Connect with us

Svijet

Lula budući predsjednik Brazila?

Prije tri godine Luiz Inacio Lula da Silva čamio je u zatvorskoj ćeliji. Bivši brazilski predsjednik, koji je na čelu zemlje bio od 2003. do 2010., služio je dvanaestogodišnju kaznu zatvora zbog korupcije.

Izgledalo je da mu je politička karijera gotova.

Međutim, pušten je iz zatvora 2019. nakon što je sud odlučio da je sudac koji je predsjedavao njegovim suđenjem bio pristran i sada je samo na korak od jednog od najneočekivanijih političkih povrataka u recentnoj istoriji.

Izgleda da će Lula, kako ga zovu, opet biti predsjednik. Pitanje, sudeći po anketama, nije hoće li pobijediti sadašnjeg predsjednika, krajnjeg desničara Jaira Bolsonara, nego kada.

Nedavne ankete pokazale su da bi Lula mogao dobiti oko 45 posto glasova, a Bolsonaro 35, čime bi Lula bio jako blizu pobjedi u prvom krugu izbora u nedjelju. Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 posto glasova, prva dva kandidata idu u drugi krug 30. oktobra.

Povratak na vlast Lula bi mogao zahvaliti ne samo svojoj borbenosti i populističkom šarmu, zbog čega ga je bivši američki predsjednik Barack Obama jednom nazvao “najpopularnijim predsjednikom na Zemlji”, nego i sve većoj zabrinutosti građana zbog širenja nejednakosti, što je dovelo do novog vala uspona ljevičara na vlast u Latinskoj Americi zadnjih godina.

Nostalgija za dobrim godinama i govedinom
Analitičari kažu da Lula svoju dominaciju u anketama može umnogome zahvaliti i samom Bolsonaru (67), bivšem vojnom oficiru poznatom po tome što nema “dlake na jeziku”, koji je i sam optužen za korupciju i mnogi vjeruju da je kriv za loš brazilski pristup pandemiji kovida-19.

No Lula je takođe uspješno iskoristio čežnju Brazilaca za prosperitetnijim danima svojeg predsjedništva, kada je zemlja, do tada 13., postala sedma najveća ekonomija svijeta i kada su si, kako često ističe u predizbornoj kampanji, prosječni ljudi mogli priuštiti govedinu.

“Imali smo nekoliko zaista dobrih godina”, rekao je Marcelo Franca, 62-godišnji pisac. “Ljudi su za time nostalgični”.

Ali gotovo se svi slažu da će Lula, ako pobijedi, teško ponoviti svoje ranije uspjehe jer se politička i ekonomska situacija dramatično promijenila.

Brazilski rast u prva dva Lulina mandata podsticala je rastuća globalna potražnja za robom kao što su soja i željezo, kao i otkriće najvećih rezervi nafte u istoriji zemlje.

Zemlja danas, kao i dobar dio ostatka svijeta, pokušava izvući se iz ekonomskog ponora nakon pandemije boreći se s dvoznamenkastom inflacijom i rastućim cijenama goriva.

“Svijet je puno komplikovaniji”, rekao je Brian Winter, potpredsjednik za politiku pri Vijeću Amerika.”Nije niti izbliza jednako zabavno biti predsjednik sada kao tokom 2000-ih”.

Bolsonaro poput Trumpa
Ako Lula pobijedi, moraće voditi i zemlju koja nikada nije bila dublje podijeljena.

Od njegova suđenja za korupciju i opoziva njegove nasljednice Dilme Rousseff, polarizacija je pustila dublje korijene. Ljevica okrivljuje desnicu da manipuliše pravosuđem, a Bolsonarove pristaše ocrnjuju Lulu kao lopova koji planira ukrasti izbore.

Bolsonaro raspiruje te napetosti po uzoru na svojeg saveznika, bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, dovodeći u pitanje integritet brazilskog izbornog sistema.

Bolsonaro je sugerisao da možda neće priznati izborne rezultate i da bi moglo biti nasilja. Rekao je da svoju budućnost vidi u tri opcije: “zatvor, smrt ili pobjedu”.

Po ispitivanju Datafolha, 40 posto birača vjeruje da postoji “velika vjerovatnost” za nasilje na dan izbora, zbog čega devet posto ispitanika razmišlja da na njih ne iziđe.

Visoki izborni sud odobrio je raspoređivanje oružanih snaga u 568 opština na dan izbora kako bi građanima zajamčile da ostvare svoja biračka prava.

Lula i Bolsonaro razmjenjivali optužbe za korupciju u posljednjoj debati prije izbora
Glavni brazilski predsjednički kandidati razmjenjivali su optužbe za korupciju u svojoj posljednjoj debati prije nedjeljnih izbora, a malo su raspravljali o prijedlozima za upravljanje tom južnoameričkom državom.

Aktuelni krajnje desni predsjednik Jair Bolsonaro nazvao je svog ljevičarskog suparnika, bivšeg predsjednika Luiza Inacia Lulu da Silvu, šefom kriminalne skupine koja je vodila “kleptokraciju” tokom njegova dva predsjednička mandata od 2003. do 2010. godine.

Lula, koji ima dvoznamenkastu prednost prije prvog kruga glasanja, nazvao je Bolsonara “besramnim” lažljivcem čija je vlada prikrila mito pri kupnji vakcina tijekom pandemije kovida-19 u kojoj je umrlo više od 680.000 Brazilaca.

Kandidatkinja centra Simone Tebet iz Stranke brazilskog demokratskog pokreta (MDB) prekorila je obojicu jer se lično napadaju umjesto da se usredotoče na prijedloge za rješavanje visoke nezaposlenosti i sve veće gladi.

Tebet je rekla da će preokrenuti Bolsonarovu ekološku politiku koja je dopustila veliko krčenje šuma u Amazoniji.

“Prestanimo biti međunarodni izopćenik”, rekla je o Bolsonarovoj izolaciji zbog toga što nije zaštitio prašumu.

U debati, Lula je obećao da će suzbiti ilegalno rudarenje u šumi.

Bude li izabran, Lula je rekao da će skinuti 100 godina tajnosti, koje je Bolsonaro proglasio, s pregovora svojeg ministarstva zdravstva o vakcinama protiv kovida-19 i istraga o navodnim finansijskim prestupima predsjednikovih sinova “kako bi vidjeli što on skriva”.

Glavne ankete javnog mnijenja pokazuju da Lula ima prednost od oko 10-15 postotnih bodova ispred Bolsonara prije prvog kruga glasanja.

Prema anketaru Datafolhi Lula ima 50 posto važećih glasova, isključujući prazne i nevažeće listiće, i mogao bi pobijediti na izborima u nedjelju, izbjegavajući drugi krug.

Bude li drugi krug glasanja potreban, održat će se 30. oktobra.

(24sata)

Related Topics:

Svijet

PROBLEMI SA AERODROMIMA ŠIROM SVIJETA: Erbas tvrdi da je zračenje oštetilo sistem

Mnogobrojne avio-kompanije uključujući IziDŽet, Britiš ervejz, Er Lingus, Lufthansa, Amerikan erlajns, Delta i Viz er, pogođene su softevrskim problemom aviona serije A320 kompanije Erbas, dok određene kompanije poput kolumbijske Avianse privremeno obustavljaju prodaju karata zbog ažuriranja.

Portparol Erbasa je ranije za Skaj njuz rekao je da će neophodna softverska izmjena uticati na do 6.000 aviona.

Popravka uglavnom podrazumeva vraćanje softvera na prethodnu verziju, ali mora biti izvedena prije nego što avion ponovo preveze putnike, prenio je sinoć Skaj njuz.

Za većinu pogođenih aviona, ažuriranje traje dva-tri sata, dok će neki modeli zahtijevati i novu opremu, što će produžiti vrijeme nedostupnosti.

Problem se odnosi na modele A319, A320 i A321 koji su u upotrebi, dok avioni koji tek treba da budu isporučeni nisu pogođeni.

Britanska uprava civilnog vazduhoplovstva (CAA) upozorila je da je moguće odlaganje i otkazivanje letova, dok stručnjaci ističu da avio-saobraćaj ostaje na visokom nivou bezbjednosti, ali da putnici možda neće imati pravo na novčanu naknadu jer se smatra da je problem izvan kontrole avio-kompanija.

IziDŽet je saopštio da će putnike direktno obaveijstiti o promjenama u letovima i da će učiniti sve da minimalizuje uticaj.

Amerikan erlajns očekuje da će softverska promjena uticati na 340 aviona i da može doći do manjih kašnjenja, dok Viz er upozorava da bi neki letovi tokom vikenda mogli biti pogođeni, prenose agencije.

Indigo, indijska avio-kompanija sa više od 150 A320 u floti, najavila je da aktivno sprovodi neophodne softverske nadogradnje, dok Britiš ervejz i Er Lingus navode da je pogođen samo manji broj aviona i da se popravke izvode noću kako bi se izbjegli veći poremećaji.

Erbas je zatražio od Evropske agencije za bezbjednost avijacije (EASA) izdavanje direktive o vazduhoplovnoj podobnosti za pogođene avione.

Portparol Erbasa rekao je da će potrebna promjena softvera uticati na do 6.000 aviona.

Kompanija je saopštila da analiza nedavnog incidenta pokazuje da intenzivno solarno zračenje može oštetiti podatke ključne za funkcionisanje sistema za upravljanje letom.

Nastavi čitati

Svijet

RASPAŠOJ U KIJEVU! Jermak podnio ostavku, MINISTRI ODLAZE

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je danas da je šef njegovog kabineta Andrij Jermak podnio ostavku.

Zelenski je naveo da ne želi da iko postavlja pitanja o Ukrajini, te da će stoga danas biti donesene neke interne odluke. – Prvo: Kabinet predsjednika Ukrajine na svoje čelo postaviće novog čovjeka,šef kancelarije, Andrij Jermak, potpisao je ostavku – rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju, prenosi Interfaks Ukrajina.

Zelenski je zahvalio Jermaku na dosadašnjem radu i rekao da će sutra obaviti konsultacije o tome ko bi mogao biti novi šef njegovog kabineta, prenosi Unian.

Ukrajinske vlasti za borbu protiv korupcije izvršile su jutros pretres u kući Andrija Jermaka, šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, saopštio je Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU).

Prema saopštenju NABU na Fejsbuku, ove “istražne radnje (pretres) su odobrene i sprovode se u okviru istrage”.

NABU i SAP su 10. novembra saopštili rezultate istrage o korupciji u ukrajinskom energetskom sektoru, koja je nazvana “Midas”.

Dokumentovane su aktivnosti visokorangirane kriminalne organizacije, čiji su učesnici izgradili veliku korupcijsku šemu kako bi uticali na strateška preduzeća državnog sektora, posebno na Energoatom.

Prema istrazi, nekoliko ukrajinskih zvaničnika umiješano je u sistematsko pranje novca i nezakonito bogaćenje, a na čelu šeme bio je biznismen Timur Mindič, bivši poslovni partner ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ukrajinska ministarka energetike Svetlana Grinčuk i ministar pravde German Galuščenko podnijeli su ostavke nakon što se njihovo ime pojavilo u istrazi.

Agencije

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN NAKON SASTANKA SA PUTINOM: „Snabdijevanje Mađarske energijom ostaje bezbjedno“ – šta se zapravo krije iza poruka iz Moskve?

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da je sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju bio “uspješan”, naglasivši da je energetska bezbjednost Mađarske potpuno očuvana. Susret u Moskvi trajao je gotovo četiri sata, a fokus razgovora bili su bilateralni odnosi, situacija u Ukrajini i veliki strateški projekti – prije svega nuklearna elektrana Paks II.

Orban je na društvenim mrežama napisao da je “snabdijevanje Mađarske energijom bezbjedno”, što je potvrdio i ministar vanjskih poslova Peter Sijarto. Prema njegovim riječima, Rusija i Mađarska postigle su sporazum o ubrzanju realizacije projekta Paks II, koji bi u budućnosti trebalo značajno povećati udio nuklearne energije u mađarskom sistemu.

Ruska nafta i gas i dalje teku – preko Družbe i Turskog toka

Sijarto je istakao da Rusija uredno ispunjava sve ugovore o isporuci sirove nafte i prirodnog gasa. Mađarska se trenutno oslanja na dvije ključne energetske arterije:

Naftovod Družba, jedan od najstarijih naftovoda u Evropi, kroz koji Mađarska dobija rusku naftu, jer je izuzeta iz potpunog evropskog embarga.

Gasovod Turski tok / Balkan Stream, koji ruski gas preko Crnog mora, Turske, Bugarske i Srbije dovodi do Mađarske, posebno važan zbog neizvjesnog tranzita preko Ukrajine.

Zvanična Budimpešta insistira da su isporuke neprekidne i stabilne, te da su dobili i američko izuzeće od sankcija kako bi uvoz mogao da se nastavi bez prekida.

Paks II – ključni projekat za energetsku budućnost Mađarske

Nakon sastanka u Moskvi potvrđeno je da će se ubrzati radovi na projektu Paks II, ruskom investicijom vrijednom nekoliko milijardi eura. Planirana su dva nova reaktora tipa VVER-1200, čime bi Mađarska gotovo udvostručila nuklearne kapacitete.

Iako je projekat bio blokiran zbog sankcija i tehničkih prepreka, 2025. su izdane ključne građevinske dozvole, a prvi veliki radovi trebalo bi da počnu 5. februara naredne godine.

Kontroverze i pritisci iz EU

Ovaj projekat nije bez problema:

EU je ranije osporila proceduru dodjele ugovora, tvrdeći da nije u skladu s pravilima javnih nabavki.

Sankcije, zabrane izvoza opreme i politički pritisci otežavaju saradnju.

Kritičari upozoravaju da Mađarska “produbljuje energetsku zavisnost od Rusije”, uprkos evropskom planu smanjenja uvoza ruske energije do 2027.

Ipak, Budimpešta tvrdi da bez nuklearne energije ne može obezbijediti stabilne i jeftine isporuke struje.

Geopolitička dimenzija: Mađarska između EU i Rusije

Posebnu pažnju izazvala je i izjava Sijarta da je “ruska strana uvjerila Mađarsku” da bi se eventualni mirovni samit Rusija–SAD mogao održati upravo u Budimpešti. Time Mađarska ponovo pozicionira sebe kao most između Zapada i Rusije – ali i kao članicu EU koja vodi paralelnu energetsku i diplomatsku politiku.

Šta sve ovo znači?

Sastanak Orbana i Putina šalje tri ključne poruke:

Mađarska ostaje čvrsto vezana za rusku energiju, bez obzira na evropske strateške ciljeve.

Paks II dobija novi zamah, iako se suočava sa pravnim i političkim preprekama.

Budimpešta jača ulogu „specijalnog posrednika“ u odnosima Zapada i Rusije.

Hoće li Mađarska zbog ovakvih poteza biti politički izolovana u EU ili će nastaviti da gradi sopstvenu energetsku i diplomatsku strategiju – pitanje je koje će dominirati evropskim tržištem energije u narednim godinama.

BL24

Nastavi čitati

Aktuelno