Connect with us

Politika

Libija od BiH traži 93 miliona maraka

BiH se nalazi u svojevrsnom sporu sa Libijom i to zbog duga bivše države, odnosno Jugoslavije, a posljednje informacije ukazuju na to da su Libijci istrajni da iz ovdašnje kase izvuku gotovo 93 miliona KM.

Ovu temu je otvorio ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija koji je nedavno, na jednoj od sjednica Doma naroda Parlamenta BiH, rekao da je BiH s

Libijom u vezi sa sukcesijom i da ishod može biti veoma nepovoljan po BiH.

Sporazumom iz jula 1981. između bivše Narodne banke Jugoslavije (NBJ) i Centralne banke Libije utvrđeni su uslovi i način korišćenja kredita od 150 miliona dolara koji je odobrila libijska Centralna banka za koji je stigla garancija prema kojoj za obaveze bezuslovno garantuje jugoslavenska federacija, odnosno Vlada bivše SFRJ.

Libijska banka i NBJ zaključili su dogovor kojim je, kako je potvrđeno za “Glas Srpske” u Ministarstvu finansija i trezora BiH regulisano plaćanje kredita za isporuke sirove nafte iz Libije.

Kredit je odobren na sedam godina, s grejs periodom od dvije godine, dok je plaćanje trebalo izvršiti u pet jednakih godišnjih anuiteta. Ugovorena kamatna stopa bila je 1,25 odsto iznad kamatne stope na pozajmljivanje SAD na londonskom novčanom tržištu, a trebalo je da bude plaćana polugodišnje.

Situacija se dalje odvijala na način da se, između ostalog, nakon isteka grejs perioda kredit nije počeo otplaćivati u skladu sa sporazumom, tako da je iznos glavnice od 150 miliona dolara regulisan zajedno s ostatkom duga po kreditu od 70 miliona dolara za Jugoslavenski naftovod (JANAF), o čemu je sačinjen protokol između guvernera jedne i druge strane.

“Novi račun prebijanja” je definisao 1987. godine 130 miliona dolara duga. Bankarski aranžman je potvrdio da će cijeli dug biti otplaćivan izvozom robe i usluga, a između ostalog, definisano je da se 90 miliona upotrijebi za plaćanje radova PIM “Ivan Milutinović” na lukobranu u Tripoliju, dok je dopunskim aranžmanom iz 1990. dogovoreno da otplata duga miruje tri godine.

– Pitanje libijskog duga još nije riješeno između država sukcesora bivše SFRJ, jer on predstavlja dug bivše države i pitanje koje je u nadležnosti Komiteta za raspodjelu finansijske aktive i pasive bivše SFRJ. Komitet je nedavno raspravljao o tome u Skoplju i uskoro bi trebalo ponovo da otvori temu o stanju i podjeli duga bivše SFRJ prema Libiji – kazao je za “Glas”“ pomoćnik ministra Ranko Šakota.

O tome se, kako je dodao, počelo raspravljati još na 16. sastanku Komiteta u Narodnoj banci Srbije, u martu 2006. godine, ali do danas nije riješeno, jer nije postignuta saglasnost o karakteru duga i raspodjeli između država koje su nasljednice bivše SFRJ.

Prema podacima NB SRJ stanje osnovnog duga iznosilo je 101.890.140 dolara od čega se na BiH odnosi 15.792.971. Riječ je o 15,5 odsto od ukupnog iznosa, jer je toliko učešće BiH kao nasljednice bivše države u potraživanjima i obavezama u skladu sa Aneksom C Sporazuma o pitanjima sukcesije.

Vlada nacionalnog pomirenja Libije je nekoliko puta uputila Ministarstvu finansija i trezora BiH zahtjev za izmirenje duga po kreditu bivšoj SFRJ od libijskih kreditora, tražeći oko 93 miliona KM.

– Posljednji takav zahtjev Libija je uputila u februaru 2020. godine, u kojem je navedeno je da ukupan dug BiH sa kamatama na dan 31. decembar 2019. godine, 52.189.912 dolara – naveo je Šakota, dodavši da zemlje sukcesori moraju usaglasiti osnovanost duga da bi se uopšte moglo pristupiti pregovorima sa Libijom u bezi sa njegovim izmirenjem.

Naplata

BiH je, zaključno sa 31. martom 2023, po osnovu raspodjele depozita bivše SFRJ, po sukcesiji naplatila 555,3 miliona KM. Osim toga BiH po osnovu zajedničke prodaje diplomatsko-konzularne mreže bivše države pripalo je oko 25 miliona.

Glas Srpske

Politika

STANIVUKOVIĆ SPREMA NOVI PROJEKAT! Politički pokret koji mijenja Srpsku

U novom političkom pokretu čije je formiranje još prije nekoliko mjeseci najavio Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, a sada otkrio da će biti ozvaničen u naredne dvije do tri sedmice, sigurno će biti Nezavisni pokret “Svojim putem – Igor Radojičić”, te Dejan Kojić, aktuelni načelnik Pala i bivši član Demosa.

Kako “Nezavsine novine” nezvanično saznaju, pokret bi trebalo da bude ozvaničen 15. oktobra, a očekuje se da mu se pridruže i neke manje lokalne političke organizacije.

– Ako sve bude teklo kako treba, datum je 15. oktobar. U pokretu je zasad ovo trojstvo. Ima nekih manjih lokalnih partija – otkriva izvor blizak budućoj koaliciji.

Iako nije otkrio o kojim “manjim lokalnim partijama” se radi, dodaje da u pokretu sigurno neće biti Vukota Govedarica, načelnik Gacka.

Stavovi Nezavisnog pokreta “Svojim putem – Igor Radojičić”, biće poznati već u petak, 3. oktobra, kada će, kako “Nezavisne novine” saznaju, biti održana sjednica Predsjedništva tog pokreta.

Ukoliko Stanivuković i Radojičić postignu dogovor, stvar dobija značajnu i zanimljivu dimenziju po tome što će aktuelni i bivši gradonačelnik Banjaluke politički sarađivati.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

KOVAČEVIĆ: Dolazi još MILION DODIKA koji će pokazati da će Srpska biti sve jača

Kristijan Šmit će otići iz BiH i sve ono što je uradio biće izbrisano, dok će Milorad Dodik i Siniša Karan ostati, a Republika Srpska će biti sve jača i slobodnija, rekao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

– Nećete se riješiti Dodika. Dolazi milion Dodika koji će pokazati da će Republika Srpska biti sve jača i jača i slobodnija – istakao je Kovačević.

Naveo je da je opozicija iz Republike Srpske dio zavjere kako bi se stvorio institucionalni haos u Srpskoj, a čiji je krajnji cilj dalji napad na institucije Republike Srpske.

– Riječ je o zavjeri da se stvori institucionalni haos da izađu sami na izbore, gdje bi manjinskom voljom i podrškom Bošnjaka izbrali nekoga koga će proglasiti predsjednikom Republike Srpske i ko će dalje krenuti u napad na ostale institucije – rekao je Kovačević.

On je ukazao da političke stranke iz Sarajeva otvoreno daju podršku opozicionom kandidatu, te istakao da je riječ o uigranoj taktici da se na čelo Republike Srpske dovede neko ko nije izraz većinske volje građana Republike Srpske.

– Ali, uzalud vam trud svirači – rekao je Kovačević.

Podsjetio je da je lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović na posljednjim izborima dobio 1,5 odsto, SDS jedva oko 10 odsto, dok je SNSD sa koalicionim partnerima osvojio 65 odsto.

– U Republici Srpskoj postoji SNSD koji dobije 300.000 glasova i postoje sve stranke opozicije koje ne mogu da dobiju 100.000 glasova – rekao je Kovačević.

On je naveo da niko od prvaka SDS-a nije smio da stane na crtu onog trenutka kada su saznali da će SNSD da se kandiduje na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

– Onda su našli zeca koji je spreman da istrači tu gubitničku bitku za Kristijana Šmita – rekao je Kovačević za BHT.

Ukazao je da je narodni poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak na prošlim izborima za 1.000 glasova prestigao Branka Blanušu, te ušao u Narodnu skupštinu.

– Blanuša je pao sa trećeg na ne znam koje mjesto na listi i onda ga je SDS kandidovao za predsjednika Republike Srpske – rekao je Kovačević.

On je naveo da je potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, umjesto saradnje sa institucijama Srpske, izabrao da bude u sukobu sa njima kako bi sebi obezbijedio novi mandat.

Kovačević je rekao da potpredsjednici Republike Srpske imaju isti status, te da po Ustavu nemaju ovlaštenja, osim u slučaju kada im da predsjednik Srpske.

Nastavi čitati

Politika

CRNADAK: “Pripadnik svakog pokreta za promjenu politike IZOLACIJE, KORUPCIJE, NEPOTIZMA i užasnog uništavanja društva u RS“

Potpredsjednik PDP i šef kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, komentarisao je najavljeno formiranje novog političkog pokreta na čijem čelu bi trebalo da se nađe njegov stranački lider, Draško Stanivuković.

Gostujući u programu FTV Crnadak je, između ostalog, istakao da u ovom trenutku ne želi da daje konkretnije zaključke o formiranju novog pokreta u kojem bi, pored Stanivukovića, trebalo da se nađu i lider Nezavisnog pokreta „Svojim putem“ Igor Radojičić, kao i načelnik Pala i dojučerašnji visoki funkcioner Demosa, Dejan Kojić.

– Ne bih u ovom trenutku davao komentar, osim što ću reći da mi je malo čudno da ljudi koji se pominju u tom nekakvom pokretu su ljudi koji su u cijeloj svojoj karijeri, sve do današnjeg dana, bili čvrsto uz SNSD i uz ovaj režim – rekao je Crnadak.

Na pitanje da li će ostati u PDP ako Stanivuković zaista osnuje novi pokret, Crnadak je odgovorio da je on „pripadnik svakog pokreta za promjenu politike izolacije, korupcije, nepotizma i užasnog uništavanja društva u Republici Srpskoj“.

– Pripadnik sam svakog pokreta koji se bori protiv toga. Nisam pripadnik nijednog pokreta koji hoće da s tim ljudima sarađuje. Pokazaće se sve vrlo brzo, u narednim danima i sedmicama – poručio je Crnadak.

Nastavi čitati

Aktuelno