Connect with us

Društvo

LOKALNI PARLAMENT zaustavio vjetropark u Bosanskom Grahovu

– Milionska investicija u Bosanskom Grahovu stavljena je na čekanje, jer lokalni parlament nije dao zeleno svjetlo načelniku da potpiše memorandum o saradnji sa njemačkim investitorom.

Rekao je to za “Glas Srpske” prvi čovjek Bosanskog Grahova Uroš Đuran, dodavši da je u stalnom kontaktu sa investitorom.

– Oni nisu odustali, međutim sve stoji, jer Skupština opštine ne zasjeda od marta ove godine, ništa se ne dešava – rekao je Đuran.

Dodao je da investitor i dalje nastoji da obezbijedi sve neophodne dozvole da bi uspio da realizuje investiciju.

– Kanton je dodijelio koncesiju, u toku je postupak dobijanja dozvole za izgradnju pristupnog puta – rekao je Đuran, podsjetivši da bi izgradnja vjetroparka na teritoriji ove povratničke opštine sigurno unaprijedila privredu i donijela nova radna mjesta.

Vlada Livanjskog kantona potpisala je ugovor s firmom “Vjetroelektrane dah planine” iz Mostara, poslovnicom njemačke kompanije “njpd Europe GmbH”, za izgradnju vjetroparkova u tim povratničkim opštinama u FBiH. Koncesionaru je dodijeljena koncesija za izgradnju vjetroparka “Čadilj”, smještenog na području Glamoča, ukupne instalirane snage od 138 megavata, za koju je određena jednokratna koncesiona naknada u iznosu od 62.236 KM.

Dodijeljena je i koncesija za izgradnju vjetroparka “Marino Brdo”, smještenog na području Bosanskog Grahova, ukupne instalirane snage od 126 megavata, za koju je određena jednokratna naknada u iznosu 56.330 KM.

Prvobitni plan je bio da prvi kilovati struje iz ovih vjetroparkova krenu nakon pet godina te da u lokalni budžet donesu na godišnjem nivou najmanje milion maraka.

Međutim, već dvije godine su prošle od ti prvih koraka, a realizacija investicija u dvije opštine, koja je vrijedna oko pola milijarde maraka, još nije počela.

Njemačka firma je još 2021. godine najavila izgradnju četiri vjetroparka na području Livanjskog kantona.

Osim dva, za koja je koncesija ranije odobrena, najavljena je i izgradnja dva vjetroparka na području Livna.

Riječ je o jednom od vodećih svjetskih proizvođača obnovljivih izvora energije. Ovaj globalni gigant ima vjetroelektrane u 30 zemalja širom svijeta.

Naknada

Godišnja koncesiona naknada biće obračunavana u iznosu od 1,75 odsto od ukupnog bruto prihoda ostvarenog proizvodnjom električne energije. Ugovori su sklopljeni na period od 30 godina u svrhu korišćenja vjetra za proizvodnju električne energije.

Related Topics:

Društvo

RiTE UGLJEVIK KREĆE U NOVU EMISIJU AKCIJA: Pokušaj da se pokrije višemilionski dug Slovencima

Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ krenula je u petu emisiju akcija kojom pokušava da prikupi 25,65 miliona maraka za plaćanje duga slovenačkom „Elektrogospodarstvu“, a po osnovu izgubljene arbitraže.

Upis i uplata akcija počinje 8. juna, a trajaće mjesec dana s tim da će se prvih 15 dana koristiti pravo preče kupovine.

Očekuje se da će to pravo iskoristiti „Elektroprivreda Republike Srpske“ kao većinski vlasnik ovog preduzeća, piše Capital.

„Sredstva dobijena emisijom akcija biće namijenjena za pokrivanje obaveza po arbitražnoj odluci, čime će se smanjiti iznos ukupnog duga. Izmirenje duga će dovesti do smanjenja ukupnog iznosa obaveza, što će pozitivno uticati na finansijsku stabilnost emitenta i njenu kreditnu sposobnost“, navodi se u prospektu emisije.

U RiTE „Ugljevik“ očekuju da će postojeći akcionari iskoristiti pravo preče kupovine te da neće doći do razvodnjavanja vlasničke strukture nakon emisije.

Inače, u prospektu stoji i da ovo preduzeće ima visok rizik po pitanju likvidnosti.

„Nelikvidnost može da dovede u pitanje funkcionisanje poslovanje preduzeća, kao i elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj“, upozorava se u ovom dokumentu.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu obavezana da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati 67 miliona evra i isto toliko kamate za neisporučenu struju od 2011. do početka 2022. godine.

Takođe, Slovencima se mora platiti još 54 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine uz obavezu da isporučuju trećinu struje sve dok elektrana radi.

U aprilu ove godine je postignut i sporazum za isplatu 67 miliona evra po pitanju kamata.

Iz ERS-a su ranije najavili da će emisije akcija biti jedan od modela kojim će se plaćati dugovi.

Prethodno je u martu Vlada RS dala saglasnost ERS-u da se kreditno zaduži za 50 miliona maraka takođe po ovom osnovu.

Nastavi čitati

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Aktuelno