Connect with us

Svijet

MAĐARI SE NADAJU PORAZU UKRAJINE? U tom slučaju mogli bi tražiti DIO TERITORIJE

Mađarska partija krajnje desnice “Naša domovina” tražiće pravo na zapadni dio Ukrajine, gdje živi oko 150.000 etničkih Mađara, ako Ukrajina izgubi svoju državnost zbog invazije Rusije, izjavio je lider te stranke Laslo Torockaj.
“Što se tiče rata u Ukrajini, naša poruka je vrlo jednostavna: hitan prekid vatre, mir i rezolucija kroz razgovore”, rekao je Torockaj u video snimku objavljenom na veb stranici njegove stranke.

Lider stranke koja ima 6 od 199 mjesta u mađarskom parlamentu rekao je, međutim, da će, ukoliko Kijev izgubi, zahtijevati autonomiju zapadnog dijela zemlje, gdje žive etnički Mađari, prenosi Rojters.

“Ako se ovaj rat završi tako što će Ukrajina izgubiti svoju državnost, jer je i to na stolu, tada kao jedina mađarska strana koja zauzima ovu poziciju, dozvolite mi da signaliziram da polažemo pravo na to Zakarpatje”, rekao je Torockaj na konferenciji partije kojoj su, između ostalih, prisustvovali lideri krajnje desnice iz nemačkog AfD i holandskog Foruma za demokratiju.

Mađarsko Ministarstvo spoljnih poslova i ukrajinska ambasada u Budimpešti nisu komentarisali izjave Torockaia, navodi Rojters.

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto trebalo bi da se sutra sastane sa ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom i premijerom Ukrajine Denisom Šmihalom u zapadnoj Ukrajini, u okviru priprema za mogući sastanak lidera dvije zemlje.

Mađarski premijer Viktor Orban izrazio je u decembru podršku ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Budimpešta se spori sa Kijevom oko prava otprilike 150.000 etničkih Mađara da koriste svoj maternji jezik.

Prošlog mjeseca su sve države članice Evropske unije, osim Mađarske, pristale da budu započeti pregovori o pristupanju sa Ukrajinom, dok je mađarski premijer Viktor orban napustio prostoriju kada je odluka donijeta.

Lideri EU, međutim, nisu uspjeli da postignu konsenzus o paketu pomoći od 50 milijardi evra za Ukrajinu, pošto je Orban stavio veto na tu odluku, a očekuje se da će to pitanje ponovo biti razmotreno na sljedećem hitnom samitu EU koji će biti održan u četvrtak.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno