Connect with us

Svijet

LITVANIJA SE OZBILJNO PRIPREMA ZA NAPAD RUSA: Postavili mine i “zmajeve zube” (VIDEO)

Litvanija je postavila protivtenkovske barijere poznate kao “zmajevi zubi” na mostovima koji povezuju zemlju s Rusijom. Ministarstvo odbrane je objavilo i da je oko drugog utvrđenog mosta preko rijeke Njemen postavljeno “vatreno oružje” kako bi se spriječio mogući ruski napad.

“Utvrde će biti podržane vatrenom moći, ako bude potrebno, kako bi se zaustavio i uništio neprijatelj”, navodi se u saopćenju.

Rijeka Njemen čini dio granice između Litvanije i ruske eksklave Kalinjingrad. Duga je 930 kilometara i teče od Bjelorusije preko Litvanije, a zatim se uliva u Sjeverno more.

“Zmajevi zubi” koriste se za usporavanje tenkova i ostavljanje vozila ranjivim na napade neprijatelja. Prvi put su korišteni tokom Drugog svjetskog rata, a izrađeni su od armiranog betona.

Fotografije osvijetljenog mosta preko rijeke Njemen prikazuju desetine trokutastih betonskih blokova koji blokiraju cestu.

Izvještaji navode da su takođe postavljene mine, bodljikava žica i metalne prepreke.

“Ovo je preventivni korak za osiguranje efikasnije odbrane”, objavilo je litvansko ministarstvo odbrane, prenosi Index.hr.

Otkako je Kremlj napao Ukrajinu 2022. godine, granica između Kalinjingrada, Poljske i Litvanije postala je jedna od najutvrđenijih u Evropi.

Prošlog mjeseca Litvanija je, takođe, postavila “zmajeve zube” na most kraljice Louise, izgrađen 1907. godine, koji prelazi rijeku Njemen i povezuje ruski grad Sovetsk u Kalinjingradskoj regiji s litvanskim selom Panemunė.

Laurynas Kasčiunas, ministar odbrane Litvanije, rekao je ove sedmice da je postavljanje “zmajevih zuba” dio odbrambenih mjera na svim litvanskim mostovima.

“Neki mostovi će biti utvrđeni, a drugi će biti pripremljeni za rušenje”, izjavio je.

Ostale zemlje EU i NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom uložile su milione u jačanje svojih granica. Najopsežniji je poljski program pod nazivom “Istočni štit”, koji će koštati oko 1,8 milijardi funti, a djelimično ga finansira EU.

Related Topics:

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Aktuelno