Vlada Republike Srpske poništila je postupak dodjele koncesije za izgradnju i korišćenje vjetroelekrane Trusina u opštini Nevesinje, jer do isteka roka nije dostavljena nijedna ponuda za taj posao, a zbog kojeg inače BiH prijeti arbitraža.

Izvršna vlast u Srpskoj 2019. godine je raskinula ugovor o koncesiji sa “Kermas energijom” iz Zagreba, zbog čega oni imaju spreman odštetni zahtjev od 102 miliona evra (oko 200 miliona KM).

Naime, Vlada Republike Srpske donijela je odluku o poništavanju postupka dodjele koncesije za VE Trusina na 12. sjednici održanoj 28. novembra 2025. godine, pozivajući se na Zakon o koncesijama RS i Zakon o Vladi RS. Ta odluka objavljena je u “Službenom glasniku Republike Srpske” 10. decembra, a stupiće na snagu osmog dana od dana objave.

Više detalja o samom pozivu firmama da grade VE Trusina te komentaru o tome zašto se niko nije prijavio na poziv pokušali smo dobiti od resornog ministra Petra Đokića, ali ni on, ni zaposleni u njegovom kabinetu nisu odgovorili na naše pozive i poruke.

Avdalović: Voljeli bismo da se Trusina izgradi
Nikakve detalje po ovom pitanju nije znao ni Milenko Avdalović, načelnik Nevesinja.

“Znam samo da raniji investitor nije ispunio uslove i obaveze koji su od njega traženi i da je zato raskinuta ta koncesija. Šta će dalje biti – ne znam. Mi se nadamo i voljeli bismo da se Trusina izgradi i završi”, rekao je Avdalović za “Nezavisne novine”.

I to je praktično najnovije što se tiče ovog projekta. Međutim, ne i najaktuelnije.

Sve počelo 2012
Zato ćemo se vratiti u 2012. godinu kada je sve počelo.

Devetnaestog oktobra 2012. Vlada RS je sa firmom “Eol prvi”, sa sjedištem u Nevesinju, a u vlasništvu od 97 odsto strane firme “Kermas” iz Zagreba, zaključila ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje vjetroelektrane na lokaciji Trusina u Nevesinju, vrijedan 140 miliona KM.

Nakon zaključenja glavnog ugovora ugovorne strane su zaključile i tri aneksa ugovora, a Vlada RS je firmi “Eol prvi” dala koncesiju na 30 godina.

Prema tim ugovorima, u gradnji VE Trusina sa 87 odsto sredstava trebalo je da učestvuje kompanija “Kermas”, “Eol prvi” sa 10 odsto, a opština Nevesinje sa tri odsto.

Projekat je podrazumijevao gradnju 15 vjetroturbina ukupne instalisane snage 49,5 megavata, sa projektovanom godišnjom proizvodnjom od oko 160 gigavat-časova struje, što je kapacitet da snabdijeva oko 40.000 domaćinstava.

Početak izgradnje prolongiran više puta
Od trenutka potpisa ugovora krenula je dobro poznata priča u Republici Srpskoj, odnosno BiH.

Naime, više puta je najavljivan početak građevinskih radova na planiranim objektima.

Godine 2016. je rečeno da bi se trebalo dogoditi u martu, a da bi energetsko postrojenje trebalo da bude pušteno u rad već do kraja 2017. godine. To se nije desilo.

U junu 2018. godine direktor “Eola prvog” Zlatko Mandžuka kazao je da očekuje da u “narednih desetak dana dobiju i dozvolu za izgradnju, čime bi konačno krenuli sa prvim radovima, te da bi prvi kilovati struje trebalo da poteku krajem 2019. godine”.

Ni to se nije desilo.

Ugovor raskinut 2019
A onda, 7. marta 2019. godine Vlada RS, kojom je tada predsjedavala Željka Cvijanović, je jednostrano raskinula koncesioni ugovor sa “Eol prvim”, odnosno “Kermasom”, tvrdeći da koncesionar nije dostavio bankarsku garanciju za uredno izvršenje ugovora.

Zbog toga je “Kermas” odmah krenuo u borbu, te je zatražio isplatu odštete. Pravnog zastupnika su našli u Advokatskoj kancelariji “Baroš i partners” iz Banjaluke, iz koje su se direktno obratili i Savjetu ministara BiH.

U pismu upozorenja, koje je dostupno na njihovoj internet stranici i koje je objavljeno 29. februara 2024, oni traže da im se vrati koncesija, koja im je, kako tvrde, oduzeta nezakonito, ili da im se, u suprotnom, isplati odšteta od 102.056.122 evra (oko 200 miliona KM).

“U slučaju neuspjeha u postizanju mirnog rješavanja međusobnih odnosa, nakon isteka roka od šest mjeseci od dana slanja upozorenja Savjetu ministara, ‘Kermas energija’ ispunjava uslove za pokretanje arbitražnog postupka”, naveli su iz kancelarije “Baroš”.

Arbitraža (ni)je pokrenuta
Od pisma Baroša prema Savjetu ministara BiH prošlo je godinu i deset mjeseci, ali, kako stvari stoje, upozorenja da će pokrenuti arbitražu pred Međunarodnim sudom za rješavanje sporova u Vašingtonu nisu sproveli u djelo. Bar tako tvrde.

“Nismo imali aktivnosti po tom pitanju. Klijenti ne žele istupati u medijima. Nemam ovlašćenja da govorim o tome”, kratko je za “Nezavisne” rekao advokat Predrag Baroš.

Nikakve detalje po ovom pitanju nismo uspjeli dobiti ni od Ministarstva energetike i rudarstva RS, kao ni od Komisije za koncesije Republike Srpske.

Petar Đokić, resorni ministar, rekao je 13. novembra 2025. da su se stvorili formalni uslovi da se uđe u razgovore sa “Kermasom” i da se izbjegne arbitraža.

“Mislim da će sve proći dobro i da ne treba imati strah od arbitraže”, rekao je tada Đokić.

Sve je nedavno komentarisao i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, koji tvrdi da će “Kermas” dobiti spor sa BiH, odnosno Republikom Srpskom.

Naveo je da je Savjet ministara BiH na dnevnom redu imao informaciju o arbitražnim sporovima protiv BiH, dodajući kako su raspravljali o mogućem pregovaračkom timu, ali je izrazio sumnju da bi članovi takvog tijela mogli postići neki povoljan rezultat po BiH.