Nedjelje otkako se predsjednik SAD Donald Tramp vratio na funkciju bile su vrtlog aktivnosti da bi pokazao Amerikancima da njegova administracija neumorno sprovodi njegova obećanja.

Uz pokorni Kongres pod kontrolom republikanaca, Tramp je imao slobodne ruke da započne preuređivanje savezne vlade i uzdrma spoljnu politiku, piše AP.

Dok Tramp danas obilježava 100 dana na funkciji, njegov pečat vidi se svuda. Ali dugoročni uticaj često je neizvjestan.

Neke od izvršnih naredbi republikanskog predsjednika više su bile izrazi namjere ili priprema za ono što tek treba da se postigne.

Na primjer, prvog dana proglasio je energetsku vanrednu situaciju kako bi podstakao proizvodnju. Ali nije obećao rezultate prije sljedeće godine, kada je rekao biračima da računaju na veliko smanjenje računa za struju.

Trampovi ciljevi ponekad su u međusobnom sukobu. Obećao je i smanjenje troškova života i uvođenje carina na stranu robu, što će najvjerovatnije povećati cijene. Neka pitanja ostaju zapostavljena.

Veoma je neizvjesno i da li je Tramp sve postigao zakonitim putem. Suočen je sa tužbama zbog nekih svojih poteza, što znači da mnogo toga što je uradio može biti poništeno kako se slučajevi budu odvijali.

Evo pregleda stanja njegovih obećanja:
Smanjenje cijena

Inflacija je opadala od vrhunca od 9,1% u 2022. godini. U januaru, kada je Tramp inaugurisan, bila je na 3%, a u martu na 2,4%.

– Već smo riješili inflaciju – hvalio se Tramp. Ali Federalne rezerve upozorile su da će predsjednikovi planovi o uvođenju carina najvjerovatnije dovesti do rasta cijena oporezivanjem stranih uvoza.

Takođe, malo je vjerovatno da će Tramp uspjeti da “otplati sav naš dug”. Njegovi planovi za smanjenje poreza smanjiće prihode za pokrivanje državnih obaveza. Osim toga, slično obećanje dao je i 2016. godine, pa je tokom njegovog prvog mandata nacionalni dug zapravo eksplodirao.

Oštro krenuo protiv ilegalne imigracije
Tramp je jasno ostvario napredak u svom ključnom obećanju o kontroli granice.

Broj ljudi koji su pokušavali da ilegalno pređu iz Meksika u SAD naglo je opao u posljednjoj godini mandata predsjednika Džoa Bajdena, sa vrhunca od 249.740 u decembru 2023. na 47.324 u decembru 2024. Pod Trampom, broj je pao na samo 8.346 u februaru i 7.181 u martu.

Nije jasno da li Tramp dostiže Bajdenove agresivne brojke deportacija iz prošle godine — podaci još nisu dostupni.

U međuvremenu, Imigraciona i carinska služba (ICE) hapsi veliki broj ljudi širom zemlje. Mnogi koji tvrde da su nevini deportovani su bez odgovarajućeg pravnog postupka.

Slučaj Kilmara Abrega Garsije jedan je od onih koji još visi u vazduhu — deportovan je u zatvor u Salvadoru, iako nema kriminalni dosije niti mu je suđeno za članstvo u bandi, kako administracija tvrdi.

Obećao da će prepoloviti račune za energiju
U kampanji, Tramp je biračima dao obećanje koje će moći sami da provjere — jednostavnim pogledom na svoje račune za komunalije. Obećao je smanjenje troškova energije za polovinu do tri četvrtine u roku od 12 do 18 mjeseci.

Ponekad je ostavljao prostor za neuspjeh: “Ako ne uspije, reći ćete: ‘Pa dobro, glasao sam za njega, ali je ipak dosta smanjio.’”

U drugim prilikama nije ostavljao prostor za neuspjeh.

– Po mom planu, prepolovićemo cijene energije i struje – rekao je na mitingu u Mint Hilu u Sjevernoj Karolini u septembru.

Uveo carine
Tramp nikada nije krio svoju naklonost carinama niti uvjerenje da druge zemlje pljačkaju Sjedinjene Države kroz međunarodnu trgovinu.

– Uvešću univerzalne carine na većinu stranih proizvoda – rekao je u kampanji.

I ispunio je to, i to u velikoj mjeri, iako često uz promjene i izuzetke.

Počeo je podizanjem carina na Kanadu, Meksiko i Kinu, navodno kao kaznu za omogućavanje ulaska fentanila u SAD. Potom je 2. aprila najavio još širu primjenu carina na strane proizvode, dio onoga što je nazvao “Dan oslobođenja”.

Kasnije je odustao od nekih dijelova plana, odlučivši da pregovara, ali je ostavio carine na kinesku robu i do 145%.

Berze su divljale zbog visokih carina i nepredvidivosti u njihovoj primjeni. Tramp sada pokazuje veću toleranciju na tržišne turbulencije nego u prvom mandatu.

Nije okončao rat u Ukrajini
Na mitinzima prošlog ljeta, Tramp je obećavao mir između Rusije i Ukrajine odmah po izbornoj pobjedi.

– Prije nego što uopšte stignem u Ovalnu kancelariju, ubrzo nakon pobjede, završiću užasan rat između Rusije i Ukrajine – rekao je na konferenciji Nacionalne garde u Detroitu u avgustu. Ovo obećanje davao je još od maja. Nije se ostvarilo.

Ponekad je obećavao da će završiti rat za jedan dan. Taj dan još nije došao.

Obećao ambiciozno smanjenje poreza
Tramp je pomjerio granice onoga što može da postigne izvršnim nalozima, ali će mu za smanjenje poreza biti potreban Kongres.

Obećao je da će ukinuti poreze na napojnice, prekovremeni rad i isplate iz socijalnog osiguranja i da će trajno produžiti poreske olakšice koje je uveo tokom prvog mandata.

Ništa od toga još nije ostvareno. A sa velikim carinama koje stupaju na snagu, poresko opterećenje će vjerovatno prvo porasti prije nego što eventualno padne.

Predsjednik ipak sarađuje sa republikancima u Kongresu kako bi progurao zakon. Sa tankom većinom republikanaca u Predstavničkom domu i Senatu, teško će obezbjediti gotovo jednoglasnu podršku unutar stranke za ono što Tramp naziva “velikim, prelijepim zakonom”.

Napao stubove obrazovanja…
Trampove prijetnje da će ukinuti milijarde dolara poreskih sredstava univerzitetima proistekle su iz više predizbornih obećanja — da će se boriti protiv antisemitizma na kampusima, ukinuti programe raznolikosti, jednakosti i inkluzije (DEI) i da će istjerati strane studente koje smatra neprijateljskim prema američkim vrijednostima.

Nakon što su mnogi poznati univerziteti pokazali spremnost da ispune Trampove zahtjeve, Harvard je ostao čvrst.

Kao odgovor, Tramp je pozvao na ukidanje poreskog oslobođenja za Harvard, zaprijetio da će zabraniti upis stranih studenata — koji čine više od četvrtine upisanih — i zamrznuo više od dvije milijarde dolara u grantovima i ugovorima.

Ali ovakvi napadi prošireni su i na druge univerzitete širom zemlje, a mnogim stranim studentima privremeno je ukinut legalni status.

Predsjednikova obećana borba protiv “vok” politike brzo je proširena kroz vladu kada su programi DEI iz Bajdenovih godina zaustavljeni, a reference na raznolikost uklonjene iz federalnih komunikacija.

Ovaj napor duboko je zahvatio i kulturne institucije.

U Pentagonu je uslijedila haotična revizija, gdje su hiljade slika na veb sajtovima i drugim sadržajima označene za uklanjanje.

Slika bombardera Enola Gej iz Drugog svjetskog rata bila je označena za brisanje — zbog riječi “gej” — kao i materijali koji odaju počast crnim i navaho herojima rata i ženama. Većina materijala na kraju je ipak opstala.

Trampova izvršna naredba o “obnavljanju istine i razuma u američkoj istoriji” zabranjuje federalno finansiranje programa Smitsonijan instituta koji promovišu “neprikladnu ideologiju”.

Obećao ukidanje prava transrodnim osobama
Tramp je vodio kampanju protiv učešća transrodnih sportista u ženskim sportovima i protiv šireg društvenog prihvatanja stava da rod nije strogo binaran.

Obećao je borbu protiv “transrodnog ludila“.

Kao predsjednik, potpisao je izvršne naredbe kojima zabranjuje transrodnim sportistima da učestvuju u ženskim sportskim timovima. Takođe je tražio od Vrhovnog suda da poništi presude nižih sudova koje su blokirale njegovo nastojanje da izbaci transrodne osobe iz vojske.

DOGE? “Voljeo bih to”
Prošle godine, Ilon Mask predložio je Trampu ideju o Odjeljenju za efikasnost vlade (DOGE), koje bi imalo zadatak da smanji federalnu birokratiju.

– Voljeo bih to – odgovorio je Tramp.

Rezultat je bio direktnije učešće nego što su mnogi očekivali. Mask je počeo da radi direktno za administraciju, dovodeći svoje saveznike. Vjerne pristalice razmiljele su se po federalnim agencijama, pristupajući osjetljivim podacima, ispitujući karijerne zvaničnike i forsirajući otpuštanja.

Rezultati su mješoviti. Tramp i Mask uspjeli su da izazovu potrese u birokratiji i istjeraju desetine hiljada zaposlenih, sa još promjena na vidiku. Međutim, značajne uštede još nisu ostvarene.

Mask je smanjio ciljane uštede u troškovima vlade sa prvobitnih najmanje bilion dolara na 150 milijardi. Nije jasno da li će dostići i taj manji cilj. DOGE je preuveličavao svoje rezultate.

Pomilovanja za učesnike nereda 6. januara
Nakon što je gomila Trampovih pristalica napala Kapitol 6. januara 2021. godine, on je osudio “gnusan napad” i izjavio da je “zgrožen nasiljem, bezakonjem i haosom”.

Međutim, njegov stav se brzo promijenio. U kampanji je veličao učesnike nereda kao “patriote” i “taoce” pravosudnog sistema i obećao:

– Potpisaću njihova pomilovanja prvog dana.

I to je i učinio. Oko 1.500 ljudi, uključujući i one koji su napali policajce, dobilo je pomilovanje.

Krenuo protiv zaštite životne sredine
Kao dio obećanja da će favorizovati proizvodnju nafte, prirodnog gasa i uglja, Tramp je potpisao niz izvršnih naredbi. Ali stvarni učinak je manji nego što izgleda.

Jedna naredba ukida ono što je Tramp nazvao “Bajdenovim mandatom za električna vozila”, ali takav mandat zapravo nije ni postojao — Tramp se samo odrekao neobavezujućeg cilja da polovina novih automobila do 2030. godine budu električna vozila.

Takođe je pokušao da ukine federalnu izuzetnost koja omogućava Kaliforniji da zabrani prodaju automobila sa benzinskim motorom do 2035. godine. Ali prepustio je Kongresu da usvoji zakon kojim bi ta izuzetnost bila ukinuta — što još nije urađeno, piše Telegraf.

Liberalna partija premijera Marka Karnija pobijedila je na saveznim izborima u Kanadi, a on je nakon objave rezultata rekao da američki predsjednik Donald Tramp nikada neće posjedovati Kanadu.

On je u govoru pred pristalicama u Otavi, istakao važnost jedinstva Kanade u suočavanju sa prijetnjama koje dolaze iz Vašingtona i ponovio uvjerenje koje je dijelio tokom kampanje: da je obostrano koristan sistem koji Kanada i SAD dijele od završetka Drugog svjetskog rata.

“Kao što sam upozoravao mjesecima, Amerika želi našu zemlju, naše resurse, našu vodu, našu zemlju. Ovo nisu neosnovane prijetnje. Predsjednik Tramp pokušava da nas slomi kako bi Amerika mogla da nas posjeduje. To se nikada, to se nikada neće dogoditi. Ali takođe moramo da prepoznamo realnost da se naš svijet suštinski promijenio”, rekao je on, prenosi AP.

On je najavio da će razgovarati sa Trampom o budućoj ekonomiji i bezbjednosnim odnosima između dvije suvjerene nacije i ponovio da će kanadsku ekonomiju učiniti manje zavisnom od SAD, kao i da će raditi sa predstavnicima autohtonih naroda u Kanadi.

Prema rezultatima, Liberalna partija osvojila je 167 od 373 mjesta, zbog čega će najvjerovatnije morati da uđe u koaliciju sa još nekom strankom, prenosi National post.

Četiri djeteta starosti između četiri i 18 godina su ubijena, a više drugih je povrijeđeno kada je vozilo uletjelo u zgradu koju koristi kamp za djecu u saveznoj državi Ilinois nedaleko od Springfilda, prenosi BBC.

Policija je saopštila da su žrtve iz kampa YNOT After School Camp stare između četiri i 18 godina.

Kako javljaju mediji, vozilo je u ponedeljak popodne “udarilo više osoba ispred zgrade u gradu Četam”, a zatim nastavilo kroz samu zgradu, povrijedivši još osoba unutra, prije nego što je izašlo na suprotnu stranu. Još uvijek nije jasno da li je udar bio namjeran.

Više povrijeđenih osoba, među kojima su djeca, prevezeno je u bolnicu vozilima hitne pomoći i helikopterima. Državna policija Ilinoisa saopštila je da vozač nije povrijeđen, ali je odveden u bolnicu na procjenu zdravstvenog stanja.

Policija je odgovorila na poziv u vezi incidenta oko 15:30 po lokalnom vremenu (22:30 po evropskom vremenu) u ponedeljak. Tri od četiri žrtve su ubijene ispred zgrade, dok je jedna osoba nastradala unutar objekta.

JUST IN: Four children were k*lled after a person crashed a car into an after-school clinic

The car plowed through the YNOT Outdoors Summer and After School Camp in Chatham, Illinois

All four victims were between the ages of 4 and 18

Three victims were standing outside the… pic.twitter.com/hhVbJEy5of

— Unlimited L's (@unlimited_ls) April 29, 2025

Guverner Ilinoisa, Džej-Bi Pritsker, objavio je na društvenoj mreži X da njegova administracija pomno prati situaciju:

“Večeras pružimo podršku ovoj zajednici dok čekamo nove informacije o nesreći”, napisao je.

Čatam je selo sa oko 14.000 stanovnika, udaljeno oko 4,8 kilometara od glavnog grada države, Springfilda.

(Telegeraf.rs)