Connect with us

Svijet

MAĐARI ODOBRILI ulazak Švedske u NATO

Mađarski parlament odobrio je članstvo Švedske u NATO-u skoro dvije godine nakon što je istorijski neutralna zemlja podnijela zahtev za pridruživanje zapadnom vojnom savezu, čime je okončan višemjesečni zastoj i diplomatske prepirke, piše Gardijan.

Glasanje, koje je održano u ponedjeljak u Budimpešti, uslijedilo je nakon sastanka u petak između švedskog premijera Ulfa Kristerssona i njegovog mađarskog kolege Viktora Orbana, na kojem su se složili da ostave po strani svoje razlike – rekavši da su “spremni da umru za svakog drugo”.

Dvije zemlje su takođe potpisale novi vojni sporazum tokom tople, ali čvrsto vođene zajedničke konferencije za štampu u glavnom gradu Mađarske, na kojoj je Švedska obećala da će prodati četiri nova aviona Gripen kako bi dodala 14 koje je Mađarska ranije kupila.

Turska je prošlog meseca odobrila ratifikaciju nordijske zemlje u NATO-u, ostavljajući Mađarsku posljednjom preostalom zemljom koja je to učinila – uprkos uveravanjima Orbana da neće biti konačna članica NATO-a.

Preokret je usledio nakon što je lider vladajuće poslaničke grupe Fides prošle nedelje predložio da se to pitanje pokrene u mađarskom parlamentu u ponedeljak kada je ponovo otvoren posle zimske pauze.

Švedska je podnijela zahtjev za pridruživanje NATO-u u maju 2022, u isto vrijeme kada i Finska, u istorijskom zaokretu u svojoj bezbjednosnoj politici izazvanoj ruskom invazijom na Ukrajinu tog februara. Odlaganja su dovela do frustracije među članovima saveza sa Orbanom, desničarskim nacionalistom koji je uspostavio bliske veze sa Rusijom.

Pošto je parlament odobrio taj potez, odluka će biti poslata privremenom predsedniku Mađarske Laslu Keveru, koji onda ima pet dana da je potpiše i pošalje američkom Stejt departmentu u Vašington. Kada je Finska, koja je u maju 2022. podnela zahtev za pridruživanje NATO-u u isto vreme kada i Švedska, a zvanično se pridružila u julu prošle godine, ovaj proces je trajao tri dana.

Zahtjev Švedske za pridruživanje NATO-u je zadržan zbog prigovora Turske i Mađarske.

Prema protokolu NATO-a, američka vlada mora biti obaveštena o ratifikaciji nove zemlje od strane država članica. Generalni sekretar zatim poziva novu zemlju da pristupi sporazumu, koji se zatim šalje američkom Stejt departmentu, koji ih formalno poziva da postanu članice NATO-a, prenosi Telegraf.

Nakon Kristersonove posjete Budimpešti, Orban je pozdravio “novu fazu saradnje između Mađarske i Švedske”.

Na pitanje novinara šta je natjeralo njegovu zemlju da odustane od protivljenja ulasku Švedske u NATO, Orban je rekao: “Biti član NATO-a znači da smo spremni da umremo jedni za druge. Zasniva se na međusobnom poštovanju. Poduzimanje tog procesa odgovarajućim tempom bilo je mudro.”

To je označilo prekretnicu za umjerenu Kristerssonovu koalicionu vladu desnog centra, koju podržavaju ekstremno desničarske Švedske demokrate, koja se bori sa pitanjem NATO-a otkako je preuzela vlast socijaldemokrata Magdalene Andersson 2022.

Kristersson je u petak rekao: “Mi poštujemo međusobne razlike i ponekad postižemo dobre kompromise. Sada takođe ulazimo u zajedničku saradnju NATO-a upravo sa stavom da smo spremni da se borimo jedni za druge u opasnom vremenu”.

Nezavisne

Related Topics:

Svijet

Njemački grad uveo kontroverznu mjeru: DUŽNICIMA IZDUVAVAJU GUME

Metoda se pokazala izuzetno uspešnom, jer se dužnici gotovo odmah javljaju kako bi izmirili svoje obaveze.

Vlasti njemačkog grada Citau u Saksoniji uvele su drastičnu mjeru za naplatu dugovanja – umjesto opomena, dužnicima na automobile postavljaju naprave koje im ispuštaju vazduh iz guma.

Od marta ove godine, opština koristi takozvane “čuvarе ventila”, male uređaje koji izazivaju gubitak vazduha čim se vozilo pokrene, piše autobild.de.

Prema informacijama iz gradske uprave, ova kontroverzna metoda pokazala se izuzetno uspešnom jer se dužnici gotovo odmah javljaju kako bi izmirili svoje obaveze.

Iako Citau ne iznosi konkretne brojke, ističu da je bilans “vrlo uspješan”. Grad sa oko 25.000 stanovnika ima više od 16.800 otvorenih potraživanja u ukupnom iznosu od oko dva miliona evra.

Kako funkcionišu “čuvari ventila”?
Uređaji se montiraju na ventil automobilske gume, a vozači su upozoreni jasno vidljivim naljepnicama. Ako uprkos upozorenju odluče da voze, guma će im se isprazniti nakon nekoliko stotina metara.

“Čuvare ventila” mogu ukloniti samo gradski službenici posebnim ključem, i to tek nakon što dužnik podmiri dugovanje.

Ova praksa izazvala je brojne rasprave i kritike na društvenim mrežama, a oglasio se i njemački auto-klub ADAC, koji upozorava na bezbjednosne rizike.

Smatraju da guma koja gubi vazduh tokom vožnje predstavlja ozbiljnu opasnost od saobraćajne nesreće te preporučuju korišćenje blokada točkova kao sigurnije alternative.

S druge strane, gradske vlasti brane svoju metodu pozivajući se na jasna upozorenja i zakonsku obavezu vozača da provjere ispravnost vozila prije vožnje, prenosi B92.

Nastavi čitati

Svijet

SRUŠILA SE PETOSPRATNICA: Novi ruski napad na Kijev, najmanje osmoro mrtvih

U masovnom ruskom napadu na Kijev tokom noći poginulo je najmanje osam osoba, među njima i jedno dijete, a više desetina je povrijeđeno. Napad je izazvao velika razaranja, urušavanje zgrada i požare u više gradskih četvrti.

Veliki ruski napad na Kijev tokom noći od srijede na četvrtak prouzrokovao je smrt najmanje tri osobe, među kojima je i jedno dijete, dok je najmanje 12 ljudi povrijeđeno. Ukrajinske vlasti izveštavaju da je tokom napada poginulo najmanje osam osoba, uključujući 14-godišnjaka.

Kijevske vlasti saopštile su da je još 45 osoba povrijeđeno, a 30 je hospitalizovano. Među povrijeđenima ima i nekoliko djece. Hitne službe su intervenisale u više dijelova grada, dok je gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio da je više od 20 objekata oštećeno, uključujući i trgovački centar u samom centru Kijeva.

“Prema prvim informacijama, u okrugu Darnicki srušila se petospratnica”, rekao je Kličko.

Napad uzrokovao požare i rušenje zgrada
Šef vojne uprave glavnog grada, Timur Tkačenko, prethodno je naveo da je napad izazvao požare u vrtiću i stambenoj zgradi. Informacije o žrtvama i šteti još uvijek se prikupljaju, a trenutno je u toku velika akcija spasavanja kako bi se očistile ruševine i izvadile moguće preživjele osobe. Ministar unutrašnjih poslova, Ihor Klimenko, saopštio je da u spasilačkoj akciji učestvuje oko 500 spasilaca i 1000 hitnih službi.

U četvrti Darnicki oštećene su dvije stambene zgrade, a petospratnica je direktno pogođena i srušena. Vojna uprava je izvijestila o “značajnom razaranju”. U četvrti Dniprovski izbili su požari u poslovnim i stambenim zgradama, dok su u četvrti Ševčenkivski oštećene stambene zgrade, jedan ured i obrazovna ustanova. Šteta je zabilježena i u četvrtima Holosivski, Obolonski i Desnianski. “Ukupno, broj oštećenih objekata u Kijevu ponovo će biti u stotinama, s hiljadama razbijenih prozora”, rekao je Tkačenko.

Napad trajao cijelu noć
Prve eksplozije u Kijevu čule su se oko 21:30, kada je gradonačelnik Kličko saopštio da je aktivirana protivvazdušna odbrana. Oko ponoći, nova grupa dronova približila se gradu, a oko 3 sata ujutro odjeknule su nove snažne eksplozije. Tkačenko je tada potvrdio da Rusija napada grad balističkim raketama. “Kijev je večeras pod masovnim napadom ruske terorističke države”, rekao je Tkačenko. Novi talas napada krstarećim raketama usledio je oko 5:30 ujutro, dok su spasioci još uvijek pretraživali ruševine od prethodnih udara.

Ruski napredak na istoku Ukrajine

Ruska vojska, koja trenutno kontroliše oko 20% Ukrajine na istoku i jugu, ubrzala je svoje napredovanje u posljednjim mjesecima, boreći se protiv manjih i slabije opremljenih ukrajinskih jedinica. Ukrajina je u utorak prvi put priznala da su ruski vojnici prodreli u Dnjepropetrovsku oblast na istoku, dok Moskva tvrdi da napreduje u toj regiji od jula.

Ova regija nije među pet ukrajinskih oblasti koje je Rusija anektirala.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN REKAO “NJET”! Moskva odbila prijedloge EU i Trampa

Evropski prijedlozi o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu potpuno su neprihvatljivi, a trupe iz zemalja NATO-a ne smiju ući u Ukrajinu, stoji u dnevnom brifingu za medije koji je uputio Kremlj.

Kako prenosi Skaj Njuz, portparol Dmitrij Peskov rekaoje da Moskva “negativno gleda” na prijedloge koji su se iskristalizirali nakon sastanka evropskih lidera u Vašingtonu s Donaldom Trampom, predsjednikom SAD-a.

Jasna je to poruka Kremlja da neće ni za milimetar odstupiti od zahtjeva oko Ukrajine, uprkosom slabom pokušaju diplomatskog ublažavanja koji je sadržan u rečenici da su “američki napori za pronalaženje mira vrlo važni”.

Službeni stav Moskve u suprotnosti je s Trampovim nedavnim tvrdnjama o tome da je “(Vladimir) Putin u vrlo značajnom koraku pristao na “bezbjednosne garancije”.

Peskov je ponovio dugogodišnji stav Rusije da vojnici iz zemalja članica NATO-a nemaju što raditi u Ukrajini, a kad je riječ o mirovnim pregovorima, naglasio je da “takvi sastanci moraju biti dobro pripremljeni da bi bili uspješni”.

Otkrio je i da su u toku pripreme za posjetu Vladimira Putina, predsjednika Rusije, Kini, opisavši ga “dosad neviđenim”, prenosi Jutarnji list.

Putin će s više od 20 svjetskih čelnika biti na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO) koji će se u Tianjinu održati u nedjelju i ponedjeljak.

Nastavi čitati

Aktuelno