Budžet za poljoprivredu u Republici Srpskoj za 2026. godinu isti je kao i nekoliko godina unazad – 180 miliona maraka, bez rasta, korekcije i reakcije na inflaciju, koja je u međuvremenu pojela značajan dio te vrijednosti.

I to bi možda bilo dovoljno, kažu poljoprivrednici, da je novac pravično raspoređen. Istovremeno, za podsticaje u poljoprivredi Federacija BiH izdvaja znatno više.

Dok budžet za poljoprivredu u Srpskoj iznosi 180 miliona maraka, u FBiH je 190 miliona. Kada se pogledaju i ostala izdvajanja, razlike su očigledne, pokazuje analiza koju je radilo Udruženje mljekara RS. Republika Srpska za podršku mladima za pokretanje posla u poljoprivredi izdvaja 470.000 KM, a FBiH 7,7 miliona.

“Što se tiče budžeta, on treba da bude 6%, gotovo 400 miliona. Samo, znaš kako, za sve ima novca, samo nema za nas poljoprivrednike. Svi imputi u našoj proizvodnji rastu, a što se tiče tih subvencija to ništa ne raste, iako shodno našim troškovima treba i subvencije da rastu. I onda, lako vam je isplatiti tih 180 miliona. Ako je bilo prije tri godine 180 miliona, treba da bude makar duplo. Evo vidite po ostalim cijenama koliko je sve otišlo”, kaže Radenko Arsenović, mljekar iz Male Obarske.

Ogroman je jaz u stočarstvu i mljekarstvu.

Premija za tovnu junad u Srpskoj ide do 300 KM, dok u FBiH iznosi 1.000. Premija za mlijeko u Republici Srpskoj iznosi 30 feninga po litru, dok u FBiH ide i do 44 feninga. Podrška po muznoj kravi je oko 2.610 KM u RS, dok u FBiH prelazi 4.028 KM. Posljedice ovakve politike najbolje oslikavaju i ovi podaci – prije deset godina Srpska je imala oko 11.000 proizvođača mlijeka, dok ih je danas manje od 3.200. U isto vrijeme, FBiH ima više od 16.800 proizvođača, iako nema znatno veći broj stanovnika.

“Mi tu trku uveliko gubimo, a to pokazuje broj farmi koje se zatvaraju i broj muznih grla koji rapidno opada. U Federaciji imaju malo bolje regulisan sistem. Oni imaju podsticaj od opštine, kantona i od federacije i faktički dobijaju tri vrste podsticaja, tako da je u nekim kantonima premija za mlijeko prešla 60 feninga”, kaže Arsenović.

U biljnoj proizvodnji situacija je još drastičnija. Za kukuruz u Srpskoj nema podsticaja, dok u FBiH poljoprivrednici dobijaju 700 KM po hektaru. Kod pšenice su iznosi i do duplo veći u FBiH i kreću se do 1.100 maraka po hektaru, naspram 500 KM u RS.

“Treba da se radi na povećanju cijene nekih naših proizvoda. Znate da je najveći problem oko pšenice, posebno u trenutku žetve. Tu je cijena više nego mizerna. Sad, ove godine šta će i kako biti, mi ne možemo na to da utičemo”, kaže Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije”.

I dok se štedi na podsticajima za kukuruz i mlijeko, vlast je otvorila vrata za uvoz. Podaci govore da je samo prošle godine u Republiku Srpsku uvezeno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od oko milijardu i po KM, što domaće proizvođače stavlja u još lošiji položaj, jer sa cijenom svojih proizvoda ne mogu da budu konkurentni na sopstvenom tržištu.

BN

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je aplikaciju Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske, koji se žalio da su mu, tokom procesa pred Sudom BiH koji je rezultirao osuđujućom presudom, bila ugrožena ljudska prava, saznaje Istraga.ba. 

Dodikova odbrane i institucije Bosne i Hercegovine već su obaviještene o ovoj odluci ESLJP koju je, kako saznajemo, donio sudija pojedinac. U pismu sudije iz Strazbura je navedeno da je Dodikov zahtjev očigledno neosnovan, te da uopšte ne postoji nijedan razlog da bude razmatran u meritumu.

To znači da je Milorad Dodik iscrpio sve pravne mehanizme koje je mogao koristiti kako bi osporio presudu Suda Bosne i Hercegovine kojom je, prošle godine, pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS i svih drugih javnih pozicija zbog krivičnog djela – nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Ranije je, u aprilu ove godine, Evropski sud za ljudska prava odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere. Tom se mjerom tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini.

Podsjećamo, Milorad Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je  Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći te odluke.

Presuda je donesena zbog Dodikovog potpisivanja ukaza na zakone koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 2023. godine, a koji su propisivali da se odluke visokog predstavnika u BiH neće objavljivati u Službenom glasniku Republike Srpske, niti će se provoditi u tom entitetu.

Podsjetimo, Kristijan Šmit je odmah nakon njihovog usvajanja poništio te zakone i kriminalizovao nepoštivanje odluka OHR-a.

Ipak, Dodik se oglušio o tu odluku i potpisao ukaz o proglašenju zakona, čime je prekršio izmijenjeni Krivični zakon BiH, u dijelu koji se odnosi na nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Zbog toga je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika, ali i protiv direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića. Dodik je pravosnažno osuđen, dok je Lukić oslobođen.

Nakon toga, Milorad Dodik je morao odstupiti s pozicije predsjednika Republike Srpske. U međuvremenu je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali je ona proglašena neosnovanom.

Nakon toga Dodik se obratio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu koji je, prvo, odbio prijedlog za mjeru osiguranja, da bi, na kraju, predmet pred Strazburom bio okončan dopisom sudije pojedinca koji je obavijestio institucije BiH da ne postoji osnov za žalbu.

(Istraga.ba)

Predsjednik Košarkaškog kluba “Jahorina” Nedeljko Elek saopštio je da podnosi ostavku na tu funkciju, a gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića je optužio za maćehinski odnos prema klubu.

U saopštenju, koje je objavljeno na Facebook stranici KK “Jahorina” Pale, naveo je da je KK “Jahorinu” preuzeo kada je bio u drugoj ligi Republike Srpske.

Utakmica protiv “Zvezde”

“Za godinu dana, ušli smo u Prvu ligu Republike Srpske i osvojili Kup Republike Srpske 2024. godine. Prvi put KK ‘Jahorina’ igrala je, na domaćem terenu, prijateljsku utakmicu sa beogradskim KK ‘Crvena zvezda'”, naveo je Elek.

Ove sezone igrali su, dodaje on, ABA 2 ligu i Premier ligu BiH.

Dodik, Jugović, Kojić, Ćosić

“Javnost treba da zna da pored generalnog sponzora OC ‘Jahorina’ i mene lično, Klub su pomogli predsjednik Milorad Dodik i načelnici Boško Jugović i Dejan Kojić. Od Grada Istočno Sarajevo, uz sav naš uspjeh i promociju sporta na republičkom i BiH nivou, dobili smo svega 22.500 KM, za dvije godine (12.500 KM 2024. godine, 10.000 KM 2025. godine). Zbog maćehinskog odnosa gradonačelnika prema najuspješnijem sportskom kolektivu u Istočnom Sarajevu odlučio sam podnijeti ostavku na mjesto predsjednika Kluba”, naveo je Elek.

“Nastaviću da navijam”

Siguran je, dodaje, da će neko drugi moći da klub vodi uspješnije i bolje od njega, i da će ostvariti bolje rezultate.

“Ja ostajem vijerni navijač KK ‘Jahorina’ zauvijek. Hvala svima koji su bili uz naš paljanski Klub”, poručio je Elek.

Nezavisne