarinju čini se da Zapad nikada nije bio složniji i oštriji u kritici poteza kosovskog premijera Aljbina Kurtija.
Potvrda za to je i sjednica Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija, gdje je izgledalo kao da su se ujedinili i Zapad i Rusija i Kina. To je i jedan od razloga zbog koga Albanci na Kosovu strahuju da bi EU mogla da uvede i drugi paket sankcija Prištini, koji bi ovoga puta vjerovatno pogodio i građane, piše Blic.

Ukidanje dinara na Kosovu 1. februara pokrenulo je niz mjera Prištine koje praktično, kako su ovih dana govorili pojedinci, “efekat etničkog čišćenja Srba bez ispaljenog metka”. Srbi na KiM danima ne mogu da prime plate, penzije, socijalna davanja i dječije dodatke, a pored toga im se pale imanja, dok kosovska policija upada u prostorije srpskih privremenih organa.

Zbog toga su i SAD i EU oštro reagovale, što se moglo čuti i u četvrtak u Njujorku, na sjednici Savjeta bezbednosti UN, kada su rezerve prema odluci Prištine da jednostrano i bez adekvatnih konsultacija sa partnerima zabrani upotrebu dinara na Kosovu, izrazile najmoćnije sile: SAD, Rusije, Francuska, Kina i Velika Britanija.

Prijetnja u najavi
Ovih dana čulo se i nešto što bi se moglo protumačiti i kao prijetnja, i to od ambasadora SAD u Prištini Džefrija Hovenijera, koji je spočitao Kurtiju to što nije radio na “alternativnim načinima” isplate novca Srbima nakon ukidanja dinara i upozorio da ukoliko Kurtijeva vlada “ne sasluša savjete Vašingtona postoje jasne posljedice” po kvalitet njihovog partnerstva.

I Petar Stano, portparol EU, nedvosmisleno je rekao da potezi Prištine “ne doprinose deeskalaciji situacije, da nisu koordinisani već “jednostrani bez potrebnog nivoa konsultovanja kako bi se spriječio negativan uticaj na ljude na terenu“. Uz to, Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine, upozorio je da pažljivo prati dešavanja u vezi sa ukidanjem dinara koja, kako je rekao, posebno pogađaju Srbe na KiM.

Oštre reakcije zapadnih zvaničnika uznemirile su i albansku javnost.

Drugi paket sankcija
Albanski analitičar Arbnor Seljimi kazao je da nakon odluke o zabrani dinara SAD mogu da uvedu sankcije Prištini i zabrane im učešće u NATO vježbama. Kako je rekao, SAD mogu uvesti pojedinačne sankcije Kurtiju i drugim akterima koji su uticali na odluku o zabrani dinara.

Izvještaji koji su stizali iz SAD sa bezuslovnom podrškom Kosovu sada mogu imati neke sankcije, možda zabrana učešća u nekim NATO vježbama, kao što je “Difender Jurop 2023”. Mogu postojati i sankcije za pojedince, kao što je Kurti, ali i za sve one koji su uticali na donošenje odluke o zabrani dinara – naveo je Seljimi.

Ljutfi Haziri, potpredsjednik opozicionog Demokratskog saveza Kosova plaši se da će “eventualni drugi paket sankcija protiv Kosova uticati i na građane”.

Sada su ove mjere za vladine službenike i institucije, a najveći strah je da bi drugi paket mogao da izazove kolektivne mjere. SAD su i dalje kredibilan partner i uvijek su držale svoju riječ. To rade i sada, imaju partnerstvo sa narodom Kosova, a ne sa zvaničnicima Kosova, i bojim se da ove mjere ne utiču i na građane. Obustava ili zamrzavanje EU fondova od 300 miliona evra na snazi je skoro godinu dana, 500 miliona evra fonda za Zapadni Balkan gdje je Kosovo isključeno i drugi efekti koji se eventualno mogu pojačati novim sankcijama, to je ono što Kosovo ovih dana politički trpi – kazao je Haziri.

Stigao signal iz Brisela
Branka Latinović, bivša ambasadorka i predstavnica Srbije pri OEBS-u ukazuje da je iz Brisela već stigao signal šta EU misli o poslednjim Kurtijevim potezima.

Činjenica da Evropska komisija nije stavila na dnevni red ukidanje sankcija, barem nekog od paketa sankcija koje je uvela prema zvaničnicima Kosova i prema predstavnicima vlasti, govori da su oni vrlo podozrivi, rezervisani na način kako se ta vlast ponaša, kako se njeni predstavnici ponašaju i da očito nema dovoljnu dozu povjerenja da će oni to prevazići i da se neće ponoviti – navodi Latinović.

“Zapad vaga između Kosova i njegove vizije o Kosovu”

Nažalost, ovo nije prva jednostrana akcija Prištine, a iskustvo govori da je do sada Kurtijeva tvrdoglavost prolazila bez obzira na manje ili više stroge reakcije Zapada pa i prvi paket EU sankcija.

Ipak, Milica Andrić Rakić iz “Društvene inicijative” veruje da u zapadnom svijetu ima mnogo aktera koji mogu da spriječe jednostrane akcije Prištine”.

Oni jasno prave razliku između Kosova i njihove vizije o Kosovu kao nezavisne države koja će ući u NATO prvenstveno da bi Kfor mogao da se povuče sa te teritorije, i Aljbina Kurtija koji trenutno mnogo čini na podizanju tenzija. Dok god je Kurti premijer neće biti ozbiljnijih akcija protiv njega jer ga ta titula štiti. Onog trenutka kada, i ako on ne bude mogao da formira vladu, njegova politička karijera će biti ozbiljno dovedena u pitanje bar kada su zapadni lideri u pitanju – analizira Andrić Rakić.

Ne zna se šta su stvarne namjere Zapada
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, pak, smatra da je poslije svega teško razlučiti šta su stvarne namjere Zapada, a šta je “dio igrokaza”.

Ove reakcije američkih i evropskih zvaničnika možda su djelimično samo ograđivanje od poteza Prištine. Kurti je slične odluke sprovodio i ranije pa je nakon sličnih reakcija Zapada samo došlo do odlaganja, ali ne i povlačenja tih poteza – ocjenjuje Popov.

Kako kaže, Zapad je više reagovao zbog toga što Priština nije napravila “međukorak kako Srbi ne bi bili oštećeni nakon ukidanja dinara”.

Mislim da će se u narednom periodu naći rješenje kako Srbi na KiM da primaju plate, penzije, socijalna davanja i dječije dodatke u dinarima koji će se odmah potom konvertovati u evre. To bi tehnički moglo da se sprovede preko akreditovanih banaka na KiM – zaključuje Popov.

Related Topics:

Region

VRAĆA SE OBAVEZAN VOJNI ROK U SRBIJU: Evo ko mora da ga služi, a ko ne

Načelnik generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović potvrdio je nedavno da Vojska Srbije radi na pripremama za služenje obaveznog vojnog roka i da će on trajati 75 dana.

“Otpočeli smo sa nabavkom pojedinih materijalnih sredstava kao što je uniforma, kao što je naoružanje, proračuni, utroška, municija za tu aktivnost”, rekao je načelnik, dodajući da se samo čeka donošenje zakona koji će sve to i formalno potvrditi, pa da može da počne.

Za sada, pravna procedura, uključujući usvajanje zakona i rješavanje pitanja prigovora savjesti, nije završena. Ukoliko se obavezno služenje uvede, predviđeno je da bi se oni sa prigovorom savjesti opredjeljivali za civilno služenje bez oružja.

Obavezni vojni rok bi se odnosio na muškarce.

Za žene bi i dalje ostala opcija dobrovoljnog služenja.

Planira se i uvođenje specifičnih oblika služenja za mlade ljude sa tehničkim i tehnološkim znanjima, koji bi mogli da služe u jedinicama koje zahtijevaju takve vještine (npr. upravljanje dronovima).

Ko bi bio izuzet?

Na osnovu najava o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, kao i na osnovu ranijih zakonskih rješenja, mogu se izdvojiti sljedeće kategorije lica koja ne bi morala da služe:

Lica nesposobna za vojnu službu: Na osnovu ljekarskih i psiholoških pregleda koje sprovode vojne i civilne zdravstvene ustanove, utvrđuje se zdravstvena sposobnost regruta. Osobe koje budu ocijenjene kao “nesposobne” za vojnu službu ne bi morale da služe vojni rok. U obzir se uzimaju fizički i mentalni zdravstveni problemi, kao i određena fizička stanja.

Prigovor savjesti: Ovo je ustavno pravo. Osobe koje iz vjerskih, moralnih ili drugih razloga savjesti ne žele da služe vojni rok sa oružjem, mogu da podnesu zahtjev za civilno služenje. Iako detalji novog zakona nisu poznati, u ranijim rešenjima civilno služenje je trajalo duže od služenja sa oružjem, ali bez upotrebe oružja.

Jedini hranilac porodice: U ranijem periodu, lica koja su bila jedini hranitelji porodice mogla su da odlože ili da budu oslobođena služenja vojnog roka. Očekuje se da bi slične odredbe mogle biti ponovo usvojene.

Dvojni državljani: U zavisnosti od međunarodnih ugovora i zakonskih rješenja, lica sa dvojnim državljanstvom koja su regulisala vojnu obavezu u drugoj državi čiji su državljani, mogu biti oslobođena služenja u Srbiji, pod uslovom da ispune određene uslove.

Određene starosne grupe: Vojna obaveza prestaje za muškarce sa navršenih 60 godina života, a za žene sa 50 godina. Takođe, postoji mogućnost da se služenje vojnog roka odloži do navršavanja 27. godine života, piše “Telegraf”.

Nastavi čitati

Region

ISTRAGA PADA NADSTREŠNICE: Podignuta optužnica protiv Gorana Vesića i još 12 osoba

Više javno tužilaštvu u Novom Sadu optužilo je 13 osoba, među kojima i Gorana Vesića, bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, povodom rušenja nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu prilikom čega je život izgubilo 16 osoba, a jedna osoba je teško povrijeđena.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obavještava javnost da je dana 16.9.2025. godine, u skladu sa zakonom, podiglo Optužnicu protiv trinaest optuženih zbog opravdane sumnje da su učinili krivična djela koja se pravno kvalifikuju kao teška djela protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika – saopšteno je iz Tužilaštva.

Dodaju da je u dopuni istražnog postupa u potpunosti postupilo po Odluci Vijeća Višeg suda u Novom Sadu br. KV. 1408/24 koja je dostavljena ovom tužilaštvu 11. aprila 2025. godine.

– Poslednja istražna radnja je preduzeta dana 12. septembra 2025. godine, nakon čega je dana 15. septembra 2025. godine donijeta Naredbu o završetku dopune istrage čime je okončan istražni postupak – dodaju.

Goran Vesić
FOTO: ZORAN ILIĆ/RINGIER

Tokom istrage, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je, kako navode postupalo u okvirima svojih nadležnosti i u interesu istrage.

Dodaju da je optužnicom je obuhvaćeno trinaest optuženih G.V, bivši ministar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, J.T. bivši v.d. generalnog direktora “Infrastruktura železnice Srbije” a.d., A.D. bivši v.d. pomoćnika ministra u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, N.Š. bivši generalni direktor “Infrastruktura železnice Srbije” a.d., S.N. odgovorni projektanta građevinske konstrukcije, M.J. glavni projektant idejnog projekta, Lj.M.M. glavni projektant projekta za građevinsku dozvolu, M.S. izvestilac Republičke revizione komisije, J.S.M. lice odgovorno za tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu, Z.S.M. i D.J. lica odgovornih za izvođenje građevinskih radova, M.G. i D.T. lica odgovornih za stručni nadzor nad izvođenjem radova.

Na teren im se stavlja da su zbog krivičnih djela kojima je omogućena upotreba javnog objekta – stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, krila B, iako su u toku bili građevinski radovi i za koji objekat nije izdata upotrebna dozvola, zbog krivičnog djela u vezi sa prethodnim neodržavanjem konstrukcije objekta stanične zgrade, zbog krivičnih djela u fazi projektovanja i izvođenja radova prilikom renoviranja stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Region

OSTAJEMO BEZ ČUVENE ČOKOLADE! Gasi li se u tišini poznata ex-yu fabrika?

Otkad su sredinom oktobra prošle godine vlasničke promjene u Zvečevu zacementirane skidanjem njegovih dionica sa Zagrebačke berze, požeška konditorska industrija potpuno je iščeznula iz medija, ništa se ne čuje o tome što se u njoj događa.

Jedini službeni izvor tako su podaci o lanjskom poslovanju objavljeni na portalu Poslovna.hr, a na temelju finansijskog izvještaja Zvečeva. Iz njih pak nije posve jasno ide li požeška tvornica prema kraju svog postojanja ili je novi vlasnik na neobičan način vodi prema njenom novom početku, piše Lider.

U proljeće prošle godine dotadašnji većinski vlasnik Zvečeva Zdravko Alvir prodao je svoj vlasnički udio firmi Felxway Adriatic čiji je osnivač kompanija Flexway sa sjedištem u Dubaiju, a u vlasništvu ruskoga milijardera nastanjenog u Australiji Denisa Štengelova.

Kako je Štengelov, među ostalim, vlasnik lanca maloprodajnih trgovina Jarče! s oko hiljadu supermarketa u Rusiji, očekivalo se da će Zvečevo prosperirati na proizvodnji slatkiša za taj lanac, to više što je u prethodnome periodu steklo sasvim lijepu reputaciju kao proizvođač privatnih trgovačkih marki za više velikih maloprodajnih lanaca u Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji, na čemu je dosta godina ostvarivalo više od pola prihoda od prodaje.

Nisu jasni planovi novog vlasnika
Međutim, s dolaskom novoga vlasnika lani su u Požegu došle i nove strateške odluke o daljnjem smjeru poslovanja, a jedna od njih je, kako neslužbeno saznaje Lider, i to da se posve prestanu proizvoditi privatne robne marke.

O tome čime će se prihod od toga nadoknaditi, ne zna se ništa. Kako bilo, ta je odluka već u prošloj godini rezultirala padom prihoda od devet posto u odnosu na godinu prije te iskazanim gubitkom u poslovanju od 6,1 miliona eura, iznosom koji je blizu polovine lanjskih prihoda (13,2 miliona eura).

O važnosti Zvečeva za lokalnu zajednicu
BiznisInfo.ba podsjeća da je Zvečevo decenijama bilo jedan od simbola Požege i cijele Slavonije, ne samo kroz prepoznatljive brendove, nego i kroz ekonomski značaj. Kompanija je u svojim najboljim danima zapošljavala više od 1.000 radnika i činila okosnicu lokalne industrije.

Svaka promjena vlasništva ili strategije direktno utiče na lokalnu ekonomiju, pa se u javnosti s pravom postavlja pitanje kako će novi poslovni planovi uticati na Požegu i okolne gradove.

Širi trend u industriji
Odluka da se prekine proizvodnja privatnih robnih marki događa se u trenutku kada je evropska konditorska industrija pod velikim pritiskom. Troškovi sirovina, posebno kakaa, bilježe rekordne vrijednosti, dok potrošači sve više traže proizvode više kvalitete ili zdravije alternative.

Mnoge kompanije u EU, poput Nestléa i Ferrera, ulažu u inovacije i premium linije proizvoda kako bi se prilagodile tim trendovima. Ako Zvečevo ne pronađe novi, održivi model poslovanja, rizikuje da izgubi konkurentnost na tržištu.

Neizvjesnost oko planova novog vlasnika
S obzirom na to da je vlasnik Zvečeva Denis Štengelov istovremeno prisutan i na tržištima Rusije, Australije i Bliskog istoka, analitičari ističu da bi njegov plan mogao biti usmjeren na izvoz proizvoda na istočna tržišta, koja nude potencijal za rast.

Međutim, šutnja uprave i izostanak jasne komunikacije prema javnosti i zaposlenima stvara prostor za spekulacije i strah. Bez jasne strategije, teško je procijeniti hoće li Zvečevo postati regionalni izvozni centar ili će se suočiti s daljnjim padom proizvodnje.

Ključni period za kompaniju
Pred Zvečevom je period ključnih odluka. Kompanija koja je decenijama gradila ime kroz proizvode koji su obilježili djetinjstva mnogih generacija sada stoji pred raskrsnicom – između mogućnosti za obnovu i modernizaciju ili postepenog gašenja proizvodnje.

Od poteza novog vlasnika i podrške lokalne zajednice zavisi hoće li Požega zadržati jednog od svojih najpoznatijih industrijskih brendova bivše Jugoslavije, prenosi Biznisinfo.

Nastavi čitati

Aktuelno