Connect with us

Svijet

LAVROV “Rusija će rasporediti DODATNO ORUŽJE kao odgovor na proširenje NATO-a”

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas u Antaliji da će Rusija rasporediti dodatno oružje u novoformiranom moskovskom i lenjingradskom vojnom okrugu kao odgovor na ulazak Finske i Švedske u NATO.

-Već smo donijeli organizacione odluke, formirani su Moskovski vojni okrug i Lenjingradski vojni okrug. Tu će biti raspoređeno dodatno naoružanje koje će biti adekvatno izazovima koji se mogu pojaviti na teritoriji Finske i Švedske – naglasio je Lavrov na konferenciji za novinare.

Prema njegovim riječima, ulaskom Finske i Švedske u NATO, propale su decenije dobrosusjedskih odnosa tih zemalja sa Rusijom, objavila je agencija RIA Novosti.

Lavrov je istakao, govoreći o sukobu u Pojasu Gaze, da Izrael još nije promijenio svoj cilj da potpuno “očisti” tu palestinsku enklavu od pripadnika Hamasa.

Lavrov je naveo da se Izrael pred muslimanski praznik Ramazan sprema da preduzme vojnu operaciju u gradu Rafi, gdje se nalazi oko dvije trećine stanovnika Pojasa Gaze, od kojih je većina pobjegla od borbi u drugim dijelovima enklave.

Lavrov je ukazao da bi u slučaju izraelskog napada veliki broj Palestinaca otišao u Egipat, što bi, kako je naveo, u suštini bilo “etničko čišćenje”.

Nakon Diplomatskog foruma u Antaliji, Lavrov je naglasio da ideja SAD i jednog broja zapadnih zemalja da proglase Palestinu članicom Ujedinjenih nacija sama po sebi neće riješiti konflikt na Bliskom istoku.

Govoreći o ratu u Ukrajini, Lavrov je istakao da Rusija ne vidi dobru volju Zapada da se postigne mirovno rješenje, i dodao da se Moskva zalaže za postizanje takvog rješenja.

Lavrov je naglasio da se Rusija u mirovnom procesu za Ukrajinu ne oslanja previše na pomoć Švajcarske, pošto je ta zemlja, kako je naveo, “odavno izgubila neutralnost”.

Lavrov je podsjetio na nedavnu izjavu šefa Pentagona Lojda Ostina da bi, ako Ukrajina bude poražena, NATO bio prinuđen da djeluje protiv Rusije, kao i na izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona o mogućnosti slanja evropskih trupa na ukrajinsku teritoriju.

-Ovi trendovi na Zapadu, među zapadnim rukovodstvom, naravno, poništavaju sva uvjeravanja da je Zapad zainteresovan za nekakvo političko rješenje… Ima dosta činjenica da Zapad vodi stvar ka vojnom rješenju – naveo je Lavrov.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno