Connect with us

Društvo

LINTA “Potrebna veća pomoć malobrojnim Srbima u FBiH”

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta rekao je da Srbija treba više da pomaže malobrojne Srbe u Federaciji BiH jer se nalaze u izuzetno teškom položaju i prijeti im nestanak.

“Srbija treba da preduzme konkretne mjere i aktivnosti da pomogne malobrojnim Srbima u FBiH vezano za obnovu putne infrastrukture i kuća, rješavanje pitanja struje i vode, poboljšanje zdravstvene zaštite, obezbeđivanje školovanja srpske djece na srpskom jeziku, pomoć srpskim povratnicima u oblasti poljoprivrede, stočarstva i zanatstva i otvaranju malih pogona”, naveo je Linta.

Prema njegovim riječima, Srbija treba aktivno da pomogne i da se obnove porušene ili oštećene pravoslavne crkve i parohijski domovi, zatim, zavičajni, odnosno seoski domovi gdje će se srpski narod okupljati jednom ili više puta godišnje.

“Potrebno je raditi i na čišćenju i uređenju pravoslavnih grobalja i obnovi porušenih spomenika”, poručio je Linta.

On je dodao da su preostali Srbi prepušteni sami sebi i da ne mogu da ostvare osnovna ljudska prava.

“O tome svjedoče brojne činjenice. Srbi ne mogu u značajnijem broju da se zaposle u državnom i javnom sektoru, a u dosta sela Srbi povratnici nemaju struju, vodu, prodavnice, mobilnu mrežu, ambulante. Putevi su veoma loši ili uništeni, a mnoge porušene kuće u srpskim selima nisu obnovljene”, istakao je Linta.

On je naveo da se u teškoj situaciji nalaze i četiri opštine naseljene većinski srpskim stanovništvom /Drvar, Glamoč, Grahovo i Bosanski Petrovac/ zbog diskriminatorskog odnosa kantonalnih i federalnih vlasti.

Linta je istakao da su se u prethodnom periodu desili brojni zločini iz mržnje prema Srbima u Federaciji BiH.

“U prošloj i ovoj godini desila su se ubistva i fizički napadi na srpske povratnike, zatim vandalski napadi na pravoslavne hramove i kapele i srpska groblja s ciljem zastrašivanja malobrojnog srpskog naroda. Za ta nedjela niko nikada nije odgovarao”, rekao je Linta.

Linta je istakao da je sa područja Federacije BiH tokom i neposredno poslije rata protjerano više od 500.000 Srba, a prema procjeni i urađenoj analizi, prema njegovim riječima, na području Federacije BiH trenutno živi oko 36.000 Srba, dok ih je prema popisu iz 2013. godine bilo 56.000.

Related Topics:

Društvo

DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.

Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.

Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.

Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.

Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.

U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.

Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.

Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.

Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.

Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.

Nastavi čitati

Društvo

REVIZIJA ILI ŠMINKANJE? Novi direktor IRB RS produžio radno vrijeme, zaposleni sumnjaju u pravu namjeru!

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on, saznaje portal CAPITAL.

Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama.

Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske.

Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.

„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.

Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.

Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku, navodno iz zdravstvenih razloga.

Nastavi čitati

Aktuelno