Connect with us

Svijet

Lula budući predsjednik Brazila?

Prije tri godine Luiz Inacio Lula da Silva čamio je u zatvorskoj ćeliji. Bivši brazilski predsjednik, koji je na čelu zemlje bio od 2003. do 2010., služio je dvanaestogodišnju kaznu zatvora zbog korupcije.

Izgledalo je da mu je politička karijera gotova.

Međutim, pušten je iz zatvora 2019. nakon što je sud odlučio da je sudac koji je predsjedavao njegovim suđenjem bio pristran i sada je samo na korak od jednog od najneočekivanijih političkih povrataka u recentnoj istoriji.

Izgleda da će Lula, kako ga zovu, opet biti predsjednik. Pitanje, sudeći po anketama, nije hoće li pobijediti sadašnjeg predsjednika, krajnjeg desničara Jaira Bolsonara, nego kada.

Nedavne ankete pokazale su da bi Lula mogao dobiti oko 45 posto glasova, a Bolsonaro 35, čime bi Lula bio jako blizu pobjedi u prvom krugu izbora u nedjelju. Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 posto glasova, prva dva kandidata idu u drugi krug 30. oktobra.

Povratak na vlast Lula bi mogao zahvaliti ne samo svojoj borbenosti i populističkom šarmu, zbog čega ga je bivši američki predsjednik Barack Obama jednom nazvao “najpopularnijim predsjednikom na Zemlji”, nego i sve većoj zabrinutosti građana zbog širenja nejednakosti, što je dovelo do novog vala uspona ljevičara na vlast u Latinskoj Americi zadnjih godina.

Nostalgija za dobrim godinama i govedinom
Analitičari kažu da Lula svoju dominaciju u anketama može umnogome zahvaliti i samom Bolsonaru (67), bivšem vojnom oficiru poznatom po tome što nema “dlake na jeziku”, koji je i sam optužen za korupciju i mnogi vjeruju da je kriv za loš brazilski pristup pandemiji kovida-19.

No Lula je takođe uspješno iskoristio čežnju Brazilaca za prosperitetnijim danima svojeg predsjedništva, kada je zemlja, do tada 13., postala sedma najveća ekonomija svijeta i kada su si, kako često ističe u predizbornoj kampanji, prosječni ljudi mogli priuštiti govedinu.

“Imali smo nekoliko zaista dobrih godina”, rekao je Marcelo Franca, 62-godišnji pisac. “Ljudi su za time nostalgični”.

Ali gotovo se svi slažu da će Lula, ako pobijedi, teško ponoviti svoje ranije uspjehe jer se politička i ekonomska situacija dramatično promijenila.

Brazilski rast u prva dva Lulina mandata podsticala je rastuća globalna potražnja za robom kao što su soja i željezo, kao i otkriće najvećih rezervi nafte u istoriji zemlje.

Zemlja danas, kao i dobar dio ostatka svijeta, pokušava izvući se iz ekonomskog ponora nakon pandemije boreći se s dvoznamenkastom inflacijom i rastućim cijenama goriva.

“Svijet je puno komplikovaniji”, rekao je Brian Winter, potpredsjednik za politiku pri Vijeću Amerika.”Nije niti izbliza jednako zabavno biti predsjednik sada kao tokom 2000-ih”.

Bolsonaro poput Trumpa
Ako Lula pobijedi, moraće voditi i zemlju koja nikada nije bila dublje podijeljena.

Od njegova suđenja za korupciju i opoziva njegove nasljednice Dilme Rousseff, polarizacija je pustila dublje korijene. Ljevica okrivljuje desnicu da manipuliše pravosuđem, a Bolsonarove pristaše ocrnjuju Lulu kao lopova koji planira ukrasti izbore.

Bolsonaro raspiruje te napetosti po uzoru na svojeg saveznika, bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, dovodeći u pitanje integritet brazilskog izbornog sistema.

Bolsonaro je sugerisao da možda neće priznati izborne rezultate i da bi moglo biti nasilja. Rekao je da svoju budućnost vidi u tri opcije: “zatvor, smrt ili pobjedu”.

Po ispitivanju Datafolha, 40 posto birača vjeruje da postoji “velika vjerovatnost” za nasilje na dan izbora, zbog čega devet posto ispitanika razmišlja da na njih ne iziđe.

Visoki izborni sud odobrio je raspoređivanje oružanih snaga u 568 opština na dan izbora kako bi građanima zajamčile da ostvare svoja biračka prava.

Lula i Bolsonaro razmjenjivali optužbe za korupciju u posljednjoj debati prije izbora
Glavni brazilski predsjednički kandidati razmjenjivali su optužbe za korupciju u svojoj posljednjoj debati prije nedjeljnih izbora, a malo su raspravljali o prijedlozima za upravljanje tom južnoameričkom državom.

Aktuelni krajnje desni predsjednik Jair Bolsonaro nazvao je svog ljevičarskog suparnika, bivšeg predsjednika Luiza Inacia Lulu da Silvu, šefom kriminalne skupine koja je vodila “kleptokraciju” tokom njegova dva predsjednička mandata od 2003. do 2010. godine.

Lula, koji ima dvoznamenkastu prednost prije prvog kruga glasanja, nazvao je Bolsonara “besramnim” lažljivcem čija je vlada prikrila mito pri kupnji vakcina tijekom pandemije kovida-19 u kojoj je umrlo više od 680.000 Brazilaca.

Kandidatkinja centra Simone Tebet iz Stranke brazilskog demokratskog pokreta (MDB) prekorila je obojicu jer se lično napadaju umjesto da se usredotoče na prijedloge za rješavanje visoke nezaposlenosti i sve veće gladi.

Tebet je rekla da će preokrenuti Bolsonarovu ekološku politiku koja je dopustila veliko krčenje šuma u Amazoniji.

“Prestanimo biti međunarodni izopćenik”, rekla je o Bolsonarovoj izolaciji zbog toga što nije zaštitio prašumu.

U debati, Lula je obećao da će suzbiti ilegalno rudarenje u šumi.

Bude li izabran, Lula je rekao da će skinuti 100 godina tajnosti, koje je Bolsonaro proglasio, s pregovora svojeg ministarstva zdravstva o vakcinama protiv kovida-19 i istraga o navodnim finansijskim prestupima predsjednikovih sinova “kako bi vidjeli što on skriva”.

Glavne ankete javnog mnijenja pokazuju da Lula ima prednost od oko 10-15 postotnih bodova ispred Bolsonara prije prvog kruga glasanja.

Prema anketaru Datafolhi Lula ima 50 posto važećih glasova, isključujući prazne i nevažeće listiće, i mogao bi pobijediti na izborima u nedjelju, izbjegavajući drugi krug.

Bude li drugi krug glasanja potreban, održat će se 30. oktobra.

(24sata)

Related Topics:

Svijet

Od EU ništa – SAD vode glavnu igru u Ukrajini!

Sjedinjene Američke Države su spremne da učestvuju u bezbednosnim garancijama za Ukrajinu zajedno sa Evropljanima, izjavio je nemački kancelar Fridrih Merc. Prema njegovim rečima, odlučujuću ulogu u regulisanju ukrajinskog sukoba igraju upravo SAD, a ne Brisel. „Dobra vest je da je Amerika spremna da učestvuje u takvim bezbednosnim garancijama (za Ukrajinu), ne prepušta to samo Evropljanima. Ali Evropljani, naravno, moraju doprineti tome da se bezbednost Ukrajine osigura na duži rok“, rekao je kancelar u intervjuu za TV ZDF.

Prema njegovim rečima, SAD, a ne Evropljani trenutno igraju odlučujuću ulogu u rešavanju sukoba u Ukrajini, te stoga ne bi trebalo da precenjuju sebe.

„Sada će biti teško, ali pregovori su počeli. Nastaviće se u ponedeljak. I naravno da će Evropljani igrati određenu ulogu u tome, ali ne bi trebalo ni da precenjujemo sebe. Jedinstvo Evrope je važno, ali odlučujuću ulogu u ovom ratu za sada će igrati Sjedinjene Američke Države“, ocenio je političar.

Merc, koji se ranije zalagao za prekid vatre kao prvi korak u rešavanju sukoba, rekao je da je potpuni mirovni sporazum postignut uz posredovanje Sjedinjenih Država bolji od pukog zaustavljanja sukoba.

„Očekuje se da će se u ponedeljak u Vašingtonu održati novi razgovori između predsednika Trampa i Zelenskog. Zatim, što je pre moguće, trilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i Putina, kako bi se brzo postigao dogovor. Ako ovo uspe, biće vrednije od primirja“, primetio je nemački lider.

Prema njegovim rečima, Tramp je navodno rekao Evropljanima da je Rusija spremna da pregovara duž takozvane „linije kontakta“. Međutim, ova pitanja zahtevaju detaljnu diskusiju i prerano je govoriti o tome, priznao je Merc.

Prethodno, Volstrit džornal, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom, objavio je da je američki lider Donald Tramp nakon jučerašnjeg sastanka sa ruskim predsednikom Putinom na Aljasci rekao evropskim liderima da je spreman da pruži „bezbednosne garancije“ za Ukrajinu.

Istovremeno, Njujork tajms piše, pozivajući se na neimenovanog evropskog zvaničnika da je Tramp još rekao liderima EU da bi priznanje Donbasa kao ruskog od strane Kijeva moglo pomoći brzom postizanju mirovnog sporazuma.

Na Aljasci je 15. avgusta održan sastanak predsednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa. Lideri su se sastali u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson u Enkoridžu. Razgovori u užem formatu „tri sa tri“ trajali su dva sata i 45 minuta. Sa ruske strane sastanku su prisustvovali ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i pomoćnik predsednika Jurij Ušakov. SAD su predstavljali državni sekretar Marko Rubio i specijalni predstavnik američkog predsednika Stiven Vitkof.

(Sputnik) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

NEŠTO SE KUVA NA ISTOKU! Modi u Kini nakon sedam godina, zbližile ih Trampove sankcije

Poslije pet godina relativno slabih trgovinskih odnosa i političkih tenzija, Indija i Kina se spremaju da otvore novo poglavlje saradnje.

Povod je samit ŠOS-a u Pekingu od 31. avgusta do 1. septembra, na koji premijer Narendra Modi dolazi prvi put u Kinu poslije sedam godina.

Ovaj susret dvojice azijskih giganata iz BRIKS-a dobija dodatnu težinu u trenutku kada je administracija Donalda Trampa uvela 50% carine na indijski izvoz i najavila 250% tarife na farmaceutske proizvode, dok je Kini istovremeno dodijeljen privremeni tromjesečni trgovinski popust. Paradoksalno, novi američki pritisci podstakli su Nju Delhi i Peking da pronađu zajednički ekonomski interes.

Prema izvorima iz indijske i kineske vlade, u toku su pregovori o trgovinskom paketu koji bi obuhvatio rijetke zemne metale, ključne za visokotehnološku industriju, zatim đubriva i farmaceutske proizvode. Isporuke ovih artikala bile su djelimično obustavljene nakon što je Indija uvela ograničenja za ulaganja iz susjednih zemalja zbog pograničnih sporova i bliskih veza Kine s Pakistanom.

Sada se razmatraju mjere za obnovu prekogranične trgovine, uključujući otvaranje specijalno određenih graničnih prelaza. Uprkos istoriji tenzija, i Nju Delhi i Peking šalju signal da su spremni na pragmatičnu saradnju – poruku koja bi mogla odjeknuti širom svijeta među zemljama pogođenim novim američkim tarifama.

Ovaj susret u Pekingu mogao bi postati simbol novog ekonomskog kursa u Aziji. Rivali bi mogli ponovo postati partneri, pritisnuti ekonomskim mjerama SAD.

Nastavi čitati

Svijet

Zelenski OČEKUJE pojačane napade, Ukrajinci RAZOČARANI

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla pojačati napade na Ukrajinu nakon neodlučnog samita Vladimira Putina i Donalda Trampa te najave da će ukrajinski lider u ponedjeljak otputovati u Vašington na sastanak s američkim predsjednikom.
Na X-u je napisao:

“Na osnovu političke i diplomatske situacije oko Ukrajine i poznavajući rusku izdaju, očekujemo da će u narednim danima ruska vojska pokušati da poveća pritisak i udare na ukrajinske položaje kako bi stvorila povoljnije političke okolnosti za pregovore s globalnim akterima.”

Ukrajinci razočarani

U međuvremenu je agencija France-Presse objavila da je razgovarala s nekoliko građana Ukrajine kako bi dobila njihov stav o samitu, a reakcije su uglavnom razočaravajuće.

Pavlo Nebroev iz Harkova, koji je pretrpio ponovljena ruska bombardovanja, ostao je budan do ponoći čekajući konferenciju za novinare. Ovaj 38-godišnji menadžer pozorišta rekao je: “Vidio sam rezultate koje sam očekivao. Mislim da je ovo velika diplomatska pobjeda za Putina. Potpuno se legitimisao”.

Kao i mnogi Ukrajinci, Nebroev je bio zapanjen što sastanak može biti održan bez prisustva predstavnika njegove zemlje.

“Ovo je bio beskoristan sastanak. Pitanja koja se tiču Ukrajine treba da se rješavaju s Ukrajinom, uz učešće Ukrajinaca i predsjednika”, rekao je.

Olia Donik, 36-godišnjakinja, nije bila iznenađena razvojem događaja dok je šetala sunčanim parkom u Harkovu s Nebroevom.

“Završilo je ničim. Dobro, nastavljamo da živimo naše živote ovdje u Ukrajini”, rekla je.

“Bilo da se pregovara ili ne, Harkov se skoro svakodnevno granatira. Harkov definitivno ne osjeća nikakvu promjenu,” rekla je Irina Derkah, 50-godišnji fotograf. “Vjerujemo u pobjedu, znamo da će doći, ali samo Bog zna ko će je ostvariti”.

Derkah, poput mnogih Ukrajinaca, sumnjičavo gleda na Trampa.

“Mi radimo svoj posao i ne obraćamo previše pažnje na to šta Tramp radi”, dodala je.

Farmaceut Larisa Melnik takođe ne vjeruje da je Ukrajina bliže miru.

“Ne mislim da će biti primirja”, rekla je AFP-u, dodajući da, čak i ako oružje utihne, to će biti samo privremeno.

Rusija zadovoljna

Rusija je, s druge strane, slavila Trampov samit s Putinom na Aljasci. Moskva je istakla da se ruski lider susreo sa svojim američkim kolegom bez davanja ustupaka i da sada ne prijete sankcije uprkos odbijanju Trampovih zahtjeva za prekidom vatre.

“Samit je dokazao da su pregovori mogući bez preduslova”, napisao je bivši predsjednik Dmitri Medvedev na Telegramu, dodajući da sastanak pokazuje da pregovori mogu ići dalje dok Rusija vodi rat u Ukrajini.

Tramp je na samitu upozorio: “Neću biti zadovoljan ako odem bez nekog oblika prekida vatre,” te prijetio “teškim posljedicama” ako Moskva odbije saradnju.

Međutim, nakon tri sata sastanka s ruskom stranom koji nisu donijeli konkretne rezultate, Tramp je odložio prijetnje i umjesto toga istakao da je sastanak bio “izuzetno produktivan,” iako je Putin ostao pri svojim maksimalističkim zahtjevima za završetak rata i nije najavio ustupke na bojnom polju, gdje ruske snage konsoliduju ključne dobitke u istočnoj Ukrajini.

(N1)

Nastavi čitati

Aktuelno