Svijet
MAKRON IMA NOVOG PREMIJERA? Francusku drma nezapamćena kriza, pale 3 vlade za godinu dana

Predsjednik Francuske Emanuel Makron imenovaće novog premijera u roku od 48 sati.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron imenovaće novog premijera u roku od 48 sati, saopštio je Jelisejski dvorac, odbacujući spekulacije da bi uskoro mogli biti raspisani novi izbori.
Odlazeći premijer Sebastijen Lekornu rekao je da mogućnost raspuštanja parlamenta počinje da slabi nakon razgovora sa političkim partijama tokom prethodna dva dana.
“Postoji većina u parlamentu, i to je većina koja želi da izbjegne nove izbore”, izjavio je on, prenosi BBC.
Ko će biti novi premijer?
U ponedjeljak je Lekornu, blizak saveznik Makrona postao treći francuski premijer koji je napustio funkciju za manje od godinu dana, nakon što je bio pritisnut činjenicom da je parlament u pat poziciji, duboko podijeljen po ideološkim linijama. Makron je potom zatražio od Lekornua da ostane još dva dana kako bi pokušao da postigne konsenzus među partijama o tome kako izaći iz trenutne političke krize.
U dugo očekivanom televizijskom intervjuu Lekornu je rekao da, osim što ne žele nove izbore, većina poslanika takođe prepoznaje hitnu potrebu da se budžet usvoji do kraja godine. Međutim, Lekornu je priznao da je put ka formiranju nove vlade i dalje složen, zbog dubokih podjela unutar parlamenta i političara koji već gledaju ka narednim predsjedničkim izborima.
“Ko god na kraju bude u vladi, moraće da bude potpuno lišen bilo kakvih predsjedničkih ambicija za 2027. godinu”, rekao je Lekornu.
Lekornu, bivši ministar oružanih snaga, nije dao nikakve naznake o tome ko bi mogao biti novi premijer, iako je rekao da je njegova misija “završena”, nije potpuno isključio mogućnost da ostane na toj funkciji.
Dug od nekoliko milijardi evra
Politička blokada u Francuskoj počela je nakon vanrednih izbora u julu 2024. godine. Od tada, nijedna partija nema većinu, što otežava usvajanje zakona i reformi, uključujući i godišnji budžet.
Veliki izazov sa kojim su se suočavali Lekornu i njegova dva prethodnika bio je kako riješiti problem ogromnog nacionalnog duga Francuske, koji je ove godine iznosio 3,4 milijardi evra (2,9 biliona funti), ili skoro 114% BDP-a, što je treći najveći dug u evrozoni, poslije Grčke i Italije.
Prethodni premijeri Mišel Barnije i Fransoa Bairu smijenjeni su glasanjem o povjerenju nakon što su predstavili budžete zasnovane na mjerama štednje.
Lekornu je izjavio da će nacrt njegovog budžeta biti predstavljen sljedeće nedjelje, iako će biti “otvoren za raspravu”.
“Ali rasprava mora da počne… partije ne mogu da kažu da će glasati protiv prije nego što ga uopšte pogledaju”, dodao je.
Slično tome, Lekornu je rekao da će se još jedno veliko pitanje, koje opterećuje francusku politiku još od 2023. godine, morati ponovo otvoriti, Makronove veoma osporavane penzione reforme.
“Moramo da pronađemo način da se ta rasprava održi”, rekao je Lekornu.
Međutim, neke političke frakcije i dalje ostaju čvrsto pri svojim stavovima. Matild Pano, iz radikalno lijeve partije Nepokorena Francuska (LFI), izjavila je ubrzo nakon Lekornuovog intervjua da je jedino rješenje “ostavka i odlazak Emanuela Makrona”.
U međuvremenu, liderka krajnje desnice Nacionalnog okupljanja, Marin Le Pen, koja već dugo traži nove izbore, izjavila je da će glasati protiv svake nove vlade. Trenutno je nejasno koje političke snage bi mogle podržati novu vladu. Takozvana zajednička platforma centrista i republikanaca, koja je vodila vladu od prošle godine, čini se da se raspala.
Veliko pitanje sada je da li je Lekornu, tokom posljednjih 48 sati, uspio da ubijedi socijaliste, koji su tokom izbora bili dio lijevog bloka, da na neki način podrže novu vladu.
Na pitanje o pozivima pojedinih političkih frakcija da Makron podnese ostavku, uključujući i njegovog bivšeg premijera Eduara Filipa, koji je ranije ove nedjelje iznio takvu ideju, Lekornu je rekao da Francuskoj sada treba stabilna i međunarodno priznata ličnost na čelu države.
Međutim, Makron djeluje sve izolovanije, čak i najbliži saveznici počinju da se distanciraju od njega. Ranije ove nedjelje, Gabrijel Atal, koji se dugo smatrao Makronovim političkim nasljednikom, izjavio je da “više ne razumije” Makrona i pozvao na imenovanje nezavisnog pregovarača koji bi vodio vladu.
Makron se od Lekornuove iznenadne ostavke u ponedjeljak ujutru još uvijek nije javno oglasio. Lekornu je obećao da će se predsjednik “u dogledno vrijeme obratiti se francuskom narodu”, ali nije precizirao kada tačno.
Svijet
KAKO JE IZGLEDAO ŽIVOT NA “OSTRVU PROKLETIH”? Priča o posljednjoj koloniji oboljelih od lepre u Evropi (VIDEO)

Nedaleko od sjeveroistočne obale Krita nalazi se Spinalonga, ostrvo koje je tokom prve polovine 20. vijeka služilo kao izolovana kolonija za oboljele od lepre.
Spinalonga je danas nenaseljeno ostrvo koje se nalazi samo nekoliko stotina metara od sjeveroistočne obale Krita. Nekada je zapravo bilo poluostrvo.
U prošlosti je ovo područje bilo pod upravom Venecije. Godine 1579. Mlečani su na ostacima stare akropole podigli tvrđavu, koja je služila kao utvrđenje za odbranu od Osmanlija sve do 1715. godine.
Upravo su Venecijanci prekinuli vezu sa kopnom, pretvarajući Spinalongu u ostrvo.
Ipak, Spinalonga je najpoznatija po svojoj mračnoj istoriji iz prve polovine 20. veka, kada je ostrvo postalo izolovana kolonija za oboljele od lepre (gube). Guba je tada bila smrtonosna i veoma zarazna bolest, a ljudi oboljeli bili su društveno marginalizovani i izloženi stigmi.
“Ostrvo prokletih”
Zbog toga je bilo poznato i kao “ostrvo prokletih”. Između 1903. i 1957. godine, na Spinalongi su leprozni ljudi bili izolovani od ostatka društva.
Danas, kada posjetioci stignu brodom, prolaze kroz nizak, dugačak tunel poznat kao Danteova kapija, naziv koji podsjeća na pakao kroz koji su oboljeli morali da prođu, bez ikakve nade za povratak.
Mještani su, prestravljeni bolešću i pričama koje su kružile, ovo mjesto često zvali “ostrvo prokletih”.
Ipak, nije tačno da su oboljeli bili napušteni ili ostavljeni na mislost i nemilost, da umru. Ljudi su stvarali društvenu strukturu i međusobno pomagali jedni drugima. Ostrvo je, uprkos tragediji i izolaciji, bilo mjesto gdje su pacijenti razvijali osjećaj zajedništva i pripadnosti.
Nade je ipak bilo
Uslovi života na ostrvu su bili, za tadašnje okolnosti, vrlo dobri. Uprava kolonije je nastojala da spriječi širenje bolesti, ali i da pacijentima obezbijedi osnovnu negu i medicinsku pomoć. Ostrvo je bilo pod nadzorom ljekara, a bolesni su primali tretmane koji su u to vrijeme bili dostupni, uključujući i eksperimentalne terapije. Bolesnicima su redovno dopremane namirnice, lijekovi, sveže voće i povrće. Zahvaljujući pomoći Engleza, na ostrvu je uvedena električna energija, čime je Spinalonga bila prva oblast u regionu sa strujom.
Organizovane su pozorišne predstave, a postojao je i bioskop koji je svakog nedeljnog dana zabavljao stanovnike.
Zanimljivo je da su se na ostrvo, ponekad, zbog siromaštva, skrivali i neki zdravi ljudi, tražeći tamo utočište.
Jedan od retkih snimaka iz 1935. godine pokazuje kako je tada izgledao život na Spinalongi.
Posljednji stanovnik ostrva, sveštenik, otišao je sa Spinalonge 1962. godine.
I dan-danas, najmanje jednom godišnje, na ovo mjesto se vraćaju izlečeni bolesnici, kako bi se prisjetili vremena provedenog na ostrvu, a neki od njih su i dalje živi.
Spinalonga je danas jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija na Kritu, često uvrštena u obilaske Elounde i Agios Nikolaosa. Posjetioci mogu šetati venecijanskim zidinama, posjetiti ruševine kuća i crkava i upoznati se sa dirljivom pričom ostrva.
Svijet
OGLASILA SE BIJELA KUĆA: Tramp ide u bolnicu

Predsjednik SAD Donald Tramp će u petak obaviti “rutinski godišnji pregled” u Nacionalnom vojno-medicinskom centru “Volter Rid”, objavila je Bijela kuća.
Portparolka Bijele kuće Karolina Livit je u sredu izjavila da će Tramp biti u Medicinskom centru Volter Rid na planiranom sastanku sa pripadnicima vojske, prenosi En-Bi-Si (NBC) njuz.
– Dok je tamo, predsjednik Tramp će svratiti na svoj rutinski godišnji pregled – prije nego što se vrati u Bijelu kuću i moguće putovanje na Bliski istok zbog pregovora o mirovnom sporazumu između Izraela i Hamasa, saopštila je Bijela kuća.
Tramp je u aprilu prošao godišnji ljekarski pregled u bolnici “Volter Rid”, koji je obuhvatao dijagnostičke i laboratorijske testove, i pružio prvi javni uvid u predsednikovo zdravlje tokom njegovog drugog mandata.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar o tome zašto predsjednik ide na “godišnji pregled” nakon što je već bio na godišnjem pregledu šest mjeseci ranije, navodi američka televizija.
Ljekar Bijele kuće Šon Barbabela je u memorandumu, u vrijeme prvog pregleda, rekao da je Tramp u “odličnom zdravstvenom stanju”.
– Predsjednik pokazuje odlično kognitivno i fizičko zdravlje i potpuno je sposoban da obavlja dužnosti vrhovnog komandanta i šefa države – napisao je Barbabela u aprilskom dopisu.
U dopisu je takođe naveden lijek za holesterol i naznačeno je da je Tramp u kategoriji prekomerne težine.
Tramp, koji ima 79 godina, postao je najstarija osoba izabrana za predsjednika SAD.
Bio je samo nekoliko mjeseci stariji od bivšeg predsjednika Džozefa Bajdena kada je izabran 2020. godine.
Svijet
Merkel “RAT u Ukrajini se mogao izbjeći da nije odbijen DIJALOG s Putinom”

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel tokom nedavne posjete Mađarskoj radi promocije svojih memoara „Sloboda“, sugerisala je da se rat u Ukrajini 2022. godine mogao izbjeći.
Da samo nije bilo pandemije Covida, rekla je, i da istočnoevropski lideri nisu jednom odbili razgovore s Vladimirom Putinom, ruski predsjednik možda ne bi naredio invaziju. U vrijeme kada se Evropa bori s time kako se suprotstaviti Rusiji, Merkelini komentari ističu njenu spremnost da odbaci oštre kritike – posebno iz Istočne Evrope – o istorijskom neuspjehu Njemačke da shvati prijetnju koju predstavlja Moskva, ocjenjuje Politico.
Lideri u zemljama koje su najviše izložene Moskvi optužuju je da je zatvarala oči pred Putinovim provokacijama u nastojanju da ostvari strategiju ekonomskog približavanja koja je propala 2022. godine kada su ruski tenkovi ponovo ušli u Ukrajinu. Primjetno je da u Merkelinim komentarima nije bilo kritičke analize onoga što mnogi smatraju njenim vlastitim odlučujućim neuspjesima u odnosima Njemačke s Putinom tokom njene 16-godišnje vladavine. Umjesto toga, Merkel je sugerisala da bi se Putin mogao urazumiti da su Evropljani imali malo više sreće i odlučnosti.
– Bi li Putin izvršio invaziju na Ukrajinu da nije bilo Covida? Niko ne može sa sigurnošću reći. Ako se ne možete sastati licem u lice, ako ne možete riješiti razlike u mišljenjima licem u lice, onda ne možete pronaći nove kompromise – rekla je Merkel tokom intervjua s mađarskim novinarom.
Nespremnost na pregovore
Merkel je dalje sugerirala da je nespremnost istočnoevropskih zemalja – baltičkih država i Poljske – da pristanu na pregovore s Putinom 2021. godine, kada su Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron spomenuli mogućnost samita između evropskih lidera i ruskog predsjednika, možda takođe doprinijela ratu.
– Nije se ostvarilo, potom sam napustila funkciju, a onda je počela Putinova agresija“, rekla je Merkel o prijedlogu samita.
Komentari Merkelove razbjesnili su ukrajinske i istočnoevropske lidere, koji su mnogo prije rata više puta upozoravali njemačke lidere na, Putinove agresivne namjere i imperijalne ambicije, navodi portal Politico.
Jedan visokopozicionirani ukrajinski zvaničnik rekao je za Politico da su komentari Merkelove „neprihvatljivi i iskreno bolesni“.
– S druge strane, Putinovi mediji, koji obično nisu podržavali Merkel, bili su uglavnom oduševljeni. Komentari bivše kancelarke lijepo se uklapaju u narativ Kremlja da je Zapad pravi agresor – ističe portal.
„Merkel je priznala očigledno: Otkrila je ko je na Zapadu izazvao ukrajinski sukob“, glasio je jedan naslov u ruskom tabloidu.
Pad u nemilost
U analizi se ističe da nevoljkost Merkelove da se suoči sa oštrim kritikama istorijske politike njene zemlje prema Rusiji otkriva koliko su duboko ukorijenjeni neki stari njemački stavovi prema Moskvi.
Tokom 16 godina Merkelove na vlasti, njemačka politika prema Rusiji definisana je sloganom „Wandel durch Handel“ ili „promjena kroz trgovinu“. Ekonomska međuzavisnost sa Rusijom, smatralo se, pomogla bi u osiguravanju mira u Evropi, a istovremeno bi bila vrlo dobra za njemačko poslovanje.
Ključna manifestacija te politike bili su gasovodi Sjeverni tok, izgrađeni za direktan transport ruskog gasa u Njemačku preko Baltičkog mora. 2014. godine. Čak i nakon što je Rusija poslala “male zelene ljude” u dijelove Ukrajine i anektirala Krim, njemački zvaničnici podržali su plan za stvaranje drugog takvog gasovoda (prvi je završen 2011. godine). Učinili su to uprkos upozorenjima istočnoevropskih lidera da Njemačka slijedi politiku smirivanja suočena sa sve jasnijim ruskim imperijalizmom.
Nakon početka rata 2022. godine, mnogi njemački lideri priznali su da je njihov pristup Rusiji bio neuspjeh – i da je njihova kupovina jeftinog ruskog gasa, na kraju, mnogo doprinijela finansiranju Putinove ratne mašinerije.
– Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali – rekao je tada njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmeier.
“Sjeverni tok”
Mnogi u istočnoj Evropi, posebno, smatraju sabotažu gasovoda “Sjeverni tok”, u prvoj godini rata, opravdanim pobijanjem Merkelinog pristupa Rusiji.
– Problem sa “Sjevernim tokom 2” nije u tome što je dignut u vazduh. Problem je u tome što je izgrađen – napisao je poljski premijer Donald Tusk na Facebooku u utorak.
Ali čini se da je za Merkel – nekada hvaljenu kao “kancelarka slobodnog svijeta” kada ju je časopis Time proglasio “Osobom godine” 2015, previše teško prihvatiti da bi istorija mogla na kraju mnogo kritičnije suditi o njoj.
– Vjerujem da ovdje zaista imamo rastući problem s gubitkom kontakta Merkelove sa stvarnošću, kako bih to ja opisao, i njenim pokušajem da utiče na vlastitu istoriju, na vlastitu ulogu u istoriji. Po mom mišljenju, to je čini nepouzdanom. Ona diskredituje samu sebe – rekao je Štefan Majster iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose.
Dok se sadašnji kancelar Fridrih Merc odmaknuo od prošlih politika svoje zemlje i predvodio veliki dio evropskih napora da se pomogne Ukrajini, nespremnost Merkelove da se suoči s njemačkim greškama pomogla je u sprječavanju šire nacionalne ponovne procjene uloge zemlje u periodu koji je prethodio ratu, prema Majsteru.
Unutar Njemačke, a posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje je Merkel odrasla, i dalje postoji znatna simpatija za Putina.
Stranke poput krajnje desničarske Alternative za Njemačku, koja trenutno vodi u mnogim anketama, i populističko-ljevičarske Alijanse Sahra Wagenknecht zauzimaju mnogo pomirljiviji pristup prema Moskvi.
Neke snage u Njemačkoj, koje su naklonjene Rusiji, koriste Merkelin intervju kako bi okrivile NATO za sabotiranje mirovnih napora.
Ali čak i u Rusiji, neki su ismijavali Merkelinu tvrdnju da bi daljnji razgovori, do 2021. godine, mogli promijeniti Putinove planove.
– Svako ko je razumno informisan odavno zna da su neslaganja između Rusije i Zapada u tom trenutku već bila previše duboka – napisao je Aleksej Česnakov, bivši savjetnik Kremlja, u online objavi.
Politico/Nezavisne
-
Zdravlje13 sati ago
TROVANJE ŽIVOM I DALJE IZAZIVA ZABRINUTOST: Evo kako da je uklonite iz tunjevine
-
Politika3 dana ago
SAD SAMI SEBE SLAVE! Petrović ćuti dok Vlatković pozira! ERS TONE U GUBITKE DOK DIREKTORI POZIRAJU!
-
Zdravlje14 sati ago
OPASNOST za zdravlje! Promjene vremena NAJTEŽE padaju ovim LJUDIMA!
-
Region3 dana ago
KO JE IZDAO SRBIJU? Vučić progovorio o agentima “druge strane”!
-
Politika3 dana ago
ĐAJIĆEV RUŽIČASTI SVIJET prljaviji od tuš kabine UKC-a (FOTO, VIDEO)
-
Politika3 dana ago
“KUD KOJI MILI MOJI”! Dodik: SDS-ov načelnik prelazi u SNSD
-
Politika24 sata ago
OBEZVRIJEDILI STE NSRS! Stanivuković oštro o SNSD i Dodiku: U svoje laži su uvukli čitavu Srpsku!
-
Zanimljivosti12 sati ago
DA LI STE ZNALI? Brojevi u datumu rođenja koji donose bogatstvo