Poslije ukidanja dinara, upada u prostorije srpskih privremenih organa, spuštanja rampe kombiju sa dinarima na Jarinju čini se da Zapad nikada nije bio složniji i oštriji u kritici poteza kosovskog premijera Aljbina Kurtija.
Potvrda za to je i sjednica Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija, gdje je izgledalo kao da su se ujedinili i Zapad i Rusija i Kina. To je i jedan od razloga zbog koga Albanci na Kosovu strahuju da bi EU mogla da uvede i drugi paket sankcija Prištini, koji bi ovoga puta vjerovatno pogodio i građane, piše Blic.

Ukidanje dinara na Kosovu 1. februara pokrenulo je niz mjera Prištine koje praktično, kako su ovih dana govorili pojedinci, “efekat etničkog čišćenja Srba bez ispaljenog metka”. Srbi na KiM danima ne mogu da prime plate, penzije, socijalna davanja i dječije dodatke, a pored toga im se pale imanja, dok kosovska policija upada u prostorije srpskih privremenih organa.

Zbog toga su i SAD i EU oštro reagovale, što se moglo čuti i u četvrtak u Njujorku, na sjednici Savjeta bezbednosti UN, kada su rezerve prema odluci Prištine da jednostrano i bez adekvatnih konsultacija sa partnerima zabrani upotrebu dinara na Kosovu, izrazile najmoćnije sile: SAD, Rusije, Francuska, Kina i Velika Britanija.

Prijetnja u najavi
Ovih dana čulo se i nešto što bi se moglo protumačiti i kao prijetnja, i to od ambasadora SAD u Prištini Džefrija Hovenijera, koji je spočitao Kurtiju to što nije radio na “alternativnim načinima” isplate novca Srbima nakon ukidanja dinara i upozorio da ukoliko Kurtijeva vlada “ne sasluša savjete Vašingtona postoje jasne posljedice” po kvalitet njihovog partnerstva.

I Petar Stano, portparol EU, nedvosmisleno je rekao da potezi Prištine “ne doprinose deeskalaciji situacije, da nisu koordinisani već “jednostrani bez potrebnog nivoa konsultovanja kako bi se spriječio negativan uticaj na ljude na terenu“. Uz to, Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine, upozorio je da pažljivo prati dešavanja u vezi sa ukidanjem dinara koja, kako je rekao, posebno pogađaju Srbe na KiM.

Oštre reakcije zapadnih zvaničnika uznemirile su i albansku javnost.

Drugi paket sankcija
Albanski analitičar Arbnor Seljimi kazao je da nakon odluke o zabrani dinara SAD mogu da uvedu sankcije Prištini i zabrane im učešće u NATO vježbama. Kako je rekao, SAD mogu uvesti pojedinačne sankcije Kurtiju i drugim akterima koji su uticali na odluku o zabrani dinara.

Izvještaji koji su stizali iz SAD sa bezuslovnom podrškom Kosovu sada mogu imati neke sankcije, možda zabrana učešća u nekim NATO vježbama, kao što je “Difender Jurop 2023”. Mogu postojati i sankcije za pojedince, kao što je Kurti, ali i za sve one koji su uticali na donošenje odluke o zabrani dinara – naveo je Seljimi.

Ljutfi Haziri, potpredsjednik opozicionog Demokratskog saveza Kosova plaši se da će “eventualni drugi paket sankcija protiv Kosova uticati i na građane”.

Sada su ove mjere za vladine službenike i institucije, a najveći strah je da bi drugi paket mogao da izazove kolektivne mjere. SAD su i dalje kredibilan partner i uvijek su držale svoju riječ. To rade i sada, imaju partnerstvo sa narodom Kosova, a ne sa zvaničnicima Kosova, i bojim se da ove mjere ne utiču i na građane. Obustava ili zamrzavanje EU fondova od 300 miliona evra na snazi je skoro godinu dana, 500 miliona evra fonda za Zapadni Balkan gdje je Kosovo isključeno i drugi efekti koji se eventualno mogu pojačati novim sankcijama, to je ono što Kosovo ovih dana politički trpi – kazao je Haziri.

Stigao signal iz Brisela
Branka Latinović, bivša ambasadorka i predstavnica Srbije pri OEBS-u ukazuje da je iz Brisela već stigao signal šta EU misli o poslednjim Kurtijevim potezima.

Činjenica da Evropska komisija nije stavila na dnevni red ukidanje sankcija, barem nekog od paketa sankcija koje je uvela prema zvaničnicima Kosova i prema predstavnicima vlasti, govori da su oni vrlo podozrivi, rezervisani na način kako se ta vlast ponaša, kako se njeni predstavnici ponašaju i da očito nema dovoljnu dozu povjerenja da će oni to prevazići i da se neće ponoviti – navodi Latinović.

“Zapad vaga između Kosova i njegove vizije o Kosovu”

Nažalost, ovo nije prva jednostrana akcija Prištine, a iskustvo govori da je do sada Kurtijeva tvrdoglavost prolazila bez obzira na manje ili više stroge reakcije Zapada pa i prvi paket EU sankcija.

Ipak, Milica Andrić Rakić iz “Društvene inicijative” veruje da u zapadnom svijetu ima mnogo aktera koji mogu da spriječe jednostrane akcije Prištine”.

Oni jasno prave razliku između Kosova i njihove vizije o Kosovu kao nezavisne države koja će ući u NATO prvenstveno da bi Kfor mogao da se povuče sa te teritorije, i Aljbina Kurtija koji trenutno mnogo čini na podizanju tenzija. Dok god je Kurti premijer neće biti ozbiljnijih akcija protiv njega jer ga ta titula štiti. Onog trenutka kada, i ako on ne bude mogao da formira vladu, njegova politička karijera će biti ozbiljno dovedena u pitanje bar kada su zapadni lideri u pitanju – analizira Andrić Rakić.

Ne zna se šta su stvarne namjere Zapada
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, pak, smatra da je poslije svega teško razlučiti šta su stvarne namjere Zapada, a šta je “dio igrokaza”.

Ove reakcije američkih i evropskih zvaničnika možda su djelimično samo ograđivanje od poteza Prištine. Kurti je slične odluke sprovodio i ranije pa je nakon sličnih reakcija Zapada samo došlo do odlaganja, ali ne i povlačenja tih poteza – ocjenjuje Popov.

Kako kaže, Zapad je više reagovao zbog toga što Priština nije napravila “međukorak kako Srbi ne bi bili oštećeni nakon ukidanja dinara”.

Mislim da će se u narednom periodu naći rješenje kako Srbi na KiM da primaju plate, penzije, socijalna davanja i dječije dodatke u dinarima koji će se odmah potom konvertovati u evre. To bi tehnički moglo da se sprovede preko akreditovanih banaka na KiM – zaključuje Popov.