Connect with us

Svijet

Lula budući predsjednik Brazila?

Prije tri godine Luiz Inacio Lula da Silva čamio je u zatvorskoj ćeliji. Bivši brazilski predsjednik, koji je na čelu zemlje bio od 2003. do 2010., služio je dvanaestogodišnju kaznu zatvora zbog korupcije.

Izgledalo je da mu je politička karijera gotova.

Međutim, pušten je iz zatvora 2019. nakon što je sud odlučio da je sudac koji je predsjedavao njegovim suđenjem bio pristran i sada je samo na korak od jednog od najneočekivanijih političkih povrataka u recentnoj istoriji.

Izgleda da će Lula, kako ga zovu, opet biti predsjednik. Pitanje, sudeći po anketama, nije hoće li pobijediti sadašnjeg predsjednika, krajnjeg desničara Jaira Bolsonara, nego kada.

Nedavne ankete pokazale su da bi Lula mogao dobiti oko 45 posto glasova, a Bolsonaro 35, čime bi Lula bio jako blizu pobjedi u prvom krugu izbora u nedjelju. Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 posto glasova, prva dva kandidata idu u drugi krug 30. oktobra.

Povratak na vlast Lula bi mogao zahvaliti ne samo svojoj borbenosti i populističkom šarmu, zbog čega ga je bivši američki predsjednik Barack Obama jednom nazvao “najpopularnijim predsjednikom na Zemlji”, nego i sve većoj zabrinutosti građana zbog širenja nejednakosti, što je dovelo do novog vala uspona ljevičara na vlast u Latinskoj Americi zadnjih godina.

Nostalgija za dobrim godinama i govedinom
Analitičari kažu da Lula svoju dominaciju u anketama može umnogome zahvaliti i samom Bolsonaru (67), bivšem vojnom oficiru poznatom po tome što nema “dlake na jeziku”, koji je i sam optužen za korupciju i mnogi vjeruju da je kriv za loš brazilski pristup pandemiji kovida-19.

No Lula je takođe uspješno iskoristio čežnju Brazilaca za prosperitetnijim danima svojeg predsjedništva, kada je zemlja, do tada 13., postala sedma najveća ekonomija svijeta i kada su si, kako često ističe u predizbornoj kampanji, prosječni ljudi mogli priuštiti govedinu.

“Imali smo nekoliko zaista dobrih godina”, rekao je Marcelo Franca, 62-godišnji pisac. “Ljudi su za time nostalgični”.

Ali gotovo se svi slažu da će Lula, ako pobijedi, teško ponoviti svoje ranije uspjehe jer se politička i ekonomska situacija dramatično promijenila.

Brazilski rast u prva dva Lulina mandata podsticala je rastuća globalna potražnja za robom kao što su soja i željezo, kao i otkriće najvećih rezervi nafte u istoriji zemlje.

Zemlja danas, kao i dobar dio ostatka svijeta, pokušava izvući se iz ekonomskog ponora nakon pandemije boreći se s dvoznamenkastom inflacijom i rastućim cijenama goriva.

“Svijet je puno komplikovaniji”, rekao je Brian Winter, potpredsjednik za politiku pri Vijeću Amerika.”Nije niti izbliza jednako zabavno biti predsjednik sada kao tokom 2000-ih”.

Bolsonaro poput Trumpa
Ako Lula pobijedi, moraće voditi i zemlju koja nikada nije bila dublje podijeljena.

Od njegova suđenja za korupciju i opoziva njegove nasljednice Dilme Rousseff, polarizacija je pustila dublje korijene. Ljevica okrivljuje desnicu da manipuliše pravosuđem, a Bolsonarove pristaše ocrnjuju Lulu kao lopova koji planira ukrasti izbore.

Bolsonaro raspiruje te napetosti po uzoru na svojeg saveznika, bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, dovodeći u pitanje integritet brazilskog izbornog sistema.

Bolsonaro je sugerisao da možda neće priznati izborne rezultate i da bi moglo biti nasilja. Rekao je da svoju budućnost vidi u tri opcije: “zatvor, smrt ili pobjedu”.

Po ispitivanju Datafolha, 40 posto birača vjeruje da postoji “velika vjerovatnost” za nasilje na dan izbora, zbog čega devet posto ispitanika razmišlja da na njih ne iziđe.

Visoki izborni sud odobrio je raspoređivanje oružanih snaga u 568 opština na dan izbora kako bi građanima zajamčile da ostvare svoja biračka prava.

Lula i Bolsonaro razmjenjivali optužbe za korupciju u posljednjoj debati prije izbora
Glavni brazilski predsjednički kandidati razmjenjivali su optužbe za korupciju u svojoj posljednjoj debati prije nedjeljnih izbora, a malo su raspravljali o prijedlozima za upravljanje tom južnoameričkom državom.

Aktuelni krajnje desni predsjednik Jair Bolsonaro nazvao je svog ljevičarskog suparnika, bivšeg predsjednika Luiza Inacia Lulu da Silvu, šefom kriminalne skupine koja je vodila “kleptokraciju” tokom njegova dva predsjednička mandata od 2003. do 2010. godine.

Lula, koji ima dvoznamenkastu prednost prije prvog kruga glasanja, nazvao je Bolsonara “besramnim” lažljivcem čija je vlada prikrila mito pri kupnji vakcina tijekom pandemije kovida-19 u kojoj je umrlo više od 680.000 Brazilaca.

Kandidatkinja centra Simone Tebet iz Stranke brazilskog demokratskog pokreta (MDB) prekorila je obojicu jer se lično napadaju umjesto da se usredotoče na prijedloge za rješavanje visoke nezaposlenosti i sve veće gladi.

Tebet je rekla da će preokrenuti Bolsonarovu ekološku politiku koja je dopustila veliko krčenje šuma u Amazoniji.

“Prestanimo biti međunarodni izopćenik”, rekla je o Bolsonarovoj izolaciji zbog toga što nije zaštitio prašumu.

U debati, Lula je obećao da će suzbiti ilegalno rudarenje u šumi.

Bude li izabran, Lula je rekao da će skinuti 100 godina tajnosti, koje je Bolsonaro proglasio, s pregovora svojeg ministarstva zdravstva o vakcinama protiv kovida-19 i istraga o navodnim finansijskim prestupima predsjednikovih sinova “kako bi vidjeli što on skriva”.

Glavne ankete javnog mnijenja pokazuju da Lula ima prednost od oko 10-15 postotnih bodova ispred Bolsonara prije prvog kruga glasanja.

Prema anketaru Datafolhi Lula ima 50 posto važećih glasova, isključujući prazne i nevažeće listiće, i mogao bi pobijediti na izborima u nedjelju, izbjegavajući drugi krug.

Bude li drugi krug glasanja potreban, održat će se 30. oktobra.

(24sata)

Related Topics:

Svijet

PRONAĐENA MASOVNA GROBNICA BEBA! Djecu su rađale neudate majke u domu koji su VODILE ČASNE SESTRE

Iskopavanja koja mogu trajati i do dvije godine otkrivaju nasljeđe zanemarivanja i prezira. U Tuamu, zapadna Irska, otkrivena je druga masovna grobnica za novorođenčad na lokaciji nekadašnjeg doma za majke i djecu, što forenzičari smatraju značajnim otkrićem, javlja CNN.

U domu, koji su vodile časne sestre reda Bon Secours, tokom 36 godina preminulo je gotovo 800 beba i male djece, a vjeruje se da su njihova tijela bila odložena u masovne grobnice.

Iskopavanja, koja su započela ovog ljeta, nadzire neovisno tijelo ODAIT.

Direktor Daniel MacSweeney potvrdio je da je drugo groblje udaljeno oko 50 do 100 metara od septičke jame u kojoj su prvobitno odlagana tijela.

Od početka iskopavanja pronađeni su posmrtni ostaci 11 novorođenčadi, a DNK analiza traje kako bi se identificirale žrtve. Dosad je 160 članova porodica dostavilo uzorke DNK.

Priča o domu u Tuamu postala je poznata 2014. godine zahvaljujući lokalnoj historičarki Catherine Corless, koja je otkrila da je 796 beba preminulo bez ikakvih zapisa o pokopu.

Dom je bio samo jedan od desetak takvih institucija u Irskoj u koje su tokom 20. stoljeća slali trudne djevojke i neudane žene. Mnoge su majke nasilno odvajane od svoje djece, a stotine djece preminulo je u tajnosti.

Annette McKay iz Manchestera prisjeća se svoje majke, koja je 1942. rodila djevojčicu Mary Margaret nakon što je bila silovana. Djevojčica je preminula šest mjeseci kasnije, a Annette se nada da će njeni posmrtni ostaci biti pronađeni kako bi mogli biti pokopani pored majke.

Irska vlada izvinila se 2021. godine zbog visokih stopa smrtnosti novorođenčadi u domovima za majke i djecu. Utvrđeno je da je oko 9000 djece preminulo u 18 institucija obuhvaćenih istragom. Red sestara Bon Secours priznao je neprihvatljiv način pokopa i ponudio finansijsku odštetu.

Iskopavanja koja mogu trajati i do dvije godine otkrivaju nasljeđe zanemarivanja i prezira.

Historičarka Corless naglašava: “Crkva je propovijedala brigu za nemoćne, ali djeca rođena izvan braka nikad nisu bila uključena. Ne mogu shvatiti kako su ovo činili malim, ranjivim bebama.”

Nastavi čitati

Svijet

HAOS U LONDONU! Naoružana policija na aerodromu „Hitrou”

Naoružana policija raspoređena je na aerodromu “Hitrou” u Londonu zbog incidenta na parkingu, javili su britanski mediji.

“Službe za vanredne situacije i policija trenutno su angažovane u vezi sa incidentom na višespratnom parkingu terminala tri. Putnicima se savjetuje da izdvoje dodatno vrijeme kada putuju do aerodroma i da se za sva pitanja obrate svojoj avio-kompaniji”, objavila je uprava aerodroma na platformi “Iks”.

Policija Londona saopštila je da se događaj ne tretira kao terorizam i da je do sada uhapšena jedna osoba.

“Grupa muškaraca poprskala je više ljudi vjerovatno vrstom biber-spreja, a potom su napustili mjesto događaja”, navedeno je u policijskom saopštenju, dodajući da, iako su neki ljudi u bolnici, njihove povrede ne djeluju opasno po život.

Istraga je u toku, objavio je portal “Baha brejking njuz”.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PONOVO ŠOKIRAO “Evropa više nije dovoljno bijela, TRAŽIĆEMO NOVE SAVEZNIKE”

Bijela kuća predstavila je novi dokument – Nacionalnu bezbjednosnu strategiju – koji označava najradikalniji zaokret američke spoljne politike u posljednjim decenijama. Strategija, pisana u duhu politike “Amerika na prvom mjestu”, oštro mijenja dosadašnji pristup prema Evropi i svijetu, dok istovremeno preispituje ulogu Sjedinjenih Država u globalnom poretku.

Dokument na 33 stranice odbacuje tradicionalne evropske saveznike gotovo omalovažavajućim tonom, naglašava potrebu dijeljenja moći sa Kinom, te poziva na okretanje novim partnerima u Zapadnoj hemisferi – u regionu gdje Vašington, realno, ima vrlo malo pouzdanih prijatelja.

Prema pisanju CNN-a, strategija počinje tvrdnjom da su dani kada je Amerika “držala svjetski poredak kao Atlas” iza nas. Nejasno je, međutim, da li se time opisuje prošlost ili se najavljuje novi pravac politike. Dokument ističe da SAD više ne teži globalnoj dominaciji, ali istovremeno želi spriječiti dominaciju drugih sila. Uspon Kine opisuje se kao proces koji se odvijao “na račun Amerike”, pri čemu se zanemaruje činjenica da su kineski jeftini proizvodi decenijama poboljšavali životni standard u SAD-u.

Strategija otvoreno sugeriše da se kineski uticaj može “obuzdati”, ali ne i u potpunosti zaustaviti. U tom kontekstu, Bijela kuća vidi šansu za stvaranje savezništava “bliže kuće”, u obje Amerike, iako se upozorava da taj kurs nosi rizike i moguća razočaranja.

Dokument se poziva na takozvanu “Trampovu korelaciju” sa čuvenom Monroovom doktrinom iz 1820-ih, koja je zagovarala dominaciju Sjedinjenih Država u oblastima najbližim sopstvenim obalama. Iako djeluje kao povratak starim geopolitičkim idejama, strategija ne nudi jasnu viziju kako bi to trebalo da izgleda 2026. godine. Nije ni objašnjeno koliko stvarnih, moćnih saveznika SAD ima u regionu, dok istovremeno prijeti bombardovanjem narkokartela, a pomiluje bivšeg predsjednika Hondurasa optuženog za korupciju.

Iako strategija koristi tešku, ozbiljnu retoriku, pojedine ideje djeluju potpuno odvojeno od realnosti. Pojedine rečenice zvuče kao akademska verzija Trampovih govora iz Ovalnog kabineta, obojena tonom koji podsjeća na mračne forume na internetu. Posebno zabrinjava dio koji se odnosi na Evropu – tradicionalno najbližeg američkog partnera.

Dokument se oslanja i na stavove potpredsjednika Džej Dija Vensa, iz njegovog februarskog govora na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, u kome je bez dokaza optužio evropske zemlje za “gušenje slobode govora i demokratije”, kao i za uništavanje sopstvenih ekonomija prevelikom regulacijom. U strategiji se tvrdi da većina Evropljana navodno ne može slobodno izraziti želju za mirom sa Rusijom, što predstavlja pojednostavljen i pogrešan pogled na situaciju na kontinentu.

Još opasniji dio dokumenta pozajmljuje retoriku ekstremnih evropskih krugova, naročito rasističku teoriju “velike zamjene”, upozoravajući da Evropu navodno čeka “civilizacijska erozija”. Tvrdi se da bi “za nekoliko decenija pojedine zemlje NATO-a mogle postati većinski neevropske”, kao i da bi takva promjena etničke strukture učinila te države nepouzdanima za američke interese.

Strategija čak sugeriše da bi SAD trebalo da podstiču “otpor trenutnoj trajektoriji Evrope” – što se može shvatiti kao direktno miješanje u unutrašnja pitanja evropskih država.

Suprotno tome, Rusiji se ne upućuju takve kritike, već se odnosi sa Moskvom opisuju kao odnos “strateške stabilnosti”. SAD se ne predstavljaju kao saveznik Evrope u okviru NATO-a, nego kao “posrednik u smanjenju rizika od sukoba između Rusije i evropskih država”.

Dokument kritikuje Evropu kao “vojnu silu koja se boji braniti sebe”, dok potpuno ignoriše činjenicu da Tramp redovno hvali ruskog predsjednika Vladimira Putina, čija je ekonomija manja od italijanske, a vojska nesposobna da pokori slabijeg susjeda.

Posebno je problematično što strategija ne nudi nikakav konkretan plan za “preživljavanje” Ukrajine kao funkcionalne države – već samo ističe da je vašingtonska politika “mišićava, a suzdržana”, “realistična, ali ne realist”, i “pragmatična bez pragmatizma”.

U konačnici, dokument zvuči kao zbrkana mješavina pritužbi, strahova i nejasnih poruka bez jasnog cilja – nešto što će, sigurno, odjeknuti širom svijeta, naročito u Evropi koja je već izrazila duboku zabrinutost zbog novog američkog kursa.

Nastavi čitati

Aktuelno