U revolucionarnom poduhvatu koji bi mogao promijeniti budućnost telekomunikacija, tim japanskih naučnika postavio je novi svjetski rekord u brzini internet prenosa podataka od nevjerovatnih 1,02 petabita u sekundi.

Ova brzina, dovoljna da se čitava Netfliks biblioteka preuzme za samo jednu sekundu, mogla bi da preoblikuje internet infrastrukturu i način na koji svakodnevno koristimo digitalne tehnologije. Istraživanje je sproveo japanski Nacionalni institut za informacionu i komunikacionu tehnologiju (NICT).

Tehnološka evolucija u znaku svijeta optike
Ova prekretnica je ostvarena korišćenjem specijalnog tipa optičkog vlakna koje omogućava višestruko povećanje broja kanala za prenos podataka, bez povećanja fizičkog obima kablova. Ključ je u takozvanom multipleksiranju po talasnim dužinama, tehnici u kojoj se različite „boje“ svjetlosti koriste za simultani prenos podataka.

Ukupno je iskorišteno preko 800 kanala, uz maksimalno povećanje protoka podataka i minimizaciju gubitaka energije. Štaviše, ova tehnologija je testirana na udaljenosti od čak 1.800 kilometara, što pokazuje da je pogodna i za prenos na velikim rastojanjima. Za razliku od prethodnih eksperimenata, ova tehnologija je kompatibilna sa postojećom infrastrukturom, što otvara vrata realnoj primjeni u bliskoj budućnosti.

Široka primjena i korist za industrijske grane
Mogućnosti koje ova tehnologija donosi su ogromne: od istraživačkih centara do kompanija koje se bave obradom velikih količina podataka. Vještačka inteligencija i virtuelna stvarnost posebno bi mogli profitirati, jer bi postignute brzine omogućile gotovo trenutnu razmjenu velikih količina podataka između udaljenih servera.

Iako je trenutno dostupna samo u profesionalnim sistemima, ova tehnologija bi mogla da postavi temelje za buduće javne mreže. Standardi buduće 6G tehnologije mogli bi se osloniti upravo na ovakve inovacije, donoseći korisnicima brzine koje su do sada bile nezamislive.

Uprkos obećanjima, primjena ovakve tehnologije neće biti jednostavna. Potrebna su velika ulaganja i međusektorska saradnja kako bi se ona uklopila u postojeću infrastrukturu. Takođe, sigurnost podataka pri ovakvim brzinama postaje posebno izazovna, što zahtijeva nove pristupe sajber bezbjednosti.

Pogled u budućnost telekomunikacija
Ovaj istorijski rekord označava ključni trenutak u razvoju telekomunikacija. Kako istraživači nastavljaju da unapređuju ovu tehnologiju, budućnost prenosa podataka izgleda sve svjetlija. Mogućnost prenosa ogromnih količina informacija u djeliću sekunde mogla bi u potpunosti da preoblikuje način na koji komuniciramo, sarađujemo i poslujemo.

U sve umreženijem svijetu, potreba za bržim i pouzdanijim internetom neprekidno raste. Ovaj proboj nam daje uvid u to kako bi digitalna budućnost mogla izgledati, pitanje je samo koliko brzo ćemo joj se prilagoditi i iskoristiti njen puni potencijal, prenosi Rude Baguette.

Tačno 12. avgusta 2026. godine, Еvropa će po prvi put nakon 27 godina ponovo doživjeti potpuno pomračenje Sunca.

Ovaj nebeski spektakl moći će da se posmatra samo sa nekoliko lokacija, a najbolji uslovi biće na Islandu i u sjevernoj Španiji, koje će se naći u samom centru ovog kosmičkog događaja.

Posljednje potpuno pomračenje Sunca na evropskom tlu zabilježeno je 1999. godine, što čini ovaj događaj izuzetno rijetkim i očekivanim. Očekivanja su da će fenomen izazvati veliko interesovanje među ljubiteljima astronomije i turistima, a već sada se bilježi rast rezervacija putovanja u regionima gdje će pomračenje biti najjasnije vidljivo. Tokom potpunog pomračenja Sunca, Mjesec će se naći tačno između Zemlje i Sunca, potpuno zaklanjajući Sunce i pretvarajući dan u noć na kratko vrijeme. Ovaj događaj izaziva i poseban fenomen na nebu, koji će mnogi imati priliku da vide uživo.

Pomračenje Sunca postaje sve popularniji razlog za putovanja, a “nocturism” – odnosno turizam baziran na posmatranju neba – privlači sve veći broj ljudi širom svijeta. Na primjer, nakon posljednjeg pomračenja u Sjevernoj Americi zabilježen je značajan porast u potražnji za smještajem i letovima.

Stoga, ako planirate da budete dio ovog rijetkog nebeskog događaja, zapamtite – 12. avgust 2026. je datum koji vrijedi isplanirati, prenose Nezavisne.

Poznati češki ribolovac Jakub Vagner ulovio je soma dugačkog čak 268 centimetara u Vranovskoj akumulaciji, čime je oborio sopstveni rekord iz prošle godine.

Ribu je ulovio rano ujutru, a fotografije i priču o dramatičnoj borbi podijelio je na društvenim mrežama.

Vagner je na svom Facebook profilu podijelio vijest o ulovu. “Som dužine 268 centimetara, dakle još 4 centimetra duži nego onaj koji sam ulovio prošle godine. Prelijepa, gotovo besprijekorna riba, sa potencijalom da još raste”, napisao je.

Samo dan ranije, u blizini vikendice svojih poznanika, ulovio je soma dugačkog 250 centimetara. Ipak, rekordni primjerak čekao ga je u ranim jutarnjim satima – krenuo je na vodu oko četiri sata.

“Lov velikih riba nije samo strast. To je stvar morala, posvećenosti i odlučnosti. Gutam poslkednji zalogaj tatranke i krećem. Umoran sam, funkcionišem na autopilotu”, napisao je Vagner. Opisao je i trenutak kada je spazio džinovsku ribu.

“Prolazim ispod visoke stijene iz koje viri veliko drvo. Čudno mi je jer ga nikad ranije nisam video. Odjednom se cijelo ‘drvo’ pomjerilo – bio je to ogroman som koji je lebdio tik uz stijenu”, naveo je i dodao:

“Deset minuta se ništa ne dešava. Onda se som okreće i kreće pravo da uhvati moj mamac.”

Borba sa ribom trajala skoro sat vremena.
“Vrhom štapa jedva da sam osjetio trzaj, a onda me je sila ribe obuzela. Som mi je uzimao metar po metar strune, i to preko zategnute kočnice. Jedva sam uspijevao da zadržim štap” rekao je.

Poslije 50 minuta borbe uspio je da dovuče ribu do obale.

“U poređenju s ovim, jučerašnjih 250 cm izgleda kao sitnica. Impresivna nije samo dužina, već brutalna visina i širina ribe. Nikad nisam bio ovako iscrpljen. Dišem kao da sam trčao maraton i ne mogu da povjerujem sopstvenim očima”, rekao je.