Connect with us

Svijet

Makron na rubu političkog ponora: Hoće li Francuska u novu godinu bez vlade i budžeta?

Emanuel Makron, predsjednik Francuske, suočava se sa rastućom političkom i ekonomskom krizom, čije će posljedice osjetiti čitava Evropa.

Premijer Mišel Barnije napustiće dužnost nakon što mu je parlament izglasao nepovjerenje, a pred Makronom su sada tri opcije.

Nakon žestoke rasprave u Nacionalnoj skupštini, obilježene gromoglasnim podsmijehom i zvižducima, 331 od ukupno 577 francuskih poslanika glasao je za opoziv premijera Mišela Barnija u glasanju o nepovjerenju nakon što je pokušao da progura budžet.

Nakon što Barnije formalno podnese ostavku, postaće premijer sa najkraćim mandatom u istoriji moderne Francuske i prvi kojem je parlament izglasao nepovjerenje od 1962. godine.

Sve više poslanika traži ostavku Makrona

Politički haos naveo je sve veći broj poslanika da zatraže ostavku Makrona, čiji mandat traje do 2027. godine.

To bi bio potez bez presedana u modernoj francuskoj politici. Govoreći prije glasanja, liderka krajnje desnice Marin Le Pen rekla je da će Makron “žrtvovati sudbinu Francuske zbog svoje taštine” ako ne odstupi.

– Emanuel Makron je napadao temelje nacije posljednjih sedam godina – rekla je Le Pen, a tapšali su joj istomišljenici koji su pokušavali da utišaju zvižduke Barnijeovih saveznika, pa dodala:

– Samo svojom ostavkom može izvući zemlju iz kolotečine u kojoj se nalazi.

Matild Pano iz krajnje ljevice rekla je da je glasanje bio poraz za sve politike Emanuela Makrona.

– Kako bismo prekinuli zastoj, tražimo da Emanuel Makron ode – rekla je novinarima nakon glasanja.

Tri opcije za Makrona

Pjer Brijanson, kolumnista Rojtersa, analizirao je potencijalne odgovore predsjednika Makrona na trenutnu političku krizu u Francuskoj. U svom članku on iznosi tri glavne opcije dostupne Makronu.

Formiranje široke koalicije

Makron bi mogao da pokuša da izgradi koaliciju sa umjerenim strankama i ljevice i desnice kako bi obezbijedio većinu u parlamentu. Ovaj pristup bi uključivao značajne kompromise u pogledu političkih pozicija kako bi se prilagodili različitim interesima koalicionih partnera, pa je Brijanson ocjenjuje kao lošu.

Vođenje manjinske vlade

Alternativno, Makron bi mogao da odluči da vlada sa manjinskom vladom, tražeći podršku od slučaja do slučaja za svaki dio zakona. Ova strategija bi zahtijevala opsežne pregovore i mogla bi da dovede do zakonodavnog zastoja ako se ne može postići konsenzus, naročito ako premijera potraži u redovima ekstremnih desničara ili ljevičara, te Brijanson navodi da je ova opcija gora od prve.

Podnošenje ostavke

Kao najdrastičniju mjeru i najgoru opciju, Makron može da podnese ostavku i raspusti Narodnu skupštinu. Ova opcija nosi rizik dalje političke nestabilnost i neizvjesnosti za drugu najmoćniju zemlju EUBrijanson naglašava da svaka od ovih opcija predstavlja značajan rizik, posebno u kontekstu hitnih fiskalnih pitanja Francuske i potrebe za odlučnom upravom.

Francuska gotovo sigurno ulazi u novu godinu bez budžeta

– Ova Nacionalna skupština je nemoguća – rekao je Barnije svojim ministrima okupljenim u palati nakon glasanja.

U neposrednoj budućnosti, Francuska se mora pripremiti za neistraženu teritoriju.

Zemlja će gotovo sigurno ući u novu godinu bez budžeta, a iako bi se od Barnijea moglo tražiti da ostane kao privremeni premijer i predloži hitne zakone, takve mjere ne bi učinile ništa da smanje deficit, koji se trenutno iznosi 6,1 posto BDP, što je uplašilo finansijska tržišta i izazvalo prekor iz Brisela.

Investitori su Francusku smatrali rizičnom za ulaganje, kao i Grčku, nakon nedjelja zabrinutosti da bi politička kriza mogla prerasti u finansijsku.

Teško da će Njemačka preuzeti uzde

Politički preokret teško da bi mogao da dođe u gorem trenutku za Evropu, kojoj je prijeko potrebno liderstvo kako bi se suočila sa izazovima od povratka Donalda Trampa do sukoba u Ukrajini i potencijalnog trgovinskog rata sa Kinom, prenosi Blic.

Njemačka, druga polovina motora koji pokreće kontinent, loše je opremljena da preuzme uzde dok se bori sa sopstvenim političkim previranjima i ekonomijom u lošem stanju.

 

 

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno