Svijet
Mačke, štenci i zeke u Njujorku više nisu na prodaju
Njujork je postao posljednja država u SAD koja je zabranila prodaju mačaka, pasa i zečeva u prodavnicama kućnih ljubimaca, u pokušaju da se cilja na tretiranje životinja tokom uzgoja, koje je često meta mnogih kritičara.
Novi zakon, koji je potpisala guvernerka Keti Hočul, a koji stupa na snagu 2024. godine, omogućava prodavnicama kućnih ljubimaca da umjesto toga rade sa skloništima kako bi spasene ili napuštene životinje ponudile na usvajanje. Takođe će zabraniti uzgajivačima da prodaju više od devet životinja godišnje.
– Ovo je veoma velika stvar. Mi pokušavamo da smanjimo potražnju na maloprodajnom nivou. Kada bi potrošač otišao u komercijalne velike uzgajivačnice ljubimaca i vidio užasne uslove, ne bi kupio ove životinje – rekao je senator Majkl Đanaris, demokrata.
Dodao je da će zakon omogućiti kupcima da budu svjesniji odakle dolaze njihovi ljubimci, te da takozvana industrija mladunaca tretira životinje kao robu.
Prodavnice kućnih ljubimaca tvrde da novi zakon neće učiniti ništa da zatvori uzgajivače van države ili poveća njihove standarde njege i odnosa prema životinjama. Iz pet-šopova poručuju da će sve rezultirati zatvaranjem desetina prodavnica za kućne ljubimce koje su ostale u Njujorku.
Kalifornija je donijela sličan zakon 2017. godine, postavši prva država koja je zabranila takvu prodaju. Iako taj zakon nalaže da prodavnice kućnih ljubimaca rade sa skloništima za životinje ili spasilačkim operacijama, kao što sada radi Njujork, on ne reguliše prodaju privatnih uzgajivača.
Uslijedilo je nekoliko država. Merilend je 2020. zabranio prodaju mačaka i pasa u prodavnicama kućnih ljubimaca, što je izazvalo revolt vlasnika prodavnica i odgajivača koji su tu mjeru osporili na sudu. Godinu dana kasnije, Ilinois je zabranio prodavnicama kućnih ljubimaca da prodaju komercijalno uzgajanu štenad i mačiće.
U Njujorku, grupe za zastupanje prava kućnih ljubimaca već dugo pozivaju na potpuno zatvaranje objekata koji uzgajaju i prodaju životinje radi zarade, uz tvrdnje da se životinje uzgajaju u nehumanim uslovima prije nego što se otpreme u prodavnice.
Smrtna kazna za pet-šopove?
Emilio Ortiz, menadžer u prodavnici kućnih ljubimaca Sitipaps u Njujorku, rekao je da bi novi zakon mogao da posluži kao “smrtna kazna” za posao u kome je više od decenije.
– Devedeset odsto našeg poslovanja je prodaja pasa. Nećemo ovo preživjeti. Oni zatvaraju dobre zajedno sa lošim igračima – rekao je Ortiz, koji smatra da je zabrana nepravedna prema prodavnicama koje rade sa odgovornim uzgajivačima.
Džesika Selmer, predsjednica “People Unitet to Protect Pet Integrity”, njujorške koalicije vlasnika prodavnica kućnih ljubimaca, nazvala je zakon “nepromišljenim” i “kontraproduktivnim” i rekla da se nada da će guvernerka “razmotriti neke od zamki zakona koje su evidentne”.
Novi zakon neće uticati na odgajivače koji prodaju životinje rođene i uzgojene na svom imanju. Liza Hejni, koja zajedno sa suprugom uzgaja pse u svom domu u Bafalu, rekla je da podržava zakon.
– Jedna prodavnica kućnih ljubimaca u mojoj blizini, dobija pse iz cijelog srednjeg zapada i različitih velikih objekata, a vi nemate pojma odakle dolaze i ko je odgajivač. Ljudi su zaista neupućeni kada uzimaju štene – rekla je Hejni.
Njena uzgajivačnica “Kavapu Kenels”, delimično se fokusira na uzgoj hipoalergenih pasa za ljude koji imaju alergije, a njen poslovni model funkcioniše na osnovu potreba. Lista čekanja traje od šest do 12 mjeseci, osiguravajući da svaki pas završi u domu.
RTS
Svijet
Izrael dogovorio vojni budžet za 2026! 34 MILIJARDE DOLARA ZA ODBRANU
Izraelski vojni budžet za 2026. godinu iznosiće 112 milijardi šekela (34 milijarde dolara), nakon što su ministar odbrane Izrael Kac i ministar finansija Becalel Smotrič postigli dogovor, prenose izraelski mediji.
Smotrič je tražio manji budžet za odbranu, kritikujući resor odbrane zbog neefikasnog upravljanja svojim rashodima kada je prošlog mjeseca saopštio nacrt državnog budžeta za 2026. godinu, nakon dvije godine rasta vojnih troškova, navodi Tajms of Izrael.
Kao odgovor, zvaničnici Ministarstva odbrane su saopštili da će Smotrič manjim budžetom odložiti ključne poslove tog resora.
Nakon pregovora između Kaca i Smotriča, kao i između zvaničnika oba ministarstva, strane su se složile za iznos oko 34 milijarde dolara, saopštio je kabinet izraelskog ministra odbrane.
Prema sporazumu, budžet je zasnovan na pretpostavci da će 2026. godine na dužnost biti pozvano prosječno samo 40.000 rezervista, a na vrhuncu rata sa Hamasom, Izrael je aktivirao oko 300.000 rezervista, navodi Tajms of Izrael.
Svijet
DVIJE GODINE ISTRAGE! EU kaznila Ilona Maska sa 120 miliona evra
Evropska komisija je danas 5. decembra kaznila društvenu mrežu X u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.
Odluka je uslijedila nakon dvogodišnje istrage koja je pokrenuta u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji zahtjeva od platformi da preuzmu veću odgovornost za zaštitu korisnika i uklanjanje štetnog ili nezakonitog sadržaja, prenosi Asošiejted pres.
Komisija je saopštila da je platformi X izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.
Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama. Takođe, kako navode, X nije ispunio zahtjeve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima.
Ova odluka bi mogla da izazove negativne reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa već kritikovala regulativne propise Brisela i prijetila odmazdom u slučaju da američke tehnološke kompanije budu kažnjene, navodi AP, prenosi Tanjug.
Svijet
KREMLJ ČEKA REAKCIJU AMERIČKIH KOLEGA: Kontakt Putina i Trampa biće organizovan brzo
Čim se pojave preduslovi za kontakte predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, sve će biti organizovano prilično brzo, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.
– Čim se stvore preduslovi za kontakt predsjednika, bilo za telefonski razgovor ili direktan susret, sve će biti organizovano prilično brzo – naveo je Ušakov.
Kako je istakao, telefonski razgovor sa Trampom za sada nije u Putinovom rasporedu, ali će, ukoliko bude potrebe, biti lako organizovan.
Prema njegovim riječima, Kremlj trenutno čeka reakciju američkih kolega nakon razgovora koji su u utorak održali Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika, Stiven Vitkof.
Datum novog sastanka sa Vitkofom još nije utvrđen, dodao je Ušakov.
Putin boravi u poseti Indiji 4. i 5. decembra. Ruski lider je u četvrtak stigao u Nju Delhi. On i indijski premijer Narendra Modi su imali neformalne razgovore koji su, prema riječima Ušakova, trajali više od dva sata.
-
Svijet3 dana agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet3 dana agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
-
Region3 dana agoVučić spominjao udare NATO-a i nuklearni odgovor Rusije! “A MENI SU GOVORILI DA NE BUDEM DRAMA KVIN”
-
Banjaluka3 dana agoVEDRANA PROLE: “Odluka Ustavnog suda RS teret je za male preduzetnike – nećemo odustati od borbe”
-
Svijet3 dana agoZELENSKI SE VRAĆA KUĆI! Otkazao sastanak sa Trampovim pregovaračem
-
Svijet3 dana agoSIJARTO UPOZORAVA “Lideri zemalja Zapadne Evrope ŽELE RAT SA RUSIJOM”
-
Svijet3 dana agoTRAMPOV NOVI HVALOSPJEV “Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti”
-
Politika3 dana agoDRINIĆ “BANJALUKA PONOVO SVJEDOK INSTITUCIONALNOG CIRKUSA! Odbornici traže rad, SNSD blokira”
