Connect with us

Svijet

Makron na rubu političkog ponora: Hoće li Francuska u novu godinu bez vlade i budžeta?

Emanuel Makron, predsjednik Francuske, suočava se sa rastućom političkom i ekonomskom krizom, čije će posljedice osjetiti čitava Evropa.

Premijer Mišel Barnije napustiće dužnost nakon što mu je parlament izglasao nepovjerenje, a pred Makronom su sada tri opcije.

Nakon žestoke rasprave u Nacionalnoj skupštini, obilježene gromoglasnim podsmijehom i zvižducima, 331 od ukupno 577 francuskih poslanika glasao je za opoziv premijera Mišela Barnija u glasanju o nepovjerenju nakon što je pokušao da progura budžet.

Nakon što Barnije formalno podnese ostavku, postaće premijer sa najkraćim mandatom u istoriji moderne Francuske i prvi kojem je parlament izglasao nepovjerenje od 1962. godine.

Sve više poslanika traži ostavku Makrona

Politički haos naveo je sve veći broj poslanika da zatraže ostavku Makrona, čiji mandat traje do 2027. godine.

To bi bio potez bez presedana u modernoj francuskoj politici. Govoreći prije glasanja, liderka krajnje desnice Marin Le Pen rekla je da će Makron “žrtvovati sudbinu Francuske zbog svoje taštine” ako ne odstupi.

– Emanuel Makron je napadao temelje nacije posljednjih sedam godina – rekla je Le Pen, a tapšali su joj istomišljenici koji su pokušavali da utišaju zvižduke Barnijeovih saveznika, pa dodala:

– Samo svojom ostavkom može izvući zemlju iz kolotečine u kojoj se nalazi.

Matild Pano iz krajnje ljevice rekla je da je glasanje bio poraz za sve politike Emanuela Makrona.

– Kako bismo prekinuli zastoj, tražimo da Emanuel Makron ode – rekla je novinarima nakon glasanja.

Tri opcije za Makrona

Pjer Brijanson, kolumnista Rojtersa, analizirao je potencijalne odgovore predsjednika Makrona na trenutnu političku krizu u Francuskoj. U svom članku on iznosi tri glavne opcije dostupne Makronu.

Formiranje široke koalicije

Makron bi mogao da pokuša da izgradi koaliciju sa umjerenim strankama i ljevice i desnice kako bi obezbijedio većinu u parlamentu. Ovaj pristup bi uključivao značajne kompromise u pogledu političkih pozicija kako bi se prilagodili različitim interesima koalicionih partnera, pa je Brijanson ocjenjuje kao lošu.

Vođenje manjinske vlade

Alternativno, Makron bi mogao da odluči da vlada sa manjinskom vladom, tražeći podršku od slučaja do slučaja za svaki dio zakona. Ova strategija bi zahtijevala opsežne pregovore i mogla bi da dovede do zakonodavnog zastoja ako se ne može postići konsenzus, naročito ako premijera potraži u redovima ekstremnih desničara ili ljevičara, te Brijanson navodi da je ova opcija gora od prve.

Podnošenje ostavke

Kao najdrastičniju mjeru i najgoru opciju, Makron može da podnese ostavku i raspusti Narodnu skupštinu. Ova opcija nosi rizik dalje političke nestabilnost i neizvjesnosti za drugu najmoćniju zemlju EUBrijanson naglašava da svaka od ovih opcija predstavlja značajan rizik, posebno u kontekstu hitnih fiskalnih pitanja Francuske i potrebe za odlučnom upravom.

Francuska gotovo sigurno ulazi u novu godinu bez budžeta

– Ova Nacionalna skupština je nemoguća – rekao je Barnije svojim ministrima okupljenim u palati nakon glasanja.

U neposrednoj budućnosti, Francuska se mora pripremiti za neistraženu teritoriju.

Zemlja će gotovo sigurno ući u novu godinu bez budžeta, a iako bi se od Barnijea moglo tražiti da ostane kao privremeni premijer i predloži hitne zakone, takve mjere ne bi učinile ništa da smanje deficit, koji se trenutno iznosi 6,1 posto BDP, što je uplašilo finansijska tržišta i izazvalo prekor iz Brisela.

Investitori su Francusku smatrali rizičnom za ulaganje, kao i Grčku, nakon nedjelja zabrinutosti da bi politička kriza mogla prerasti u finansijsku.

Teško da će Njemačka preuzeti uzde

Politički preokret teško da bi mogao da dođe u gorem trenutku za Evropu, kojoj je prijeko potrebno liderstvo kako bi se suočila sa izazovima od povratka Donalda Trampa do sukoba u Ukrajini i potencijalnog trgovinskog rata sa Kinom, prenosi Blic.

Njemačka, druga polovina motora koji pokreće kontinent, loše je opremljena da preuzme uzde dok se bori sa sopstvenim političkim previranjima i ekonomijom u lošem stanju.

 

 

Related Topics:

Svijet

MUSLIMAN prvi put u istoriji GRADONAČELNIK NJUJORKA! Tramp “I TAKO POČINJE!”

Tridesetčetvorogodišnji državni poslanik i bivši reper Zohran Mamdani postao je novi gradonačelnik Njujorka, pobijedivši bivšeg guvernera Andrewa Cuoma i time izazvao pravu političku senzaciju u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegova pobjeda označila je istorijski trenutak – Mamdani je prvi muslimanski, prvi njujorški gradonačelnik južnoazijskog porijekla, kao i najmlađi i ideološki najliberalniji lider ovog grada u posljednjim decenijama.

Od rep scene do političkog vrha

Prije samo nekoliko godina, Zohran Mamdani bio je gotovo nepoznat široj javnosti. U svijet politike ušao je 2020. godine kada je izabran u Državnu skupštinu Njujorka, predstavljajući dio Queensa. Time je postao prvi muškarac južnoazijskog porijekla, prvi Uganđanin i treći musliman u istoriji tog zakonodavnog tijela.

Prije nego što je zakoračio u politiku, Mamdani je bio dio njujorške rep scene. Nastupao je pod umjetničkim imenom Young Cardamom, kasnije Mr. Cardamom. Njegova pjesma #1 Spice, snimljena s umjetnikom HAB-om, pojavila se u Disneyjevom filmu Queen of Katwe (2016), koji je režirala njegova majka, poznata filmska rediteljka Mira Nair. Drugu pjesmu, Nani, posvećenu svojoj baki, objavio je 2019. godine.

Kampanja koja je osvojila radničku klasu

U oktobru prošle godine, Mamdani je objavio kandidaturu za gradonačelnika s jasnom porukom – borba protiv rastućih troškova života. Njegova kampanja, koja je kombinovala iskren populizam i pametan pristup društvenim mrežama, vrlo brzo je stekla ogromnu podršku među biračima.

Na Instagramu ga danas prati skoro pet miliona ljudi, a na TikToku 1,6 miliona. U svojim videozapisima prikazivao je Njujork kao grad koji „pripada svima, a ne samo bogatima“.

U predizbornom programu obećao je besplatan javni prevoz, besplatne vrtiće i više pristupačnih stanova, kao i povećanje minimalne plate koje bi bilo finansirano većim porezima za bogate. Planira zaposliti hiljade novih učitelja, ponovo pregovarati o gradskim ugovorima i zamrznuti kirije za više od milion regulisanih stanova.

Protivnici koji su mu pomogli

Njegovom uspjehu doprinijele su i kontroverze konkurenata. Andrew Cuomo je pokušavao politički oživjeti karijeru nakon ostavke zbog optužbi za seksualno uznemiravanje, dok je tadašnji gradonačelnik Eric Adams bio suočen s istragama o korupciji i nezakonitom finansiranju kampanje. Iako su optužbe kasnije odbačene, povjerenje građana nije vraćeno.

„Adams je iznevjerio radničku klasu Njujorka – podigao im je kirije, smanjio ulaganja u škole i biblioteke i usporio gradski prevoz“, rekao je Mamdani tokom kampanje.

Novo lice američke ljevice

Mamdani je postao novo lice američke ljevice. Uz podršku Bernieja Sandersa i Alexandrije Ocasio-Cortez, privukao je pažnju progresivnih birača širom zemlje. Njegov ekonomski populizam, harizma i energija posebno su odjeknuli među mlađim glasačima, dok su tradicionalni demokrate pokušavali ublažiti njegov imidž „radikalnog socijaliste“.

Otvoreno je kritikovao izraelsku vojnu kampanju u Gazi, nazivajući je „genocidom“, te je pozvao na priznanje Palestine kao države sa jednakim pravima. Ove izjave izazvale su burne reakcije i unutar njegove stranke.

Sukob s Trumpom

Predsjednik Donald Trump nije propustio priliku da ga napadne, nazvavši ga „komunistom koji ne zna ništa“ i „čovjekom koji vjerovatno nikada nije radio ni dana u životu“. Uoči izbora, Trump je čak pozvao republikanskog kandidata Curtisa Sliwu da odustane u korist Cuoma, kojeg je javno podržao.

Mamdani mu je odgovorio u svom pobjedničkom govoru:
„Ako iko može pokazati naciji koju je Donald Trump izdao kako ga poraziti, to je grad koji ga je iznjedrio.“

Trump je ubrzo uzvratio na Truth Socialu kratkom porukom:
„I tako počinje!“

Nastavi čitati

Svijet

Bivša američka TV voditeljka krvava dočekala policiju ispred kuće: “UBILA SAM MAJKU”

Bivša voditeljka jutarnjeg programa iz Misurija optužena je da je na Noć vještica nasmrt izbola svoju majku. Nakon ubistva, navodno je operaterima hitne službe rekla kako je to učinila “kako bi spasila sebe”, piše New York Post.

Događaj je šokirao stanovnike mirne četvrti u Vičiti, u Kanzasu, kada je 47-godišnja Angelynn Mock u petak, oko osam sati ujutro, teturajući izašla iz kuće prekrivena krvlju.

“Žena je prišla našem vozilu krvava, ruke su joj bile pune krvi, tijelo joj je bilo puno krvi, tražeći da nazovemo 911”, ispričala je za lokalne medije komšinica Alyssa Castro. Castro je dodala kako je Mock potom uzela njen telefon, vratila se u kuću i sama nazvala hitnu pomoć. Operaterima je navodno rekla da je “izbola svoju majku kako bi spasila sebe”.

Policijska intervencija i optužbe

Kada su policajci stigli na mjesto događaja, Mock ih je čekala ispred kuće s brojnim posjekotinama na rukama. U kući su zatekli njenu 80-godišnju majku, Anitu Avers, bez svijesti u krevetu s višestrukim ubodnim ranama. Hitno je prevezena u bolnicu, gdje je preminula pola sata kasnije.

Angelynn Mock je uhapšena i pritvorena u zatvoru okruga Sedgwick pod optužbom za ubistvo prvog stepena. Određena joj je kaucija u iznosu od milion dolara. Ubijena Anita Avers bila je bračna i porodična terapeutkinja, što je za medije potvrdio njen suprug.

Njena kćerka, Angelynn Mock, javnosti je poznata kao bivša voditeljka. Prema podacima s njenog LinkedIn profila, od 2011. do 2015. godine radila je na televiziji KTVI Fox 2 u St. Louisu. Nakon televizijske karijere, radila je na različitim prodajnim poslovima prije nego što se zaposlila u kompaniji za upravljanje podacima, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIKA STOJI! Blokada institucija se nastavlja

Blokada u SAD će se nastaviti i 36. dan, jer Senat opet nije uspio da obezbijedi 60 glasova potrebnih za usvajanje zakona o finansiranju administracije.

Tokom glasanja, samo 54 senatora podržala su zakon koji su predložili republikanci, a 44 su bila protiv.

Time je aktuelna blokada postala najduža u istoriji SAD.

Prethodni rekord postavljen je tokom prve administracije Donalda Trampa, kada je blokada institucija trajala 35 dana, od 22. decembra 2018. do 25. januara 2019.

Predsjednik SAD Donald Tramp je danas pozvao da se odmah zaustavi “smiješna blokada”.

Nastavi čitati

Aktuelno