Connect with us

Svijet

“KUVA” U PARIZU! Francuska vlada na ivici pada

Francuska se suočava sa jednom od najvećih političkih i budžetskih kriza u posljednjih nekoliko decenija.

Francuski premijer Fransoa Bajru priprema se za ključni glas povjerenja u parlamentu 8. septembra, dok masovni protesti, opozicija i finansijska tržišta vrše pritisak na manjinsku vladu.

Ova kombinacija političke nestabilnosti i ekonomskog pritiska podsjeća na krizu iz 1930-ih godina i mogla bi imati dugoročne posljedice po stabilnost države.

Budžetska kriza: Štednja koja dijeli zemlju
Vlada Bajrua predložila je budžet koji predviđa štednju od 44 milijarde evra i ukidanje dva državna praznika.

Cilj je smanjenje deficita na 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, kako bi se ispunili kriterijumi Evropske unije i smanjila zabrinutost finansijskih tržišta.

Ministar finansija Erik Lombar izjavio je da bi u suprotnom mogla uslijediti intervencija Međunarodnog monetarnog fonda.

“Naša je odgovornost da zadržimo povjerenje tržišta. Kretanje u pravom smjeru je ključno”, rekao je Lombar, ističući da Francuska već sada troši na kamate više nego Italija.

Dodao je da plan “fer štednje” zahtijeva da najbogatiji doprinesu najviše, kako bi opterećenje bilo pravedno raspoređeno.

Opozicija, međutim, tvrdi da predložene mjere nisu fer i da ne rješavaju osnovne probleme. Socijalisti, zeleni i ekstremna ljevica kritikovali su Bajruov pristup, dok Nacionalni savez Marin le Pen otvoreno poziva na nove izbore.

Politička scena: Premijer na tankoj liniji
Bajru vodi manjinsku vladu, što znači da svaki zakon, uključujući budžet, zavisi od kompromisa s opozicionim strankama.

Tri velika bloka – ultradesni Nacionalni savez, centar koji podržava Makrona i ljevica – pokazuju minimalnu spremnost na saradnju.

Žan-Lik Melenšon, lider “Nepokorene Francuske”, pozvao je sindikate da podrže masovne proteste 10. septembra i organizuju generalni štrajk.

“Ne možemo da pregovaramo s ovom administracijom. Potrebno je da Makron bude opozvan”, kazao je Melenšon u intervjuu za radio.

Čak ni konzervativci nisu pošteđeni kritike. Bivši lider Republikanske stranke Žan-Fransoa Kope izjavio je da bi predsjednik Francuske Emanuel Makron trebalo da planira svoju ostavku, aludirajući na odlazak generala Šarla de Gola 1969. godine nakon neuspjeha referenduma o ustavnim reformama.

Ako Bajru ne obezbijedi većinu u parlamentu, Makron će se naći pred teškim izborom: imenovanje novog premijera, formiranje ekspertske vlade ili raspisivanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora prije isteka mandata.

Svaka od opcija nosi značajan rizik za stabilnost zemlje i Makronov politički kapital.

Protesti 10. septembra: Narod protiv politike štednje
Pokret za “nacionalni šatdaun” 10. septembra, koji okuplja anonimne aktiviste i razne političke frakcije, dobija sve veći odziv javnosti. Prema anketi “Toluna Haris Interaktiv”, dvije trećine ispitanika podržava protest, uključujući glasače sa lijevog i desnog spektra.

Ovaj pokret se već poredi sa “Žutim prslucima” iz 2018 – 2019, čija je mobilizacija krenula iz Facebook grupa i prerastala u masovne demonstracije širom zemlje.

Melenšon i njegov pokret planiraju parlamentarnu inicijativu za opoziv Makrona, iako se očekuje da neće biti uspješna.

Sindikat CGT pozvao je članove na štrajk gdje god je to moguće, dok su i drugi sindikati dali podršku protestu. Građani su, prema izvještajima, izrazili ogorčenje zbog smanjenja socijalnih davanja i ukidanja praznika, što dodatno povećava rizik od masovnih demonstracija.

Istorijski kontekst: Francuska 1932. – 1933.
Kriza u Francuskoj podsjeća na period iz 1930-ih godina, kada je zemlja bila teško pogođena svjetskom ekonomskom krizom. Između 1932. i 1933. godine, Francuska je imala šest premijera u samo godinu dana, što je izazvalo političku paralizu.

Razlog je uvijek bio isti – neslaganje oko budžeta. Nijedan predloženi plan, bilo povećanje poreza, smanjenje izdataka ili posebne mjere, nije mogao da pridobije podršku većine u parlamentu.

Državni budžet je tada postao kamen spoticanja koji je podrio povjerenje građana u demokratiju.

Danas, Francuska je prezadužena sa 3.000 milijardi evra, a kamate na dug svake godine gutaju desetine milijardi. Finansijska tržišta pažljivo posmatraju poteze vlade, a pad berzanskog kursa i rast kamata na obveznice signalizuju ozbiljnu zabrinutost.

Reakcije političkih blokova i sindikata
Ultradesni Nacionalni savez: traži nove izbore, investicije u policiju i vojsku, jačanje kupovne moći, finansirano dodatnim zaduživanjem.

Ekstremna ljevica: planira generalni štrajk i parlamentarnu inicijativu za opoziv Makrona.

Zeleni, socijalisti i komunističke stranke: odbijaju da podrže Bajruov budžet, nude alternativne budžete s većim opterećenjem za bogate.

Sindikati (CGT i drugi): pozivaju na štrajkove i masovne proteste.

Konzervativci: takođe kritikuju mjere štednje, upozoravajući da bi stroge fiskalne mere mogle dodatno opteretiti srednji sloj i ojačati opozicione blokove koji vode u anketama.

Finansijski pritisak: Tržišta i međunarodni pritisci
Investitori i finansijska tržišta već reaguju na Bajruove prijedloge. Kamate na državne obveznice nadmašile su nivo grčkih obveznica, što signalizuje nepovjerenje u francusku fiskalnu politiku. Bez kredibilnog plana za konsolidaciju finansija, Francuska bi mogla da izgubi kreditni rejting.

Evropska unija i Brisel takođe vrše pritisak na Francusku da sprovede štedljive mjere, dok Međunarodni monetarni fond nadzire fiskalnu politiku zemlje i upozorava na moguće posljedice neuspjeha.

Ključni mjesec za Francusku
Francuska se suočava sa kombinacijom političke, ekonomske i društvene krize. Bajru se kocka sa povjerenjem u parlamentu, Makron mora da razmotri teške odluke, a građani i sindikati spremaju masovne proteste 10. septembra.

Istorijske paralelne sa krizom iz 1930-ih, visoka zaduženost, rast kamata i nezadovoljstvo građana stvaraju scenario u kojem svaki pogrešan potez može dodatno destabilizovati zemlju, prenosi Nova.

Francuska stoji pred testom svoje političke i finansijske stabilnosti, a naredne nedjelje biće ključno da li vlada uspije da sačuva povjerenje parlamenta, tržišta i građana.

Related Topics:

Svijet

STOLTENBERG: Željno iščekujem sastanak Putina i Trampa

Bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da “željno iščekuje” sastanak predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, u Budimpešti.

Sastanak najavio američki predsjednik.

Pozicija sile
“Vjerujem da moramo da razgovaramo sa Rusijom ako želimo da se rat u Ukrajini završi. Ali dijalog mora biti vođen sa pozicije sile”, rekao je Stoltenberg na Sajmu knjiga u Frankfurtu, prenosi “Tagesšpigel”.

On je rekao da Zapad mora da nastavi da podržava Ukrajinu – politički, finansijski i vojno. Tako bi se stvorili uslovi za pregovore.

Okupacija
“U suprotnom, ne može se postići mir koji bi omogućio Ukrajini da ostane slobodna zemlja. Biće samo okupacija. Kada Putin shvati da ne može da pobijedi na bojnom polju, sješće i pregovaraće”, zaključio je Stoltenberg.

Tramp je u četvrtak, nakon dvočasovnog razgovora sa Putinom, objavio da će se njih dvojica sastati u Budimpešti u narednim nedjeljama. Tačan datum još nije određen.

Kremlj je u petak saopštio da bi taj sastanak mogao da bude održan za dve nedjelje ili nešto kasnije.

Nastavi čitati

Svijet

NAKON NIZA SKANDALA! Princ Endru se odrekao svih titula i počasti

Britanski princ Endru se odrekao svih titula i počasti, među kojima je i titula vojvode od Jorka, prenio je Sky News.

Ova odluka je došla nakon sve većeg pritiska na princa Endrua nakon što su se pojavili novi izvještaji o njegovoj vezi sa pokojnim milijarderom pedofilom Džefrijem Epstajnom.

Međutim, on će ostati princ, kao drugi sin pokojne kraljice Elizabete II. Njegova bivša supruga, Sara Ferguson, takođe više neće koristiti titulu vojvotkinje od Jorka.

“U razgovoru sa kraljem i mojom užem i širom porodicom, zaključili smo da kontinuirane optužbe protiv mene odvlače pažnju od rada Njegovog Veličanstva i kraljevske porodice. Odlučio sam, kao i uvijek, da stavim svoju dužnost prema porodici i zemlji na prvo mjesto. Ostajem iza svoje odluke od prije pet godina da se povučem iz javnog života”, naveo je u saopštenju princ Endru.

“Uz saglasnost Njegovog Veličanstva, smatramo da sada moram da idem korak dalje. Stoga više neću koristiti svoju titulu niti počasti koje su mi dodijeljene. Kao što sam već rekao, snažno poričem optužbe protiv mene”.

Nedavno je princ Endru optužen i da je imao veze sa navodnim kineskim špijunom, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN DOLAZI U EU? Orban organizuje istorijski samit s Trampom u Budimpešti!

Mađarski premijer Viktor Orban telefonski je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o planiranom sastanku Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa u Budimpešti, saopštio je Kremlj.

Iz Kremlja su naveli da je razgovor inicirala mađarska strana.

U saopštenju stoji da je “Orban izrazio spremnost da olakša dogovore za mogući rusko-američki samit u Budimpešti.”

Putin je takođe obavijestio Orbana o svom nedavnom telefonskom razgovoru s Trampom.

Ruski lider rekao je mađarskom premijeru da nadolazeći sastanak s Trampom namjerava iskoristiti za raspravu o “algoritmu daljnjih akcija”, s ciljem pronalaska načina za okončanje rata u Ukrajini.

Nakon razgovora, Orban je na društvenim mrežama napisao da su “pripreme u punom jeku”, referišući se na potencijalni samit u glavnom gradu Mađarske.

Podsjetimo, Tramp je s Putinom razgovarao juče, prvi put u gotovo dva mjeseca. Nakon toga Tramp je razgovarao telefonski i sa Orbanom.

Nakon razgovora najavio je planove za sastanak u Budimpešti, što bi bio prvi Putinov dolazak u glavni grad jedne članice EU od početka specijalne operacije u Ukrajini.

Takva posjeta zahtijevala bi prelet ruskog aviona preko vazdušnog prostora drugih zemalja članica Unije.

Nakon poziva, Tramp je izjavio da se Putinu ne sviđa ideja da SAD obezbijedi Ukrajinu projektilima Tomahawk te je dodao da vjeruje da sada “možda nije savršen trenutak” za uvođenje sekundarnih sankcija usmjerenih na smanjenje ruskih prihoda od energenata, prenosi Index.

Ranije danas je Međunarodni krivični sud sa sjedištem u Hagu (ICC) saopštio da predsjednik Rusije Vladimir Putin mora biti uhapšen ukoliko otputuje na planirani samit s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom u Budimpešti.

Nastavi čitati

Aktuelno