Connect with us

Svijet

Mačke, štenci i zeke u Njujorku više nisu na prodaju

Njujork je postao posljednja država u SAD koja je zabranila prodaju mačaka, pasa i zečeva u prodavnicama kućnih ljubimaca, u pokušaju da se cilja na tretiranje životinja tokom uzgoja, koje je često meta mnogih kritičara.

Novi zakon, koji je potpisala guvernerka Keti Hočul, a koji stupa na snagu 2024. godine, omogućava prodavnicama kućnih ljubimaca da umjesto toga rade sa skloništima kako bi spasene ili napuštene životinje ponudile na usvajanje. Takođe će zabraniti uzgajivačima da prodaju više od devet životinja godišnje.

– Ovo je veoma velika stvar. Mi pokušavamo da smanjimo potražnju na maloprodajnom nivou. Kada bi potrošač otišao u komercijalne velike uzgajivačnice ljubimaca i vidio užasne uslove, ne bi kupio ove životinje – rekao je senator Majkl Đanaris, demokrata.

Dodao je da će zakon omogućiti kupcima da budu svjesniji odakle dolaze njihovi ljubimci, te da takozvana industrija mladunaca tretira životinje kao robu.

Prodavnice kućnih ljubimaca tvrde da novi zakon neće učiniti ništa da zatvori uzgajivače van države ili poveća njihove standarde njege i odnosa prema životinjama. Iz pet-šopova poručuju da će sve rezultirati zatvaranjem desetina prodavnica za kućne ljubimce koje su ostale u Njujorku.

Kalifornija je donijela sličan zakon 2017. godine, postavši prva država koja je zabranila takvu prodaju. Iako taj zakon nalaže da prodavnice kućnih ljubimaca rade sa skloništima za životinje ili spasilačkim operacijama, kao što sada radi Njujork, on ne reguliše prodaju privatnih uzgajivača.

Uslijedilo je nekoliko država. Merilend je 2020. zabranio prodaju mačaka i pasa u prodavnicama kućnih ljubimaca, što je izazvalo revolt vlasnika prodavnica i odgajivača koji su tu mjeru osporili na sudu. Godinu dana kasnije, Ilinois je zabranio prodavnicama kućnih ljubimaca da prodaju komercijalno uzgajanu štenad i mačiće.

U Njujorku, grupe za zastupanje prava kućnih ljubimaca već dugo pozivaju na potpuno zatvaranje objekata koji uzgajaju i prodaju životinje radi zarade, uz tvrdnje da se životinje uzgajaju u nehumanim uslovima prije nego što se otpreme u prodavnice.

Smrtna kazna za pet-šopove?
Emilio Ortiz, menadžer u prodavnici kućnih ljubimaca Sitipaps u Njujorku, rekao je da bi novi zakon mogao da posluži kao “smrtna kazna” za posao u kome je više od decenije.

– Devedeset odsto našeg poslovanja je prodaja pasa. Nećemo ovo preživjeti. Oni zatvaraju dobre zajedno sa lošim igračima – rekao je Ortiz, koji smatra da je zabrana nepravedna prema prodavnicama koje rade sa odgovornim uzgajivačima.

Džesika Selmer, predsjednica “People Unitet to Protect Pet Integrity”, njujorške koalicije vlasnika prodavnica kućnih ljubimaca, nazvala je zakon “nepromišljenim” i “kontraproduktivnim” i rekla da se nada da će guvernerka “razmotriti neke od zamki zakona koje su evidentne”.

Novi zakon neće uticati na odgajivače koji prodaju životinje rođene i uzgojene na svom imanju. Liza Hejni, koja zajedno sa suprugom uzgaja pse u svom domu u Bafalu, rekla je da podržava zakon.

– Jedna prodavnica kućnih ljubimaca u mojoj blizini, dobija pse iz cijelog srednjeg zapada i različitih velikih objekata, a vi nemate pojma odakle dolaze i ko je odgajivač. Ljudi su zaista neupućeni kada uzimaju štene – rekla je Hejni.

Njena uzgajivačnica “Kavapu Kenels”, delimično se fokusira na uzgoj hipoalergenih pasa za ljude koji imaju alergije, a njen poslovni model funkcioniše na osnovu potreba. Lista čekanja traje od šest do 12 mjeseci, osiguravajući da svaki pas završi u domu.

RTS

Related Topics:

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Svijet

ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu

Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.

On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.

Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.

Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.

On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.

Nastavi čitati

Aktuelno