Connect with us

Analize

ZAKON O VINU U BIH: Domaći vinari mogu NESMETANO DA RADE, otvorene i nove mogućnosti

U BiH se godišnje proizvede 18 miliona litara vina. U RS je registrovano 38 proizvođača vina, dok je u FBiH registrovano njih 50

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je na sjednici Predstavničkog doma i Doma naroda održanoj 28. avgusta ove godine, usvojila Zakon o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini, koji je objavljen u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine broj 63/23 dana 15.09.2023. godine.

Razlozi za donošenje Zakona o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini proizašli su iz potrebe usklađenosti sa regulativom Evropske unije u oblasti tržišta vina, imajući u vidu da je Evropska komisija odredila novembar 2024. godine kao krajnji rok za usklađivanje zakonodavstva Bosne i Hercegovine u oblasti vina i vinogradarstva sa evropskim standardima.

To praktično znači da se donošenjem zakona omogućilo domaćim proizvođačima da mogu nesmetano nastaviti plasirati svoje proizvode na tržište Evropske unije i nakon proteka ovog perioda, budući da je novi zakon uredio tržište vina u Bosni i Hercegovini u cjelosti prema evropskim standardima. S tim u vezi, preuzete su i odredbe Uredbe Evropske unije br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Imajući u vidu da se prema statističkim podacima u Bosni i Hercegovini godišnje proizvede 18 miliona litara vina, te da je u Republici Srpskoj registrovano 38 proizvođača vina, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine registrovano njih 50, jasno je da je nova zakonska regulativa bila neophodna kako bi im se omogućilo da i dalje budu zastupljeni na inostranom tržištu.

Trenutna površina pod vinovom lozom iznosi 3.600 hektara, od čega je u Republici Srpskoj 600 hektara, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 3.000 hektara.

Zakonom o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini uređuju se principi organizacije tržišta vina.

Sadrži odredbe o proizvodnji grožđa i vina potrebne za organizaciju tržišta vina, odredbe o oznakama porijekla, oznakama geografskog porijekla i tradicionalnim izrazima u sektoru vinarstva, odredbe o označavanju, prezentaciji i reklamiranju proizvoda sektora vinarstva, stavljanju proizvoda na tržište, nadzoru i kontrolama proizvodnih potencijala i tržišta proizvoda sektora vinarstva, te tržišno relevantne odredbe o organskim vinima, aromatizovanimn vinskim proizvodima i voćnim vinima.

Zakonom su osigurani mnogo bolji uslovi za proizvodnju vina, kao i bolji pristup proizvođača iz Bosne i Hercegovine evropskim i svjetskim tržištima, što je od velikog značaja.

Bolji uslovi za proizvodnju vina ujedno otvaraju i prilike za podizanje novih vinograda, s obzirom da sada imamo uređenu situaciju na tržištu, veće mogućnosti za rad i ostvarivanje profita u ovoj oblasti, što svakako podrazumijeva veći interes za ovu granu proizvodnje.

Zakon omogućava i nadzor nad proizvodnim potencijalima i tržištem vina uspostavljanjem baze podataka u vidu Vinogradarsko-vinarskog registra, koji predstavlja osnov za dalji razvoj ovog sektora u Bosni i Hercegovini.

Vinogradarsko-vinarski registar sadrži podatke o vinogradarskom proizvodnom potencijalu, obaveznim izjavama (koje se odnose na izjavu o berbi koju podnosi proizvođač grožđa, izjavu o proizvodnji koju podnosi proizvođač vina, izjavu o zalihama, koju podnose proizvođači vina, prerađivači, punioci i trgovci), fizičkim i pravnim licima koja su obavezna voditi podrumske registre, geografskim područjima uzgoja vinove loze, istorijskim vinogradarskim položajima, vinogradarima, proizvođačima grožđa, proizvođačima vina, prerađivačima, puniocima vina, trgovcima vinom, mjestima maloprodaje vina kao otvorene robe, kao i o destilerijama.

Dakle, nova zakonska regulativa u ovoj oblasti ima veliki značaj za proizvođače grožđa i vina i njihovu registraciju za obavljanje djelatnosti. Takođe, ima uticaj i na potrošače koji mogu ostvariti cjelokupan uvid u kvalitet domaćih vina na tržištu.

Iz naprijed navedenog, možemo zaključiti da novi zakon predstavlja značajno poboljšanje zakonske regulative u oblasti vina i vinogradarstva, stvara mnogo bolje uslove za proizvodnju i što je najvažnije, sigurno će u budućnosti povećati interes za ovom granom proizvodnje.

Zakon o o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini stupio je na snagu 23. septembra ove godine.

(Autor teksta: Anja Banjac, stručni saradnik Advokatske firme “SAJIĆ”)

Analize

ANALIZA: Koliko je danas teško steći normalne uslove za život

Većina građana u BiH zna kako je to biti siromašan, u finansijskom smislu, i koliko je truda i rada tokom života potrebno da bi se stvorilo nešto svoje, počevši od obezbjeđivanja krova nad glavom, stvaranja porodice, pronalaska posla, pokretanja vlastitog biznisa, pa čak i svakodnevnih potreba.

Danas, kada je život sve brži i kada su mogućnosti sve veće, čini se da nikada nije bilo teže steći neku vlastitu tekovinu, kojom bismo svojoj porodici i sebi mogli obezbijediti lagodan život, ali i perspektivniju budućnost.

Razgovarajući sa građanima, saznajemo da većina njih radi i po više poslova, iako je onaj njihov primarni dobro plaćen, a sve kako bi pokušali da preguraju mjesečne potrebe. Kredit i zaduženja postali su svakodnevica, a činjenica je da bez toga, nažalost, mnogi ne bi mogli da riješe probleme sa kojima se suočavaju.

Ratko M. iz Banjaluke kaže za “Nezavisne novine” da sa primanjima koje imaju supruga i on teško mogu stvoriti nešto svoje.

“Živimo kao podstanari sa malim djetetom i pokušavamo riješiti stambeno pitanje. Međutim, supruga i ja, iako smo visokoobrazovani, nemamo dovoljna primanja da se upustimo u veliki kredit da bismo kupili stan ili kuću. Posebno sa ovako visokim cijenama nekretnina. Plate nam bukvalno služe da preživimo od mjeseca do mjeseca. Teško je da se nešto uštedi, a kamoli da se podigne kredit”, ističe ovaj Banjalučanin.

Isto tako, ima i onih koji se ne usuđuju da se zaduže, jer strahuju šta može biti sutra.

“Imam zaista dobar posao, za sadašnje uslove veoma dobro plaćen. Ali, i dalje živim kao podstanar, jer me je strah da krenem u poduhvat kupovine stana zbog toga što bi mi trebalo mnogo novca, a i nisam siguran šta se može desiti sa poslom”, priča nam Ilija, koji trenutno živi i radi u Banjaluci.

Pored toga, on navodi da u današnje vrijeme nije lako kupiti vlastitu nekretninu.

“Kada razmišljam o kupovini stana, uvijek se vodim time da to ne bude nešto baš malo, jer planiram osnovati porodicu. Ali, za kupovinu minimalno 50 kvadrata stambenog prostora, na primjer u Banjaluci, sada treba minimalno 150 hiljada maraka, što bi me ‘bacilo’ u dugogodišnje zaduženje. Razmišljam da počnem raditi još jedan posao, pa ću tek tada vidjeti kakve su mi dalje mogućnosti”, dodaje on.

Sličnih primjera u BiH je na stotine hiljada. Rijetki su imali sreću da se rode u porodicama koje su oduvijek bile dobro situirane, pa su znojem stvarali svaki fening i krov nad glavom. Mnogi ni do danas to nisu uspjeli.

Zato, kada saberemo prepreke sa kojima se suočavaju građani (nismo ih sve ni pobrojali u ovom tekstu), nije ni čudo što sve više njih rješenje traži van granica BiH

nadajući se da će za nekoliko godina uspjeti steći neke beneficije, a onda se vratiti i to pretočiti u vlastiti posao. Ali, takvi su rijetki. Više je onih koji odlaze i ne vraćaju se.

Uzevši u obzir navedeno, struka ističe da BiH spada među države s najvećom depopulacijom u svijetu.

“S jedne strane je to zbog velikog broja mladih koji odlaze uglavnom u potrazi za boljim životom, a sa druge strane zbog toga što porodice postaju sve manje i manje, a parovi s troje i više djece su izuzetno rijetki”, navodi Admir Arnautović, predsjednik Udruženja “Klub potrošača Srednje Bosne” Travnik.

Osnovni razlog ovog trenda, mišljenja je on, vjerovatno leži u ogromnom nesrazmjeru između primanja i troškova života, koji su, takođe, sve veći.

“Ako samo pogledamo cijene nekretnina, one čak i u manjim gradovima u BiH prelaze 2.000 KM po kvadratu, dok u većim idu i po 5.000 KM. Uz prosječnu platu samac bi mogao sebi kupiti jednosoban stan za nekih 25 godina. Četvoročlana porodica sa dvoje zaposlenih uz prosječnu platu i dvoje male djece jednostavno ne može sebi priuštiti kupovinu stana i mora ili stanovati kod porodice, ili plaćati kiriju, ili tražiti posao van BiH”, pojašnjava Arnautović za “Nezavisne novine”.

Sociolozi kažu da problem stvaranja nečega svojim trudom i radom u BiH reflektuje duboke socijalne i ekonomske nejednakosti.

Mirjana Čeko, sociolog, mišljenja je da na građane ogroman uticaj imaju i društveni pritisci i očekivanja, kako porodice, tako i okoline, koji nerijetko ne trpe neuspjeh.

“U tom smislu, društvena očekivanja o tome šta znači biti ‘uspješan’ mogu uticati na to kako ljudi pristupaju stvaranju doma, pokretanju posla ili formiranju porodice. Ako ovi standardi djeluju nedostižno, neki ljudi se mogu osjećati obeshrabreno da ih pokušaju ostvariti”, kaže Čeko, dodajući da u takvom okruženju odustajanje od odgovornosti postaje privlačnija opcija za većinu, pa čak i po cijenu toga da ostanu u društvu koje je zarobljeno u nepotizmu, korupciji, siromaštvu, nepravdi…

Nastavi čitati

Analize

Građanima BiH važnija cijena nego BEZBJEDNOST HRANE

Posljednje istraživanje Eurobarometra o bezbjednosti hrane prošireno je na svih sedam zemalja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, a po prvi put u ovom istraživanju učestvovali su građani Bosne i Hercegovine.

Istraživanje Eurobarometra provedeno je u martu i aprilu 2022. godine, a obuhvatilo je više od 26.509 ispitanika u sedam zemalja iz različitih društvenih i demografskih grupa koji su intervjuisani licem u lice kod kuće ili online na svom maternjem jeziku.

U Bosni i Hercegovini su intervjuisana 1003 ispitanika, a rezultati istraživanja pokazuju da je građanima Bosne i Hercegovine pri kupovini hrane najvažnija cijena (64%), a zatim bezbjednost (54%) i ukus hrane (44%).

Građanima EU takođe najvažnija bezbjednost hrane
Cijena hrane je bila najvažnija i građanima Evropske unije (54%), na drugom mjestu, s 51% odgovora, bio im je ukus hrane, dok su sigurnost hrane i geografsko porijeklo hrane dobili po 46 odsto odgovora.

Građanima EU u odnosu na BiH su mnogo važniji geografsko porijeklo hrane (46 naspram 24 odsto), nutritivne vrijednosti hrane i uticaj na životnu sredinu, dok su npr. etička stajališta i uvjerenja (da li je artikl u skladu s vašim etičkim stajalištima i uvjerenjima, npr. u pogledu religije, dobrobiti životinja), važnija građanima BiH nego EU.

Istraživanje je pokazalo da je u EU nešto razvijenija svijest o temama vezanim za bezbjednost hrane kao što su prisustvo aditiva, antibiotika, pesticida, zatim dobrobit domaćih životinja itd.

Nastavi čitati

Analize

PREDVIĐANJA DO 2040. GODINE: Gdje ulagati i koga zapošljavati?

Ulaskom u treću deceniju ovog vijeka već su postale jasne tendencije koje će važiti i narednih 20 godina.

Vještačka inteligencija (AI) preuzima poslovnu i ostale realnosti i u narednom periodu svi će biti svedoci ubrzanog napetka ove grane industrije. Jedna od posljedica biće i promjena u potražnji za poslovima i profesijama.

U koje oblasti je pametno ulagati? Koji poslovi će doživjeti dupliranu potražnju?

Kako pišu futuristi i analitičari budućnosti, u narednih 20 godina desiće se eksplozija poslova u pojedinim industrijama.

Zanimljivo je da jedna futuristička struja predviđa da će dvije decenije koje dolaze biti posljednje kada će se ljudi masovno zapošljavati. Predviđanja su da će vještačka inteligencija dovoljno napredovati da zamijeni veći dio tržišta rada.

Dovoljno je samo uporediti kompanije koje su danas najveće, sa najvećim prihodima, a pri tom na platnom spisku zaposlenih imaju mali broj ljudi.

Google, na primjer, sa 250 milijardi dolara prihoda broji oko 170 hiljada zaposlenih.

Meta (Facebook, Instagram, WhatsApp) prihoduje oko 86 milijardi dolara i trenutno zapošljava 72 hiljade ljudi.

Ako se ovi podaci uporede sa General Motors kompanijom (prihodi 127 milijardi, zaposlenih 157 hiljada), očigledno je bitno drugačiji raspored snaga. Recimo, 2014. godine GM je prihodovao 3 milijarde a na spisku je bilo 200 hiljada zaposlenih.

U kompanijama koje se zasnivaju na AI očigledan je ’disbalans’ među snagama prihoda i broja ljudi. I, kako stvari stoje, ’disbalans’ će biti sve veći u korist prihoda. Biće potrebno sve manje ljudi jer će vještačka inteligencija preuzimati poslove.

Gdje ulagati?

Analitičari narednih 20 godina navode spisak oblasti u kojima očekuju najveći rast radnih mjesta i navode da će to biti poslovi koji neće zahtijevati posebne specijalizacije. Biće to navala poslova ’osrednjih’ stručnosti.

Obnova infrastrukture

Ako se pogleda svijet u globalu, mostovi, brane, mreže puteva, vodovodne i kanalizacione mreže kao i električni sistemi ostavština su od prije 50 godina. Razumno je, a i potreba, da se infrastruktura obnovi. Ovo je sektor kome će u narednih 20 godina preko biti potrebni projekti i zaposleni.

Promjena klime

Klimatske promjene su neizbježne i, htjeli ne htjeli, prilagođavanje je neminovno. Ovo podrazumijeva rad na zaštiti čitavih gradova, na prilazima velikim vodenim površinama, preseljenju čitavih naseljenih kompleksa, proizvodnji i primjeni novih materijala koji bolje podnose visoke temperature, recimo. Možda zvuči ekstremno, kako to piše Dejvid Tal futurista, ali već se velike klimatske promjene dešavaju u pojedinim dijelovima svijeta i iz godine u godine biće sve prisutnije. Ovdje se uključuju čitavi projekti uštede energije, od izolacije zgrada do ventilacija, gdje će biti potrebni novi zaposleni i nova ulaganja.

Energija nove generacije

Pitanje aktuelno više godina unazad – hoće li se ugalj i nafta kao izvori energije zamijeniti vjetrom i suncem? – traži ne samo odgovor već i nove snage, ideje i radna mjesta. Ovdje se postavlja čitav niz pitanja i problema. Ne samo da je zagađenje na listi argumentacija već i dotrajalost instalacija, zavisnost od napada, ratova i sukoba.

Masovna izgradnja

Futuristi posjećaju da će na planeti 2040. živjeti oko 9 milijardi ljudi. Postojaće velika potreba za mjestima za stanovanje. A, isto tako, analitičari u potencijalnom talasu nezaposlenosti vide povećanu potražnju za prostorima za život koji se iznajmljuju. Stvoriće se potreba za brzim, efikasnim i ekonomičnim zidanjem.

Njega starijih osoba

Bejbi bumersi ulaze u posljednje dane života. Milenijalci ulaze u doba zrelosti pred penziju. Ljudski život je duži. Ovo je sasvim dovoljno razloga koji najavljuju potrebu za zdravstvenim kadrom i razvijanje oblasti koja se bavi njegom starih. Zanimljivo je i zapažanje Tala da će porast broja bogatih pojedinaca koji će sebi moći da priušte posebnu njegu u starosti, otvoriti nove projekte.

Peer-to-peer

Peer-to-peer pružanje usluga i dobara će nastaviti rast. Predviđa se značajan skok razvijanja i upotrebe ovakvih servisa. Najbolji primjeri su Airbnb, Amazon, eBay, Uber, KupujemProdajem koji bilježe porast transakcija.

Proizvodnja hrane

Kako statistika kaže, od 60-ih godina bilježi se pad učešća stanovništva u proizvodnji hrane. Sada je na manje od 1%. Ovaj procenat će vrlo moguće biti veći, pišu analitičari, čak se očekuje iznenađujući porast. Svijet će sigurno postati topliji i suvlji što će otvoriti prostor za inovacije u proizvodnji hrane. Recimo, mnoge biljne vrste koje se proizvode za ishranu ljudi i stoke, donosiće manje ploda upravo zbog toplijih dana i suše i moraće da se zamijene otpornijim sortama. Poljoprivreda je sigurna prilika za ulaganje u narednih 20 godina, kažu i futuristi i analitičari, a prenosi Bonitet.

Nastavi čitati

Aktuelno