Connect with us

Region

LJETOVANJE ZA MANJE OD 300 EVRA: Destinacija u komšiluku doživjela bum

U vrijeme kada su cijene ljetnih odmora u mnogim popularnim destinacijama dostigle rekordne nivoe, jedna zemlja je potpuno iznenadila evropske turiste i popela se na vrh liste najpristupačnijih mjesta za odmor.

Bugarska

Prema novoj analizi britanske platforme TravelSupermarket za sezonu 2026, bugarski region Burgas je zvanično proglašen najjeftinijom destinacijom za odmor sa svim uključenim uslugama, ostavljajući iza sebe čak i Tunis, koji je prošle godine držao prvo mjesto.

Cijene paketa, koje su u nekim terminima niže od 300 evra po osobi, privukle su posebno interesovanje.

Britanski turistički stručnjaci ističu da je upravo bugarska crnomorska obala ove godine doživjela pravi turistički bum.

Region Burgasa sve više privlači porodice, mlade i turiste koji žele budžetski odmor, a da se ne odreknu pogodnosti koje nude mnogo skuplje mediteranske destinacije.

Glavne prednosti ovog regiona su duge pješčane plaže, veliki broj hotela sa uslugom „sve uključeno“ i bogata turistička ponuda. Posjetiocima su na raspolaganju vodeni parkovi, restorani, noćni život, izleti i brojni saržaji za decu, zbog čega mnogi upoređuju Burgas sa mnogo skupljim odmaralištima u Grčkoj, Španiji i Turskoj.

Sunčev brijeg ponovo u centru pažnje

Sunčev brijeg, najveće i najpoznatije crnomorsko ljetovalište u Bugarskoj, ponovo privlači najveću pažnju.

Ova popularna destinacija poznata je po skoro osam kilometara zlatnih plaža, velikom broju hotela i živoj atmosferi tokom cijelog leta. Prema podacima TravelSupermarket-a, nedeljni all-inclusive paketi tokom juna mogu se pronaći od oko 290 evra po osobi. Tokom jula i školskih raspusta cijene rastu, sa prosječnim paketima oko 610 evra.

Međutim, čak i tada, Bugarska ostaje znatno jeftinija od mnogih konkurentskih destinacija na Mediteranu. Pored Sunčevog brijega, istorijski gradovi Sozopol i Nesebar takođe postaju sve popularniji među turistima. Nesebar, jedan od najstarijih gradova na obali Crnog mora, posebno je popularan, poznat po svojim kaldrmisanim ulicama, starim crkvama i bogatoj pomorskoj istoriji. Simbol grada je čuvena vetrenjača iz 19. veka koja se nalazi na ulazu u stari grad, a koja je postala jedna od najfotografisanijih atrakcija u Bugarskoj. Mnogi turisti navode kombinaciju istorije, plaža i pristupačnih cijena kao glavni razlog zašto su posljednjih godina izabrali Bugarsku umjesto skupljih destinacija.

Cijene hrane i pića među najnižima u Evropi

Pored pristupačnog smještaja, Bugarska se ističe i po niskim dnevnim troškovima. Prema podacima Numbeo-a, flaša vode košta oko 1,10 evra, kapućino oko 2,20 evra, kuglica sladoleda oko 1,40 evra, dok se domaće točeno pivo može dobiti za oko 2,25 evra. Obrok u pristupačnom restoranu u prosjeku košta oko deset evra, dok večera za dvoje u restoranu srednje klase košta oko 41 evro. Međutim, turistički stručnjaci upozoravaju da cijene mogu biti malo veće tokom špica sezone, posebno u hotelima na samoj plaži i u najpopularnijim odmaralištima.

Pad Tunisa

Veliko iznenađenje ovogodišnje analize je potpuni pad Tunisa sa liste deset najjeftinijih destinacija za odmor. Istovremeno, neke tradicionalno skuplje destinacije postale su pristupačnije nego prošle godine.

TravelSupermarket navodi da su Rodos, Majorka i Dalaman zabilježili pad cena, sa mogućom uštedom do 105 evra po osobi. Četvrto mjesto na listi najpristupačnijih destinacija zauzela je Antalija sa prosječnom cujenom odmora od oko 700 evra po osobi, dok je peto mjesto zauzeo Rodos sa prosečnom cijenom odmora od 703 evra.

Kris Veber iz TravelSupermarket-a rekao je da je Bugarska ove godine napravila veliki skok na evropskom turističkom tržištu: „Region Burgasa, koji obuhvata Sunčani brijeg i Burgas, dugo je bio jedno od najpristupačnijih mjesta na Crnom moru, ali činjenica da je pretekao Tunis pokazuje koliko vrijednosti trenutno nudi turistima“, rekao je Veber.

Analiza TravelSupermarket-a zasniva se na paketima sa svim uključenim uslugama rezervisanim između 1. i 20. aprila 2026. godine, za putovanja planirana od maja do septembra. Istraživanje obuhvata sve kategorije hotela, različite dužine odmora i različite tipove putnika.

(Dnevno.hr)

Related Topics:

Region

Poznat datum presude Hašimu Tačiju, tužilaštvo traži RIGOROZNU KAZNU zbog tajnih poruka iz zatvora!

Specijalizovani sud u Hagu izreći će 17. novembra presudu nekadašnjem vođi terorističke OVK Hašimu Tačiju u predmetu za ometanje pravde, u kojem su optužena i četvorica bivših pripadnika te organizacije.
Tužilaštvo traži šest godina zatvora za Tačija
Specijalizovano tužilaštvo u Hagu zatražilo je 25. septembra da Tači bude osuđen na šest godina zatvora, bez uračunavanja vremena provedenog u pritvoru. Za Baškima Smakaja, Isnija Kiljaja i Fadilja Fazljijua tužilaštvo je predložilo kazne od po tri godine zatvora, dok je za Hajredina Kučija zatražilo devet mjeseci zatvora.
Optužbe za uticaj na svjedoke
Prema navodima optužnice, od 12. aprila do 2. novembra 2023. godine, tokom odvojenih posjeta koje nisu bile zaštićene pravilima povjerljivosti komunikacije s braniocem, Tači je Smakaju, Kiljaju, Fazljijuu i Kučiju navodno prenio povjerljive informacije o svjedocima tužilaštva u postupku za ratne zločine koji se vodi protiv njega. Tužilaštvo tvrdi da im je dao i detaljna uputstva kako da utiču na svjedoke.
Tači se tereti u tri tačke za pokušaj ometanja službenog lica u obavljanju službene dužnosti, učestvovanjem u zajedničkom djelovanju grupe, te u po četiri tačke za povredu tajnosti postupka i nepoštovanje suda.
Za šta se terete ostala četvorica?
Smakaj, Fazljiju i Kiljaj optuženi su za pokušaj ometanja službenih lica u obavljanju službene dužnosti i nepoštovanje suda. Kuči se tereti za nepoštovanje suda.
Presuda u ovom predmetu biće izrečena 17. novembra, saopštio je Specijalizovani sud u Hagu.

Nastavi čitati

Region

SVE JE SPREMNO ZA IZBORE! Počelo štampanje više od šest miliona glasačkih listića u Srbiji!

U Srbiji je danas počelo štampanje 6.450.523 glasačka listića za predstojeće parlamentarne izbore, što je jednako broju birača, saopšteno je iz Republičke izborne komisije /RIK/.

Predsjednik Republičke izborne komisije Vladimir Dimitrijević rekao je da će glasanje biti organizovano na 8.392 biračka mjesta, od čega su 93 u inostranstvu, odnosno u 37 zemalja, dok će 29 birališta biti u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija u Srbiji.

– Za birače sa teritorije Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija određeno je 60 biračkih mesta u Vranju, Kuršumliji, Raški i Tutinu – naveo je Dimitrijević.

Dimitrijević je podsjetio da će na glasačkom listiću biti 18 izbornih lista, da će glasački listići biti ljubičaste boje i da će se štampati na papiru zaštićenom vodenim žigom, kao i da će kontrolni list za provjeru ispravnosti glasačke kutije biti bijele boje.

– Listići će biti štampani u 29 jezičkih varijanti, u zavisnosti od toga koji su jezici i pisma u službenoj upotrebi u pojedinim opštinama i gradovima u Srbiji – rekao je Dimitrijević.

Parlamentarni izbori u Srbiji biće održani 25. oktobra, a 18 izbornih lista boriće se za 250 mandata u Skupštini Srbije.

Nastavi čitati

Region

SLOVENIJA GLASA NA ČETIRI REFERENDUMA: Pao zakon o parlamentarnoj istrazi, podržano ukidanje TV pretplate

Državljani Slovenije odbacili su na referendumu Zakon o parlamentarnoj istrazi, dok je na tri neobavezujuća referenduma većina podržala rješenja koja je predložila vlada, između ostalog i ukidanje TV pretplate, pokazuju gotovo konačni rezultati Državne izborne komisije.

Protiv novih pravila koja ograničavaju krug onih koji mogu da ulože žalbu na parlamentarnu istragu juče je na referendumu glasalo 50,5 odsto građana, dok je 49,5 odsto glasalo “za”, prenosi slovenačka agencija STA.

Referendum su pokrenule organizacije civilnog društva nakon što je nova desničarska koalicija usvojila taj zakon u maju, čak i prije nego što je vlada zvanično imenovana.

Na preostala tri referenduma, koja je parlamentarna većina spojila sa obavezujućim referendumom, birači su podržali vladajuću koaliciju i vladu.

Najveći procenat glasova “za”, 61,2 odsto, zabilježen je na glasanju za uvođenje obaveznog rada kao uslova za primanje socijalne pomoći, dok je 38,8 odsto građana bilo protiv.

Većina od 55,9 odsto glasala je za to da se državljanima trećih zemalja uskrati pravo glasa na lokalnim izborima, u skladu sa zakonskim izmjenama koje je vladajuća većina usvojila u junu.

Takođe, većina od 50,7 odsto glasala je za ukidanje obavezne pretplate koja predstavlja glavni izvor finansiranja javnog emitera RTV Slovenija.

Prema gotovo konačnim rezultatima, izlaznost je bila gotovo 53 odsto, što je druga najveća izlaznost od sticanja nezavisnosti Slovenije, odmah iza referenduma iz 2003. godine o pristupanju zemlje EU i NATO-u, kada je glasalo više od 60 odsto birača.

Nastavi čitati

Aktuelno