Connect with us

Svijet

LOŠE VIJESTI ZA LJUBITELJE ČOKOLADE! Naučnici u mnogim proizvodima PRONAŠLI TEŠKE METALE

Mnoge tamne čokolade i proizvodi od kakaa koji se prodaju širom SAD-a sadrže nivoe toksičnih teških metala koje premašuju smjernice za bezbjednost hrane, pokazalo je novo istraživanje.

Iako prehrambena industrija i istraživači koji su učestvovali u istraživanju kažu da ovo otkriće ne bi trebalo spriječiti ljude da konzumiraju čokoladu, stručnjaci kažu da rezultate treba bliže analizirati.

Istraživači Univerziteta Džordž Vašington (George Washington) i kompanije ConsumerLab koja testira hranu i dodatke prehrani istraživali su količinu olova, kadmijum i arsena u više od 70 proizvoda od čokolade i kakaa kupljenih od maloprodajnika poput Amazona, GNC-ja i Whole Foodsa u periodu od osam godina.

Njihovi rezultati, objavljeni u časopisu Frontiers of Nutrition, otkrivaju da čak 43 odsto testiranih proizvoda sadrži prevelike količine olova po porciji, a 35 odsto sadrži prevelike količine kadmijuma, premašujući tako stroge smjernice za hranu američke savezne države Kalifornije.

Istraživači ove smjernice često koriste kao konzervativnu referentnu tačku za bezbjednost hrane tokom istraživanja kontaminacije hrane teškim metalima, budući da američka Agencija za hranu i ljekove (FDA) ne postavlja ograničenja za toksične sastojke poput kadmijuma ili arsena, a za olovo to čini samo kada je riječ o konkretnim proizvodima poput slatkiša ili hrane za bebe.

Potencijalno problematični ako se konzumira više
Nijedan od testiranih proizvoda nije premašivao maksimalne nivoe arsena postavljene u kalifornijskim smjernicama, a gotovo svi proizvodi – njih 70 od 72 ili 97 odsto – sadržavali su količine olova koji su daleko ispod ograničenja FDA-ja.

Istraživači kažu da je malo vjerovatno da teški metali pronađeni u čokoladi “predstavljaju značajan rizik” ako se konzumira jedna porcija, ali dodaju da bi mogli biti “potencijalno problematični” ako se konzumira više porcija ili se unose uz druge proizvode koji možda takođe sadrže teške metale, poput čaja ili začina.

Ova studija posljednje je u nizu istraživanja koja sugerišu da neki popularni brendovi čokolada mogu sadržavati teške metale.

Američko udruženje slastičara za Forbes kaže da su “čokolada i kakao sigurni za konzumiranje i u njima se može uživati kao u poslasticama, baš kao što to ljudi čine već vjekovima”. Dodaju da su za njih bezbjednost hrane i kvalitet proizvoda najviši prioriteti”.

Nejasno je koji tačno brendovi tamne čokolade i proizvoda od kakaa sadrže teške metale, budući da istraživači namjerno nisu taj podatak naveli u studiji. Ipak, proizvodi koje su testirali vjerovatno su dobro poznati potrošačima: istraživači kažu da je njihov cilj bio procijeniti kontaminaciju “najpopularnijih potrošačkih proizvoda od kakaa”, koristeći ankete potrošača za procjenu njihove popularnosti.

Treba li da prestanemo da jedemo čokoladu?
Ukratko, ne. Istraživači kažu da količina teških metala pronađena u testiranim čokoladama vrlo vjerovatno nije “biološki značajna” sama po sebi, pogotovo budući da mnogi ljudi proizvode konzumiraju relativno neredovito i u dovoljno malim količinama. Ipak, rezultati sugerišu da postoji potreba za višim standardima i smjernicama kada je riječ o kontaminaciji hrane teškim metalima, dodaju.

Kako izbjeći izlaganje teškim metalima u hrani?
Ponovo ukratko: nikako. “Ne možete izbjeći izlaganje teškim metalima u prehrani,” kaže glavna autorka studije i direktorica integrativne medicine na Univerzitetu Džordž Vašington, Li Frejm (Leigh Frame). Teški metali prirodnim putem mogu ući u hranu kroz tlo ili vodu u procesu uzgoja, ili u različitim trenucima tokom pakovanja, sušenja, obrade ili transporta. Kadmijum iz tla, na primjer, upijaju kakao, riža, žitarice, krompir i duvan, a olovo u proizvode od kakaa može ući tokom procesa proizvodnje.

Veća je vjerovatnost da će baš organski proizvodi sadržavati više kadmijuma i olova, otkrili su istraživači. “Još više iznenađuje to da certifikati organskog porijekla ne mijenjaju značajno nivoe teških metala u testiranim proizvodima,” napisali su istraživači, prenosi RTCG.

Svijet

BEZBJEDONOSNI INCIDENT “Obezbjeđenje pucalo na čovjeka ispred sjedišta CIA” (FOTO)

Pripadnici obezbjeđenja pucali su na lice ispred sjedišta američke Centralne obavještajne agencije /CIA/ u Lengliju, u saveznoj državi Virdžiniji, rekao je izvor “Еn-Bi-Si njuzu”.

Prema istom izvoru, pucnjava nije bila smrtonosna.

Portparol CIA rekao je da se bezbjednosni incident desio ispred sjedišta Agencije, ali nije potvrdio da se dogodila pucnjava.
Portparol je dodao da je glavna kapija zatvorena i da zaposleni treba da potraže druge puteve.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SEDMICAMA JAVNO IGNORIŠE MASKA: Poznato zbog čega je naprasno postao nevidljiv u Vašingtonu

Na početku drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, jedna od najupečatljivijih ličnosti njegove administracije bio je najbogatiji čovjek na svijetu – Ilon Mask.

Miliarder je dobio zadatak da vodi neformalno ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE), prisustvovao je sastancima vlade, letio s Trampom u predsjedničkom avionu Air Force One i predsjednik ga je redovno hvalio zbog dobro obavljenog posla. Ipak, od početka aprila Tramp i drugi republikanci ga praktično više ne spominju.

Tokom februara i marta, Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social u prosjeku četiri puta sedmično pominjao Maska, ali od početka aprila nije ga spomenuo ni jednom, pokazuje analiza portala Politico. Ne spominje ga ni Trampov tim zadužen za prikupljanje donacija. Nameće se pitanje – čime je Mask zaslužio ovakav tretman – no sve ukazuje na to da se radi o pragmatičnoj odluci republikanaca, a ne o nekoj svađi između najbogatijeg čovjeka svijeta i predsjednika SAD-a. Njih dvojica i dalje komuniciraju, a Mask je s drugim biznismenima nedavno pratio Trampa na njegovom putovanju po Bliskom istoku.

Prema anketama javnog mnijenja, Mask je među biračima sve manje popularan, i to znatno manje nego Tramp. Početkom prošlog mjeseca, republikanski kandidat izgubio je važnu izbornu bitku za mjesto u vrhovnom sudu savezne države Wisconsin, gdje se Mask angažovao kao donator, ali je istovremeno postao i teret za republikance tokom kampanje.

“Završio je, gotovo je, nema ga više. U anketama prolazi užasno. Ljudi ga mrze. Došao je u Wisconsin i mislio da može kupiti glasove, stavio je sirastu kapu (simbol Wisconsina, op. a.) i ponašao se kao devetogodišnje dijete… Ne ide to tako. Ljude to vrijeđa”, požalio se jedan od republikanca iz Wisconsina pod uslovom anonimnosti.

Za Trampovu administraciju Mask je time postao nepotrebni teret. Pogotovo jer aktivnosti DOGE-a trenutno nisu toliko bitne za vladu koliko su to carinska politika i budžetske rasprave. Iako republikanski zakonodavci i dalje o Masku govore pozitivno kada ih se direktno pita, jer žele zadržati na svojoj strani njegovo ogromno bogatstvo, armiju pristalica i internetski uticaj, neki priznaju da bi za stranku bilo bolje da se Mask ne pojavljuje aktivno u kampanjama pred kongresne izbore 2026. godine.

“Ankete vam u suštini govore da Ilon radi odličan posao kada je u pozadini. Nadamo se da će tamo i ostati, da nastavi s tim poslom, ali da neće preuzeti ulogu zamjene u kampanji”, ocijenio je izvršni direktor konzervativnog Kluba za rast, David McIntosh.

Tišina s vrha

O Masku početkom aprila nisu prestali govoriti samo Tramp, već i njegovi najbliži savjetnici i zvanični profili Bijele kuće. Još krajem februara, Tramp je Maska koristio kao veliko mamac za donatore. “Volim Ilona Maska! Mediji pokušavaju da nas razdvoje i ne uspijevaju. On je sjajan”, pisalo je u Trampovoj poruci donatorima od 27. februara.

Ipak, Maskovo ime iz tih poruka gotovo da je nestalo već početkom marta. Jedini izuzetak bila je referenca na kačket s natpisom “Američki zaliv”, koji je milijarder nosio.

Odgovor Bijele kuće na upit novinara Politica o tome smatraju li Maska političkom slabošću, nije ga uopšte spomenuo. “Misija DOGE-a da smanji rasipanje, prevaru i zloupotrebe će se sigurno nastaviti. Zaposleni u DOGE-u, koji djeluju u njegovim različitim uredima, nastaviće sarađivati s administracijom predsjednika Trampa kako bi naša vlada postala efikasnija”, navodi se u odgovoru portparola Bijele kuće, Karoline Leavitt.

Za demokrate i dalje meta

Dok bi Maskovo povlačenje u pozadinu moglo koristiti republikancima, demokratama bi moglo otežati posao. Njihova izborna strategija, primijenjena i u spomenutim izborima u Wisconsinu, zasniva se na povezivanju republikanskih rivala s Maskom. Demokrati, ipak, tvrde da će njihova strategija i dalje biti efikasna, jer je malo vjerovatno da će Mask potpuno nestati iz javnosti.

Da Mask i dalje ima uticaj u vladi, svjedoči i to što je prošle sedmice pratio Trampa u posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje se sastao s tamošnjim liderima i govorio na investicionom forumu. Ništa nije ukazivalo na to da između njih postoji neki ozbiljan sukob.

Čak i ako Mask krajem maja napusti mjesto na čelu DOGE-a, to neće promijeniti činjenicu da je upravo najbogatiji čovjek svijeta imenovao rukovodstvo tog tijela.

“Problem nikad zapravo nije bio Ilon Mask, već elonmuskizam. On je autor njihovih strategija i nije riječ o teorijskoj krivici, već o stvarnim štetama koje su nanesene svijetu u partnerstvu s Trampom, o čemu će se voditi rasprave tokom izbora”, poručila je demokratska strateginja Jesse Ferguson.

Dokaz da demokratama ipak neće biti lako je i to da je, prema anketama, DOGE ocijenjen bolje kada se Mask u njegov rad ne uključuje, iako se funkcionisanje ovog pseudoministarstva njegovim odsustvom nije značajno promijenilo.

“Javnost je podržavala pokušaj da se okonča bespotrebno rasipanje u Vašingtonu, ali nije podržavala način na koji je to sprovođeno. Njegova misija da eliminiše rasipanje svakako je pomogla, ali retorika koju je koristio – nije”, zaključio je republikanski analitičar Frank Luntz, prenosi Klix.ba

Nastavi čitati

Svijet

I ERDOGAN SE POVLAČI “Više se neću kandidovati za predsjednika”

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da ne namjerava ponovo kandidovati za predsjednika, naglasivši kako je zemlji potreban novi ustav koji bi odražavao duh savremenog doba i demokratskih vrijednosti.
-Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika. Naš jedini cilj je unapređenje ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja. Živimo u novoj eri. Mislite li da u ovakvom dinamičnom svijetu možemo napredovati s ustavom nastalim u vrijeme puča, koji još uvijek odiše mentalitetom pučista? Turska više ne može ići naprijed s takvim ustavom. Potreban nam je ustav koji će predložiti civili, a ne pučisti – kazao je Erdogan, a prenijela agencija Anadolija

Erdogan već duže vrijeme zagovara donošenje novog ustava koji bi, kako tvrdi, bio “demokratskiji, civilniji i u skladu sa savremenim potrebama društva”.
Trenutni turski ustav donesen je 1982. godine, nakon vojnog puča iz 1980., i iako je više puta mijenjan, kritičari tvrde da još uvijek nosi obilježja autoritarnog sistema i vojno-pučističke logike.

Nastavi čitati

Aktuelno