Društvo

Lejla Zalihić je MAJKA HEROINA! “Kćerku sam pronašla na pola jezera”

Lejla Zalihić je majka heroina iz Buturović Polja, čijim se imenom pišu herojstvo i hrabrost.

Njena priča o spasavanju kćerke iz vodene bujice tokom poplava koje su pogodile ovo mjesto obišla je svijet, a tri mjeseca nakon svega govori za “Nezavisne novine”.

Sjećanja na strašnu kataklizmu koja je pogodila nekoliko mjesta u BiH, među kojima i Jablanicu i Buturović Polje, kako govori Lejla, i dalje su živa i još prisutna, iako su prošla tri teška mjeseca.

Naime, Lejla je te noći kada se nebo spustilo na zemlju plivala tri kilometra kroz vodenu bujicu punu grana, drveća, kućanskih aparata, kamenja, kako bi spasila svoju kćerku.

– Ta noć, to je najveći horor u mom životu. Noć kao i svaka noć, ništa nije slutilo na to šta bi se moglo desiti. Probudio nas je komšija, da nije, ko zna šta bi se desilo. Izašli smo na drugi sprat kuće, kad smo vidjeli da tu nije sigurno, izašli smo na treći. Nije bilo vremena za paniku, razmišljali smo kako da spasimo živu glavu. Kad smo vidjeli da ništa ne možemo uraditi, prepustili smo se sudbini, sve do trenutka dok se kuća nije srušila. Čula sam vriske kćerke, supruga, svekrvu nisam čula, pali smo u vodu. Bujica nas je nosila, dok nisam kćerku pronašla na pola jezera. Uspjele smo nekako izaći na obalu od svega što nas je udaralo”, prisjeća se Zalihićeva za “Nezavisne novine”.

U toj agoniji, kako ističe, srele su se sa jednim čovjekom s kojim su se spasile.

– Išli smo oko tri sata dok nismo došli do komšije. Tu smo bili dok hitna pomoć nije stigla po nas, za muža ništa nisam znala, ni da li je živ”, kaže ona.

Zaroniti u hladnu vodu punu svega tokom noći često ne bi smjeli ni najhrabriji, ali Lejla je znala da drugog izbora nema.

Takva i tolika snaga se ne može objasniti, a kaže da joj je snagu da spasi rođeno dijete dao Bog. Uprkos svemu, ne smatra se heroinom.

– Ne osjećam se kao heroj, mislim da bi svaka majka za svoje dijete uradila isto. I za tuđe ako je u mogućnosti, a kamoli za svoje”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

Heroinom samu sebe ne smatra, ali mnogi na nju gledaju baš tako.

Zovu je majka hrabrosti i žena godine, ni slučajno, ni bez razloga, već sasvim opravdano.

Zbog svog podviga nedavno je ponijela i titulu Hercegovka godine. Lejla ističe da joj znači što je ta nagrada pripala njoj, ali dodaje da bi voljela da nije ovim povodom.

– Voljela bih da je u nekom boljem svjetlu, zbog nečeg drugog, ali Bože moj, šta je, tu je”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Iako sjećanja lako ne blijede, situacija u Buturović Polju, prema njenim riječima, polako se popravlja, a stvari dolaze na svoje mjesto.

– Ogromna je šteta, pa tako treba dosta vremena da stvari u potpunosti dođu na svoje mjesto. Strah još postoji, ipak nije prošlo dosta vremena da se to zaboravi, ali proći će, nadam se, što prije”, ističe ona.

I nakon svega, iz katastrofe, u kojoj, osim prirode, krivice ima i u ljudima, Lejla smatra da smo kao društvo naučili lekciju.

– Tužno je što se ovako nešto moralo desiti da se izvuče lekcija, ali jednostavno tako je trebalo da bude i nadam se da se nikad više neće desiti”, zaključuje ona za “Nezavisne novine”.

Društvo

POSKUPLJENJA jure naprijed, efikasne mjere TAPKAJU U MJESTU!

Sudeći prema rastu primanja u poslednjih pet godina, na prvi pogled bi moglo da se kaže da smo imućniji, ali nas demantuje stvarnost, u kojoj je skoro sve poskupjelo, a određeni artikli i po nekoliko puta, tako da ustvari imamo, umjesto veći, niži životni standard. Zato se prosječan građanin usteže od kupovine “manje potrebnih” stvari, da bi obezbjedio one neophodne. Statistika kaže da za iznos od stotinu maraka možemo da kupimo svega nekoliko, za većinu porodica, neophodnih namirnica i potrepština, dok smo nekada za isti iznos mogli da kupimo znatno više.
Kakav je standard građana, najbolje vidimo kada idemo u prodavnicu prehrambenih proizvoda, jer prema statstičkim podacima, najviše trošimo na hranu, pa smo tako nekada za 100 maraka iz marketa mogli kući da donesemo i do 4 pune vrećice, a danas jednu ili dvije.

U “statističku korpu“ za pomenuti iznos možemo da stavimo kilogam hljeba koji u prosjeku košta 3,58 KM, kilogram teletine 30,72 KM, kilogram riže 4,13 KM. Paradajz u prosjeku košta 3,30 KM, kilogram džema 9,70 KM, a litar ulja 3,29 KM. Među skupljim proizvodima je mljevena kafa, a za kilogram je potrebno čak 29,18 KM. Litar voćnog soka u prosjeku iznosi 2,37 KM, a litar piva 3,34 KM. itar deterdženta za suđe košta 5,19 KM, dok je za pastu za zube potrebno 4,09 KM.
Ako cijene iz ovog prikaza uporedimo sa cijenama istih proizvoda od prije pet godina i isto uradimo sa iznosom plata ili penzija, dobijamo realnu sliku, koliko je ustvari kupovna moć građana niža.

Pošto zvanična statistika ne prati kretanje potrošačkih cijena, već podatke o kupovnoj moći stanovništva objavljuju svakih pet godina, moramo da se oslonimo na podatke o potrošačkoj korpi Saveza sindikata Republike Srpske, gdje vidimo koliko opada platežna moć stanovništva, kaže ekonomista Milenko Stanić.
“Potrošačka korpa za juli mjesec ove godine, iznosila je oko 2.750 KM. Ako te podatke uporedimo sa podacima od prije samo pet godina – od 2020, kada je iznosila 1.923 KM, vidimo da je na mjesečnom nivou, u prosjeku za 43% opala potrošačka mogućnost, odnosno vrijednost plata i penzija koje ima naše stanovništvo”, kaže Stanić.

“Otprilike da je hrana najviše otišla gore, pa onda dođe i ova kućna hemija. Prema našim podacima i prema onome što kažu potrošači, to je otprilike ono što se prošle godine moglo kupiti za 80 ili 85 maraka. Znači, to je minimalno između 15% i 20%, u zavisnosti od toga šta se kupuje”, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono”.

Osnovni razlog za obezvrjeđivanje platežne moći i smanjenja životnog standarda su troškovi neefikasne državne administracije, koja ima veće budžetske izdatke u odnosu na prihode, što moraju da plate građani, a plaćanje se vrši preko visokih cijena i inflacije, kaže Stanić.

“Obično iz Vlade tu adresu traže u inostrantvu, kroz teoriju uvozne inflacije. Ona jeste prisutna, ali samo u manjim procentima. Da je to tako pokazuju podaci o kretanju cijena i inflacije ove godine. Dok je u EU inflacija uglavnom stavljena pod kontrolu i zadržava se na nivou od 2%, kod nas je za prvih 6 mjeseci ove godine dostigla iznos od 4,7%”, rekao je Stanić.

Vrijednost novca, uslijed visoke inflacije, opada, pa podaci koje dobijiamo od zvanične statistike često nisu stvarni. Jedno se pokazuje u statističkim izvještajima, a drugo je realnost i stvarni život, pojašnjava Stanić.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno s kišom, pljuskovima i grmljavinom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo oblačno vrijeme s kišom, koja će početi već od jutra na zapadu i širiće se ka većini krajeva.

Oko sredine dana doći će do djelimičnog razvedravanja i biće toplo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Novo jače naoblačenje donijeće kišu i pljuskove s grmljavinom, prvo na zapadu, koji će se izmiještati dalje ka sjeveru i istoku. Najmanje padavina očekuje se na jugoistoku, gdje će biti i najtoplije. U Hercegovini promjenljivo oblačno uz sunčane periode s prolaznom kišom i pljuskovima s grmljavinom.

Uveče prestanak padavina uz postepeno razvedravanje i sve hladnije u svim krajevima. Uveče se očekuje temperatura vazduha od 12 do 17, u višim predjelima od 10 Celzijusovih stepeni.

Vjetar slab do umjeren, na jugozapadu tokom jutra na udare i jak južnih smjerova. U nastavku dana vjetar će oslabiti u Krajini. Linker
Jutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 19, u višim predjelima od 12, a maksimalna od 22 na zapadu do 28 na jugoistoku, u višim predjelima od 18 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

KAKO SMANJITI POTROŠNJU STRUJE: Praktični savjeti koji prave razliku

Poskupljenje struje i novi tarifni modeli u Republici Srpskoj doveli su do toga da sve više domaćinstava razmišlja kako da smanji mjesečne račune.

Iako često mislimo da najveći dio potrošnje odlazi na rasvjetu ili sitne uređaje, podaci pokazuju da su najveći “potrošači” zapravo grijanje, hlađenje i veliki kućanski aparati.

Evo nekoliko provjerenih načina kako da uštedite, bez smanjenja komfora:

1. Pametno korištenje velikih potrošača
Bojler je jedan od najvećih troškova – držite ga isključenim dok voda nije potrebna ili namjestite tajmer.

Mašina za veš i sudove – punite ih do kraja i koristite programe na nižim temperaturama (40°C umjesto 60°C).

Frižider i zamrzivač – redovno čistite gumu na vratima i ne otvarajte ih često. Svaki stepen niže temperature troši više struje.

2. Prelazak na LED rasvjetu
Jedna LED sijalica troši i do 80% manje energije od obične. Ako zamijenite sve sijalice u stanu, mjesečna ušteda može biti značajna.

3. Isključujte uređaje iz utičnice
TV, punjači, računari i mikrotalasne troše struju i kad su “ugaseni”, ali priključeni u struju. Ovaj tzv. “standby gubitak” može iznositi i do 10% ukupnog računa.

4. Energetski efikasni uređaji
Kod kupovine nove mašine za veš ili frižidera gledajte oznaku energetske klase. Aparat klase A+++ može uštedjeti i do 50% struje u odnosu na starije modele.

5. Grijanje i hlađenje – najveći faktor
U zimskom periodu svaki stepen više na termostatu znači i do 6% veći račun.

Redovno servisiranje klima uređaja i kotlova poboljšava efikasnost.

Dodatna izolacija stana ili kuće (prozori, vrata, zidovi) može smanjiti potrošnju i do 30%.

6. Male promjene, velike uštede
Kuvajte s poklopcem – troši se do 30% manje energije.

Ako već koristite rernu, iskoristite toplotu i za više jela odjednom.

Peglajte veš kad se nakupi, jer se najviše struje potroši upravo na zagrijavanje pegle.

Smanjenje potrošnje struje ne znači odricanje od komfora, već pametnije korištenje onoga što već imamo. U vremenu kada tarife zavise od količine potrošene energije, svaka mala promjena navika može napraviti veliku razliku na računu.

Nastavi čitati