Pripadnici generacije X, koji su odrastali tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka, imali su puno više slobode i samostalnosti nego mnoga današnja djeca.

Kako se nekad odrastalo

• Jedan fiksni telefon za cijelu porodicu.
• Crtani filmovi samo subotom ujutro.
• Putovanja uz papirnate karte i mape.
• Večera za stolom bila je pravilo.
• Igra napolju bez stalnog roditeljskog nadzora.

Odrastali su u vrijeme bez pametnih telefona, društvenih mreža i interneta, zbog čega su veliki dio vremena provodili družeći se i istražujući svijet oko sebe.

Mnoge svakodnevne aktivnosti koje su tada bile sasvim uobičajene danas su gotovo nestale ili su ih zamijenile moderne tehnologije.

Upravo su te navike obilježile njihovo djetinjstvo, a mlađe generacije danas ih rijetko ili uopšte ne doživljavaju.

Borba za fiksni telefon

U vrijeme kada je cijela porodica dijelila jedan fiksni telefon, dogovaranje oko njegova korištenja bilo je sasvim uobičajeno.

Braća i sestre često su se prepirala oko toga ko će prvi telefonirati, a privatni razgovori bili su prava rijetkost.

Za razliku od današnje djece, koja uglavnom imaju svoje mobilne telefone, tada je telefon bio zajednički dio domaćinstva, piše YourTango.

Crtani filmovi subotom ujutro

Subotnje jutro bilo je rezervisano za omiljene crtane filmove, koje su djeca čekala cijelu sedmicu.

Dok su roditelji ispijali kafu i čitali novine, djeca su provodila jutro ispred televizora prije nego što bi ostatak dana provela vani.

Pošto nije bilo streaming platformi, crtani filmovi su se mogli gledati samo u tačno određeno vrijeme.

Snalaženje uz karte od papira

Prije GPS-a i navigacijskih aplikacija porodice su se na putovanjima oslanjale na papirnate karte i unaprijed zapisane upute.

Iako je takav način snalaženja ponekad bio zahtjevan, decenijama je bio sasvim uobičajen.

Na dužim putovanjima karta je bila neizostavan dio automobila, a pronalazak odredišta često je zahtijevao više planiranja nego danas.

Zajedničke porodične večere

Brojna istraživanja pokazuju da zajednički obroci mogu potaknuti osjećaj pripadnosti i povezanosti među članovima porodice.

Iako su djeca ponekad nerado prekidala igru zbog večere, zajedničko okupljanje za stolom bilo je važan dio svakodnevice, dok je danas zbog užurbanog načina života znatno rjeđe.

Igra vani bez nadzora

Djeca generacije X veliki dio slobodnog vremena provodila su vani, često bez stalnog nadzora roditelja, prenosi Index.

ozila su bicikle, istraživala komšiluk i vraćala se kući tek kada bi se upalila ulična rasvjeta, razvijajući pritom samostalnost i snalažljivost.

Takav način odrastanja mnogima je omogućio da od malih nogu nauče samostalno donositi odluke i rješavati svakodnevne situacije.

Nezavisne

Očekujemo da će komemoraciji u Bratuncu u subotu, 4. jula, prisustvovati najveći broj građana do sada, izjavio je predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje stradanja Srba Srednjeg Podrinja i Birča u Odbrambeno-otadžbinskom ratu od 1992. do 1995. godine Lazar Prodanović.

Prodanović je na sastanku Odbora u Šekovićima istakao veliki značaj ovog događaja za očuvanje kolektivnog sjećanja radi budućih generacija.

„Čuvamo kulturu sjećanja, šaljemo poruku da ne želimo da se ovo ikada ponovi i želimo da mlade generacije, ne zaboravljajući svoju prošlost, grade budućnost bez bilo kakvog konflikta na ovim prostorima“, poručio je Prodanović.

On je naveo da su pravosudne institucije BiH ponizile sve srpske žrtve jer ne rade ništa na procesuiranju odgovornih za zločine nad Srbima na ovom području.

„Istovremeno nisu doprinijele procesu izgradnje mira, suživota i razumijevanja među narodima u BiH“, naveo je Prodanović.

Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Mladen Radić rekao je da su republičke institucije u stalnoj koordinaciji sa lokalnim odborima kako bi komemoracija protekla dostojanstveno.

On je dodao da se privode kraju pripreme za pomen i sjećanje na 3.267 Srba koji su stradali od 1992. do 1995. godine u Srednjem Podrinju i Birču.

Radić je naveo da su u tom periodu počinjeni teški zločini nad srpskim stanovništvom, s ciljem njegovog uništenja na ovom prostoru.

„Zbog razmjera stradanja, svaki Srbin treba da dođe na obilježavanje u Bratunac kako bi se poslala poruka da zločin nikada ne smije biti zaboravljen“, zaključio je Radić.

U Bratuncu će u subotu, 4. jula, biti obilježeno više od tri decenije od velikog stradanja Srba u Srednjem Podrinju i Birču, a parastos za 3.267 poginulih srpskih boraca i civila iz ove regije služiće Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.

Mohsova mikrografska hirurgija predstavlja savremenu metodu liječenja raka kože koja je ove godine uvedena u Univerzitetski klinički centar u Ljubljani.

U toj ustanovi navode da metoda ima stopu uspješnosti od 99,6 odsto, čime je Slovenija postala šesta evropska zemlja koja je primjenjuje.

Načelnica Dermatovenerološke klinike UKC Ljubljana Tanja Planinšek Ručigaj izjavila je da se tokom zahvata uklonjeno tkivo odmah boji i analizira u histološkoj laboratoriji, kako bi se utvrdilo da li su ivice tumora i dalje pozitivne.

Tek kada se utvrdi da su sve ivice negativne, odnosno bez prisustva tumorskih ćelija, rana se zatvara, čime se izbjegava potreba za višestrukim intervencijama i smanjuje rizik od širenja bolesti.

Planinšek Ručigaj je istakla da se metoda, koja se u Sjedinjenim Američkim Državama primjenjuje već nekoliko decenija, pokazaje kao veoma precizna, uz mogućnost potpunog uklanjanja tumora kože u 99,6 odsto slučajeva.

Ona je dodala da je postupak posebno pogodan za karcinome koji se nalaze na prelazima kože i sluzokože, kao i u regijama od funkcionalnog i estetskog značaja, poput glave i ekstremiteta.

Cijeli postupak se, prema njenim riječima, završava u roku od nekoliko časova, a pacijenti rezultate dobijaju tokom same operacije, što značajno skraćuje vrijeme liječenja u odnosu na standardne metode.

Metoda će se u UKC Ljubljana koristiti prvenstveno u slučajevima kada je očuvanje zdravog tkiva od posebne važnosti, a vrijeme čekanja na zahvat je znatno kraće nego kod klasičnih hirurških procedura.

Mohsova mikrografska hirurgija u Ljubljani je prvi put primjenjena prije tri godine, kada je operisano šest pacijenata. Prošle godine ovom metodom je liječeno 37 pacijenata, dok je u ovoj ustanovi nedavno obilježena 70. operacija.