Connect with us

Svijet

Mačke, štenci i zeke u Njujorku više nisu na prodaju

Njujork je postao posljednja država u SAD koja je zabranila prodaju mačaka, pasa i zečeva u prodavnicama kućnih ljubimaca, u pokušaju da se cilja na tretiranje životinja tokom uzgoja, koje je često meta mnogih kritičara.

Novi zakon, koji je potpisala guvernerka Keti Hočul, a koji stupa na snagu 2024. godine, omogućava prodavnicama kućnih ljubimaca da umjesto toga rade sa skloništima kako bi spasene ili napuštene životinje ponudile na usvajanje. Takođe će zabraniti uzgajivačima da prodaju više od devet životinja godišnje.

– Ovo je veoma velika stvar. Mi pokušavamo da smanjimo potražnju na maloprodajnom nivou. Kada bi potrošač otišao u komercijalne velike uzgajivačnice ljubimaca i vidio užasne uslove, ne bi kupio ove životinje – rekao je senator Majkl Đanaris, demokrata.

Dodao je da će zakon omogućiti kupcima da budu svjesniji odakle dolaze njihovi ljubimci, te da takozvana industrija mladunaca tretira životinje kao robu.

Prodavnice kućnih ljubimaca tvrde da novi zakon neće učiniti ništa da zatvori uzgajivače van države ili poveća njihove standarde njege i odnosa prema životinjama. Iz pet-šopova poručuju da će sve rezultirati zatvaranjem desetina prodavnica za kućne ljubimce koje su ostale u Njujorku.

Kalifornija je donijela sličan zakon 2017. godine, postavši prva država koja je zabranila takvu prodaju. Iako taj zakon nalaže da prodavnice kućnih ljubimaca rade sa skloništima za životinje ili spasilačkim operacijama, kao što sada radi Njujork, on ne reguliše prodaju privatnih uzgajivača.

Uslijedilo je nekoliko država. Merilend je 2020. zabranio prodaju mačaka i pasa u prodavnicama kućnih ljubimaca, što je izazvalo revolt vlasnika prodavnica i odgajivača koji su tu mjeru osporili na sudu. Godinu dana kasnije, Ilinois je zabranio prodavnicama kućnih ljubimaca da prodaju komercijalno uzgajanu štenad i mačiće.

U Njujorku, grupe za zastupanje prava kućnih ljubimaca već dugo pozivaju na potpuno zatvaranje objekata koji uzgajaju i prodaju životinje radi zarade, uz tvrdnje da se životinje uzgajaju u nehumanim uslovima prije nego što se otpreme u prodavnice.

Smrtna kazna za pet-šopove?
Emilio Ortiz, menadžer u prodavnici kućnih ljubimaca Sitipaps u Njujorku, rekao je da bi novi zakon mogao da posluži kao “smrtna kazna” za posao u kome je više od decenije.

– Devedeset odsto našeg poslovanja je prodaja pasa. Nećemo ovo preživjeti. Oni zatvaraju dobre zajedno sa lošim igračima – rekao je Ortiz, koji smatra da je zabrana nepravedna prema prodavnicama koje rade sa odgovornim uzgajivačima.

Džesika Selmer, predsjednica “People Unitet to Protect Pet Integrity”, njujorške koalicije vlasnika prodavnica kućnih ljubimaca, nazvala je zakon “nepromišljenim” i “kontraproduktivnim” i rekla da se nada da će guvernerka “razmotriti neke od zamki zakona koje su evidentne”.

Novi zakon neće uticati na odgajivače koji prodaju životinje rođene i uzgojene na svom imanju. Liza Hejni, koja zajedno sa suprugom uzgaja pse u svom domu u Bafalu, rekla je da podržava zakon.

– Jedna prodavnica kućnih ljubimaca u mojoj blizini, dobija pse iz cijelog srednjeg zapada i različitih velikih objekata, a vi nemate pojma odakle dolaze i ko je odgajivač. Ljudi su zaista neupućeni kada uzimaju štene – rekla je Hejni.

Njena uzgajivačnica “Kavapu Kenels”, delimično se fokusira na uzgoj hipoalergenih pasa za ljude koji imaju alergije, a njen poslovni model funkcioniše na osnovu potreba. Lista čekanja traje od šest do 12 mjeseci, osiguravajući da svaki pas završi u domu.

RTS

Related Topics:

Svijet

KIJEVSKE “DALEKOMETNE SANKCIJE”: Ukrajina žestoko udarila na Rusiju, gore luka i rafinerija 700 km od granice

Ukrajinski dronovi sinoć su izveli napade na ključne ruske energetske objekte, pogodivši morsku luku Temrjuk u Krasnodarskom kraju i rafineriju nafte Sizran u Samarskoj oblasti, navodi se u izvještajima, a prenosi Kijev Independent.

Elementi lučke infrastrukture u Temrjuku su oštećeni. Izbio je požar – navodi se u saopštenju, prenosi Interfaks.

Prema preliminarnim informacijama, nema žrtava, a osoblje je evakuisano.

Na terenu su 32 vatrogasca i osam sredstava opreme, a specijalne i hitne službe takođe rade na licu mjesta, navodi se u saopštenju.

Eksplozije u rafineriji 700 km od granice
Iste noći, stanovnici grada Sizrana u Samarskoj oblasti, udaljenog oko 700 kilometara od ukrajinske granice, prijavili su eksplozije u lokalnoj rafineriji nafte. Na društvenim mrežama objavljene su snimci i fotografije koje navodno prikazuju napad.

Gradonačelnik Sizrana, Sergej Volodčenkov, potvrdio je napad dronom na grad, ali nije imenovao pogođene mete. Rafinerija Sizran, otvorena 1942. godine, u vlasništvu je državne tvrtke Rosneft i ima godišnji kapacitet prerade od 8,5 milijuna tona nafte.

Ukrajinske “dalekometne sankcije”
Ovi napadi dio su šire ukrajinske kampanje usmjerene protiv ruske naftne industrije, koja obezbjeđuje ključna sredstva i gorivo za ratne napore Moskve.

Postrojenje u Sizranu i ranije je bilo meta napada.

Kijev za udare na rusku naftnu infrastrukturu više puta koristi domaće dronove dugog dometa, a ukrajinski državni i vojni zvaničnici te napade nazivaju kijevskim “dalekometnim sankcijama”.

Ruska vojska tokom noću uništila 41 ukrajinski dron
Ruska vojska je tokom noći presrela i uništila 41 ukrajinski dron iznad šest regiona Ruske Federacije, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Prema saopštenju, dronovi su uništeni iznad pripojenog Krima, Samarske, Saratovske, Volgogradske, Rostovske oblasti i Krasnodarskog kraja

Nastavi čitati

Uncategorized

VELIKE POPLAVE U GRČKOJ, zatvoreni putevi i škole

Oluja Bajron, koja je pogodila Grčku, izazvala je zatvaranje velikog broja škola, poplave drumova i zatvaranje autoputa Atina-Korint.

Rano jutros, nacionalni auto-put Atina-Korint bio je zatvoren u jednom svom dijelu zbog klizišta i nagomilane vode, prenio je Katimerini.

Obilne padavine dovele su i do poplava drugih puteva, dok je u nekoliko oblasti palo drveće.

U zoru je putem broja 112 poslata poruka stanovnicima Megare i Mandre da se presele iz podruma i prizemlja zgrada na više spratove zbog razvoja poplava.

Kako je navedeno, u stanju pripravnosti su vatrogasna služba, oružane i bezbednosne snage, šumska služba i Mehanizam civilne zaštite regiona.

Nadležne službe Ministarstava zdravlja, infrastrukture i saobraćaja, životne sredine i energetike, rada i socijalnog osiguranja, kulture, kao i ruralnog razvoja i hrane takođe su stavljene u stanje pojačane pripravnosti.

Zbog oluje Bajron koja je pogodila istočne i južne dijelove Grčke, sve škole u regionu Atika, kao i na ostrvu Rodos, danas neće raditi, saopštili su grčki zvaničnici.

“Bezbjednost naše djece je prioritet o kojem se ne može pregovarati. Odlučujemo na osnovu naučnih podataka i ne rizikujemo”, rekao je regionalni guverner Atike Nikos Hardalijas.

On je dodao da je odluka o zatvaranju svih javnih i privatnih, osnovnih i srednjih škola donijeta nakon konsultacija sa civilnom zaštitom i Ministarstvom prosvete.

Odlukom gradonačelnika Rodosa, Aleksandrosa Kolijadisa i na tom ostrvu danas škole neće raditi.

Nastavi čitati

Svijet

“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da evropske zemlje, zatvaranjem nuklearnih elektrana i termoelektrana na ugalj u okviru “zelene agende”, sada moraju da ih ponovo otvore zbog nedostatka jeftinog ruskog gasa.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će bez jeftinog ruskog gasa evropske zemlje biti primorane da ponovo otvore svoje nuklearne i elektrane na ugalj, koje su zatvorene u okviru politike “zelene agende”.

“Zapravo, oni (na Zapadu) sami sebi stvaraju probleme. Zatvaraju nuklearne elektrane, zatvaraju proizvodnju struje na ugalj, u osnovi, zatvaraju sve… A sada ponovo sve otvaraju jer nema jeftinog ruskog gasa i sve se ponovo otvara, sva proizvodnja”, naveo je Putin, objavljeno je u u saopštenju na sajtu Kremlja.

Prema njegovim riječima, proizvodnja energije iz uglja u Evropi raste, tako da “nema smisla kritikovati druge zemlje zbog korišćenja uglja”.

Ruski lider je napomenuo da zemlje sa nedovoljnim ekonomskim razvojem nemaju kapacitet za ulaganje u nove izvore energije. U međuvremenu, Zapad im uvodi restriktivne mjere, što je, prema rečima ruskog predsjednika, “novi oblik neokolonijalizma”.

On je prethodno u razgovoru za indijske medije tokom posjete toj zemlji primetio da zapadne zemlje optužuju Rusiju za agresivnost, iako, kako je naveo, same rješavaju svoja pitanja pritiskom.

“Oni nas decenijama stalno optužuju za neku vrstu agresivnosti. Na kraju krajeva, zapadne zemlje pokušavaju da reše svako pitanje nekom vrstom pritiska”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je ocijenio da energetska saradnja između Rusije i Indije ostaje nepromjenjena uprkos trenutnim okolnostima i “prolaznim političkim fluktuacijama”.

Nastavi čitati

Aktuelno