Connect with us

Politika

Libija od BiH traži 93 miliona maraka

BiH se nalazi u svojevrsnom sporu sa Libijom i to zbog duga bivše države, odnosno Jugoslavije, a posljednje informacije ukazuju na to da su Libijci istrajni da iz ovdašnje kase izvuku gotovo 93 miliona KM.

Ovu temu je otvorio ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija koji je nedavno, na jednoj od sjednica Doma naroda Parlamenta BiH, rekao da je BiH s

Libijom u vezi sa sukcesijom i da ishod može biti veoma nepovoljan po BiH.

Sporazumom iz jula 1981. između bivše Narodne banke Jugoslavije (NBJ) i Centralne banke Libije utvrđeni su uslovi i način korišćenja kredita od 150 miliona dolara koji je odobrila libijska Centralna banka za koji je stigla garancija prema kojoj za obaveze bezuslovno garantuje jugoslavenska federacija, odnosno Vlada bivše SFRJ.

Libijska banka i NBJ zaključili su dogovor kojim je, kako je potvrđeno za “Glas Srpske” u Ministarstvu finansija i trezora BiH regulisano plaćanje kredita za isporuke sirove nafte iz Libije.

Kredit je odobren na sedam godina, s grejs periodom od dvije godine, dok je plaćanje trebalo izvršiti u pet jednakih godišnjih anuiteta. Ugovorena kamatna stopa bila je 1,25 odsto iznad kamatne stope na pozajmljivanje SAD na londonskom novčanom tržištu, a trebalo je da bude plaćana polugodišnje.

Situacija se dalje odvijala na način da se, između ostalog, nakon isteka grejs perioda kredit nije počeo otplaćivati u skladu sa sporazumom, tako da je iznos glavnice od 150 miliona dolara regulisan zajedno s ostatkom duga po kreditu od 70 miliona dolara za Jugoslavenski naftovod (JANAF), o čemu je sačinjen protokol između guvernera jedne i druge strane.

“Novi račun prebijanja” je definisao 1987. godine 130 miliona dolara duga. Bankarski aranžman je potvrdio da će cijeli dug biti otplaćivan izvozom robe i usluga, a između ostalog, definisano je da se 90 miliona upotrijebi za plaćanje radova PIM “Ivan Milutinović” na lukobranu u Tripoliju, dok je dopunskim aranžmanom iz 1990. dogovoreno da otplata duga miruje tri godine.

– Pitanje libijskog duga još nije riješeno između država sukcesora bivše SFRJ, jer on predstavlja dug bivše države i pitanje koje je u nadležnosti Komiteta za raspodjelu finansijske aktive i pasive bivše SFRJ. Komitet je nedavno raspravljao o tome u Skoplju i uskoro bi trebalo ponovo da otvori temu o stanju i podjeli duga bivše SFRJ prema Libiji – kazao je za “Glas”“ pomoćnik ministra Ranko Šakota.

O tome se, kako je dodao, počelo raspravljati još na 16. sastanku Komiteta u Narodnoj banci Srbije, u martu 2006. godine, ali do danas nije riješeno, jer nije postignuta saglasnost o karakteru duga i raspodjeli između država koje su nasljednice bivše SFRJ.

Prema podacima NB SRJ stanje osnovnog duga iznosilo je 101.890.140 dolara od čega se na BiH odnosi 15.792.971. Riječ je o 15,5 odsto od ukupnog iznosa, jer je toliko učešće BiH kao nasljednice bivše države u potraživanjima i obavezama u skladu sa Aneksom C Sporazuma o pitanjima sukcesije.

Vlada nacionalnog pomirenja Libije je nekoliko puta uputila Ministarstvu finansija i trezora BiH zahtjev za izmirenje duga po kreditu bivšoj SFRJ od libijskih kreditora, tražeći oko 93 miliona KM.

– Posljednji takav zahtjev Libija je uputila u februaru 2020. godine, u kojem je navedeno je da ukupan dug BiH sa kamatama na dan 31. decembar 2019. godine, 52.189.912 dolara – naveo je Šakota, dodavši da zemlje sukcesori moraju usaglasiti osnovanost duga da bi se uopšte moglo pristupiti pregovorima sa Libijom u bezi sa njegovim izmirenjem.

Naplata

BiH je, zaključno sa 31. martom 2023, po osnovu raspodjele depozita bivše SFRJ, po sukcesiji naplatila 555,3 miliona KM. Osim toga BiH po osnovu zajedničke prodaje diplomatsko-konzularne mreže bivše države pripalo je oko 25 miliona.

Glas Srpske

Politika

BIH POD PRITISKOM! Moneyval prijeti SIVOM LISTOM

Nakon smanjenja sredstava iz Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu zbog nedovoljnog napretka u provođenju reformi – još jedan problem na pomolu. Od Bosne i Hercegovine se traži napredak u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, inače bi BiH mogla da se nađe na sivoj listi Moneyvala, takav scenario dodatno bi otežao finansijske transakcije i onemogućio investicije.

Politička previranja stvaraju ekonomsku nestabilnost, zbog čega se bh. prostor iz međunarodnog ugla posmatra s posebnim oprezom, a sve više i finansijske transakcije. Bosna i Hercegovina je pod pooštrenom kontrolom Moneyvala zbog procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma.

“Prema informacijama kojima imamo, neke banke iz skandinavskih zemalja već odbijaju transakcije s Bosnom i Hercegovinom, smatrajući nas visokorizičnom zemljom”, ističe Faris Bogunić, direktor Sektora specijalističkog nadzora Federalne agencije za bankarstvo.

Otežane transakcije pogoršaće kreditni rejting Bosne i Hercegovine, što ćemo tek osjetiti zbog slabljenja finansijskog sektora i povećanog rizika za ulaganje.

“Transakcije će biti sporije, one koje se mogu izvršiti biće skuplje i za privredu i stanovništvo, a strane investicije, kojima svi težimo i kojima se nadamo, biće dosta kompleksnije za realizaciju”, upozorava Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.

“Dovedeni smo u situaciju da će vam, kad dođete u mjenjačnicu da promijenite ili kupite 100 evra, tražiti ličnu kartu i upisati vaše podatke. Agencija za bankarstvo je dala nalog poslovnim bankama u oba entiteta da svaki transfer koji je veliki i neobičan ili kod klijenta koji je tek registrovao svoj račun mora biti zaustavljen”, navodi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

“CBBiH smatra da bi nadležni navedene aktivnosti trebalo da shvate vrlo ozbiljno i pristupe hitnoj implementaciji svih neophodnih mjera u interesu svih fizičkih i pravnih lica, kako bi se izbjegle finansijske, ekonomske i ostale posljedice za građane Bosne i Hercegovine”, poručili su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Ukoliko nedostaci u primjeni zakona ne budu otklonjeni, moglo bi nas koštati vraćanja na sivu listu Moneyvala.

“Postoje sistemski nedostaci, naročito u pogledu operativne učinkovitosti, saradnje institucija, nadzora nad visokorizičnim sektorima, te transparentnosti stvarnog vlasništva pravnih osoba. Takođe, posebno su izražene slabosti u vezi s implementacijom ciljanih finansijskih sankcija i procesuiranjem finansiranja terorizma”, navodi Ivica Bošnjak, zamjenik ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).

“Treba prihvatiti direktive i sugestije i EU i zakon dopunjavati onoliko puta dok on ne bude dovoljno dobar”, poručio je Jasmin Imamović, predsjedavajući Komisije za odbranu i bezbjednost PSBiH (SDP).

“Danas imamo mnoštvo agencija za borbu protiv korupcije i preventivno djelovanje na svim nivoima, nekakve odbore i komisije, ali je moj utisak da je to potpuno neunčikovito”, ocjenjuje Zdenko Ćosić, član Komisije za odbranu i sigurnost PSBiH (HDZ BiH).

“Zakon koji smo donijeli je jako dobar, samo je poenta kako se i koliko on primjenjuje”, istakla je Sanja Vulić, član komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH (SNSD).

Bosna i Hercegovina već ima umanjenje salda iz Plana rasta za 10 posto uz prijetnju novim. Eventualno stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala smanjilo bi priliv milijardi maraka bh. dijaspore koje održavaju ekonomsku stabilnost zemlje.

(Federalna)

Nastavi čitati

Politika

SLAVIŠA MARKOVIĆ POSJETIO MANIFESTACIJU “Sajam šljive, voćnih rakija i meda Ugljevik 2025”

Narodni poslanik Slaviša Marković, član Predsjedništva PDP Milenko Ristić i predsjednik Opštinskog odbora PDP Ugljevik Nikola Dakić prisustvovali su danas tradicionalnom „Sajmu šljive, voćnih rakija i meda Ugljevik 2025“, koji se održava po 14. put.

– Ova jedinstvena manifestacija je prilika da izlagači prikažu svoje proizvode nastale od šljive i još jednom pokažu šta znači naša domaća radinost i kvalitet. Jako je bitno da na svaki način podržimo male proizvođače, domaću proizvodnju i našu tradiciju. Zato nam je veliko zadovoljstvo što smo danas ovdje u Ugljeviku – poručili su iz PDP.

Posjetioce „Sajma šljive, voćnih rakija i meda Ugljevik 2025“ očekuje izložba voća, voćnih rakija, meda, domaćih radinosti, poljoprivredne mehanizacije, kulturno-umjetnički program i još mnogo zanimljivih sadržaja.

Najuspješnijim izlagačima biće uručene diplome i medalje, a očekuje nas i proglašenje pobjednika ovogodišnjeg sajma.

Nastavi čitati

Politika

BODIROGA “VLAST je potpuno OBESMISLILA Narodnu skupštinu Republike Srpske”

Rekao je to šef Kluba poslanika SDS-a u NS Republike Srpske, Ognjen Bodiroga komentarišući odluke koje je donosila Narodna skupština, a Milorad Dodik gazio.

“Diktator reče: ,,Nijedna škola, dom kulture, neće moći da se koriste za održavanje izbora. Bilo kakvo učešće ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora, izmijenićemo zakone i donijećemo da je to dio krivične odgovornosti za rušenje ustavnog poretka Republike Srpske. Na taj način ćemo reći ljudima da se drže po strane. Postoji niz stvari koje ćemo činiti po tom pitanju. To su legitimni procesi”, istakao je Dodik u Jutarnjem programu RTRS-a”, podsjeti je Bodiroga.

“Prije par mjeseci je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja Suda BiH i Tužilaštva BiH. Taj zakon su prekršili Dodik, Viškovića i Stevandić kada su se pojavili pred sudom BiH”, napisao je on.

Zatim je podsjetio da je nepoštovanje ili neizvršenje odluka institucija ili organa Republike Srpske je krivično djelo koje predviđa tačno propisanu kaznu, citirajući zakon:

,, Ako službeno ili odgovirno lice u instituciji Republike Srpske ne primijeni, ne sprovede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku institucija Republike Srpske kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina zatvora.” Ovo je samo jedan od primjera kako je ova vlast obesmislila Narodnu skupštinu Republike Srpske”, zaključio je Bodiroga.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno