Connect with us

Svijet

Mađarska postigla sporazum s Gaspromom

Mađarska je saopštila danas da je postigla sporazum s Gaspromom o odlaganju plaćanja isporuka gasa tokom zime, što je potez koji bi mogao da ublaži pritisak na rastući deficit tekućeg računa zemlje i na forintu.

Tgovinski deficit Mađarske je ove godine porastao pod uticajem skoka cijena energenata, povećavajući njenu ranjivost i slabljenje forinte, koja je danas dotakla rekordni minimum prema evru, izvještava Rojters.

Državna energetska grupa MVM dogovorila se sa Gaspromom o odlaganju plaćanja za kupovinu gasa ako cijene pređu određeni prag, omogućavajući mađarskoj kompaniji da gas plati tokom naredne tri godine ako cijene skoče.

“Dogovorili smo se o određenom cjenovnom pragu i da dio koji prelazi taj prag ne moramo da plaćamo sada, već da on ide na odloženo plaćanje”, rekao je ministar razvoja Marton Nađ za Rojters.

On je naveo da je dogoveni cjenovni prag ispod aktuelne tržišne cijene, ali nije precizirao koliko on iznosi. Sporazum pokriva rast cijena u periodu od šest mjeseci, do marta 2023.

Nađ je dodao da bi sporazum mogao da ublaži korelaciju između rastuće cijene gasa i forinte, koja slabi otkako cijena plavog energenta raste.

Cijena holandskog gasa za oktobarsku isporuku, koja se smatra evropskom referencom, iznosila je danas oko 173 evra po megavat-satu (MWh).

Nađ je takođe rekao da sa trenutnom tržišnom spot cijenom, ugovor s Gaspromom znači za Mađarsku do milijardu evra odloženih plaćanja. Pod pretpostavkom da cijena krene ka nivou do 300 evra/MWh, odložena plaćanja bi mogla da iznose od 3,5 do 4,5 milijardi evra.

Pored toga, MVM će umjesto ranijih pet dana sada imati rok od 30 dana da na tržištu kupi evre potrebne za plaćanje gasa, što bi moglo da ublaži pritisak na fointu na deviznom tržištu.

Mađarska valuta, koja je jutros pala na rekordno nizak nivo od preko 425 forinti za evro, oporavila se na 421 forinti prema novčanoj jedini evrozone na trgovanju do 14.31 časova po srednjoevropskom vremenu.

Prema 15-godišnjem sporazumu potpisanom prošle godine, Mađarska dobija 3,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje preko Bugarske i Srbije u okviru dugoročnog ugovora s Rusijom i još jednu milijardu kubnih metara gasa iz Austrije.

Iz MVM-a su saopštili da će koristiti 800 miliona kubnih metara gasa iz svojih rezervi, čija je vrijednost oko 1,5 milijardi evra po tržišnim cijenama, kako bi pomogli vladine napore za smanjenje računa za energiju domaćinstvima.

Related Topics:

Svijet

OZBILJNE OPTUŽBE: Meta “zakopala” dokaze?

Meta se suočava s ozbiljnim optužbama nakon što su dokumenti iz sudskog spora pokazali da je navodno zataškavala rezultate sopstvenog istraživanja o uticaju Facebooka i Instagrama na mentalno zdravlje korisnika.

Prema sudskim dokumentima, u okviru internog projekta nazvanog “Project Mercury” iz 2020. godine, Meta je zajedno sa istraživačkom firmom Nielsen proučavala šta se događa kada korisnici na sedam dana deaktiviraju naloge na Facebooku i Instagramu.

Istraživanje je navodno pokazalo značajan pad osjećaja depresije, anksioznosti, usamljenosti i društvenog poređenja kod korisnika koji su napravili pauzu.

Međutim, umjesto da objavi ove nalaze ili nastavi sa istraživanjem, Meta je navodno prekinula projekat.

U internim dokumentima kompanije navodi se da su rezultati proglašeni nepouzdanim zbog “postojećeg medijskog narativa” o Meti.

Zaposleni u Meti, citirani u dokumentima, navodno su izrazili zabrinutost da je ovakvo prikrivanje slično taktici duvanske industrije, koja je sprovodila istraživanja o štetnosti proizvoda, a zatim ih skrivala.

Tužioci takođe tvrde da je Meta javno izjavila da ne može da kvantifikuje štetan uticaj svojih proizvoda na tinejdžere, dok su interni dokumenti suprotni – kompanija je navodno bila svjesna negativnih posljedica.

U odgovoru, Meta navodi da je istraživanje zaustavljeno zbog metodoloških nedostataka i tvrdi da stalno radi na unapređenju bezbjednosnih mehanizama svojih aplikacija, prenose “Vesti-online”.

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA: Tramp je optimista u pogledu mirovnog sporazuma za Ukrajinu

Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je da je predsjednik SAD Donald Tramp optimističan da može da se postigne dogovor o okončanju rata Rusije sa Ukrajinom nakon pregovora u Ženevi tokom vikenda.

– Tramp ostaje optimističan i pun nade i znam da naši timovi rade danonoćno kako bi pokušali da okončaju ovaj sporazum – istakla je Livit za Foks njuz.

Tramp je u nedjelju ujutru izrazio nezadovoljstvo zbog produženog rata, tvrdeći da Ukrajina “nije izrazila nikakvu zahvalnost” za njegove napore da se rat okonča.

– Predsjednik je to izjavio tokom vikenda i od tada je bilo veoma produktivnih razgovora između predsjednikovog tima za nacionalnu bezbjednost i ukrajinske delegacije – navela je portparolka Bijele kuće.

Ona je dodala da su američki državni sekretar Marko Rubio i specijalni izaslanik Stiv Vitkof proveli nedjelju u Ženevi, gdje su razmotrili mirovni plan koji podržavaju SAD, “uz doprinos i ruske i ukrajinske strane”.

– Oni su uspjeli da preciziraju tačke, tako da sada postoji samo nekoliko tačaka neslaganja na kojima naši timovi nastavljaju da rade – dodala je Livit.

Ona je navela da nije zakazan sastanak između Trampa i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog.

Nastavi čitati

Svijet

ŠTA SE DEŠAVA? “Plan ne postoji”

Evropa nema svoj “alternativni” plan za Ukrajinu, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera i naveo da su diskusije trenutno usmjerene na razvoj inicijative “koja bi bila bolja za Ukrajinu i EU”.

“Evropska unija nema ‘aternativni plan’ za rješavanje sukoba u Ukrajini”, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera Dik Šof u intervjuu za Algemen Dagblad.

Prema Šofovim riječima, trenutno su u toku razgovori o tome kako razviti plan “koji će biti bolji za Ukrajinu i EU”.

Govoreći o sastanku ukrajinskih predstavnika sa partnerima održanom dan ranije u Ženevi, Šof je izrazio mišljenje da se saveznici trenutno kreću u pravom smjeru.

“Vidimo da se SAD, Ukrajina i EU sve više zbližavaju. Ovo je važno. Naravno, postoji zabrinutost oko prvobitnog plana od 28 tačaka, tako da je on značajno prilagođen”, rekao je on.

Na sastanku predstavnika Ukrajine, SAD i EU u Švajcarskoj 23. oktobra, Vašington je predstavio svoj mirovni plan. Evropske zemlje, kako je ranije objavljeno, pripremile su alternativni prijedlog.

“Reuters” je izvjestio da postoje dva mirovna plana, od kojih je jedan, koji su razvile Velika Britanija, Francuska i Njemačka, sličan američkom i kreiran je na njegovoj osnovi.

Mirovni planovi su se razilazili po fundamentalnim pitanjima: statusu teritorija, članstvu u NATO-u i sudbini zamrznute imovine Rusije. Prema pisanju “Financial timesa” i “Washington posta”, nakon pregovora u Ženevi, američki plan je smanjen na 19 tačaka

Nastavi čitati

Aktuelno