Connect with us

Zdravlje

DA LI NEMIR MOŽE DA IZAZOVE INFARKT? Kardiolog objašnjava posljedice akutnog stresa na srce

Da li zbog stresa može da se doživi infarkt i šta se tačno u tijelu dešava kada trpimo pritiske…

Nerijetko umemo da kažemo nekome ko nas iznervira, uplaši ili nam nanosi bol i patnju da će nam izazvati infarkt. Može li srčani udar zaista da se dobije od stresa?

Šta je zapravo infarkt?
Prvo da ukratko objasnimo šta je to infarkt. Srčani udar ili infarkt (zvanično – akutni infarkt miokarda), predstavlja oštećenje i izumiranje ćelija i tkiva srčanog mišića koje se javlja usljed prekida cirkulacije u njima, tzv. ishemijske nekroze miokarda.

Kardiološkinja Faina Lobžanidze objasnila je za ruski portal “Attention, plus” šta stres može da znači za srce. Stručnjakinja je primetila da nervna rastrojstva, šokovi, izloženost prevelikom pritisku i slično, zaista negativno utiču na funkcionisanje kardiovaskularnog sistema.

“Godinama su ljudi vjerovali i danas vjeruju da je stres uzrok svih srčanih bolesti. U tome ima istine jer su hronični i emocionalni stres faktori rizika za nastanak arterijske hipertenzije i infarkta miokarda”, objasnila je dr Lobžanidze.

“Što se tiče akutnih stresnih situacija, one mogu da dovedu do takozvanog ‘sindroma slomljenog srca’. Po svojim manifestacijama, ovaj sindrom je sličan infarktu miokarda: iznenada se pojavljuje jak bol u grudima, koji može da se proširi na lijevu ruku, vrat, donju vilicu, kao i na leđa i ispod lopatice.

Ali, ako je uzrok srčanog udara začepljenje srčane arterije krvnim ugruškom, onda je u slučaju sindroma slomljenog srca ovo stanje uzrokovano visokim nivoom hormona stresa na miokardu. Pouzdano se može utvrditi šta se dešava tek u bolnici nakon tako ozbiljne intervencije kao što su koronarna angiografija i ehokardiografija”, rekla je kardiološkinja.

Zdravlje

NE ZANEMARUJTE BOL U LEĐIMA! Obratite pažnju na ove signale – oni su “alarm”

Bol u leđima je uobičajen, a prema jednom istraživanju to je jedan od najčešćih oblika invaliditeta na svijetu.

Postoje posebni načini liječenja svakog bola u leđima, a za neke bolove je možda potrebna i hitna pomoć. Ako se bol ne povuče nakon odmora ili je jači noću, pojačava se prilikom kijanja, kašljanja ili obavljanja velikih nužde, takođe potražite pomoć, posebno ako ga osjećate između ramena.
Ovaj bol može ukazivati na probleme sa bubrezima, crevima, gušteračom ili matericom. „Ako neko ima problema sa bubrezima, bol se obično pojavljuje u područjima gde se bubrezi nalaze, odnosno ispod grudnog koša sa svake strane kičme“, rekla je doktorka Nadia Alibhai. To potencijalno može ukazivati na hroničnu bolest bubrega, koja može biti uzrokovana dijabetesom i visokim krvnim pritiskom. Bolest može dovesti do insufijencije bubrega, što uzrokuje nakupljanje štetnog otpada u telu i zahteva lečenje dijalizom ili ponekad transplantaciju organa.

Problemi s gušteračom, kao što je akutni pankreatitis, obično uzrokuju iznenadnu jaku bol u središtu abdomena. Pankreatitis se javlja kada gušterača postane natečena tokom kratkog vremenskog perioda i može dovesti do teškog akutnog pankreatitisa i ozbiljnih komplikacija.

Upala u dijelovima debelog creva koji su bliže leđima takođe može izazvati bol ispod rebra. „Pritisak u rektumu ili debelom crevu zbog začepljenja kao što je suva stolica može izazvati bol koja se širi u leđa ili stomak“, objasnio je farmaceut Abas Kanani.
Bol u kičmi

Sam bol u kičmi može ukazivati na niz medicinskih stanja, uključujući spinalnu stenozu što uzrokuje sužavanje spinalnog kanala u donjem dijelu leđa. „Stavlja pritisak na leđnu moć ili živce koji se protežu od leđne moždine do vaših mišića što uzrokuje bol“, dodao je Kanani.

Spinalna stenoza može da se pojavi bilo gde na kičmi, ali je najčešća u donjem delu leđa. Prilično je česta, s degenerativnim promijenama kičme koje pogađaju do 95 % ljudi u dobi od 50 godina.

Bol u leđima je uobičajen, a prema jednom istraživanju to je jedan od najčešćih oblika invaliditeta na svetu. Prema univerzitetu u Pensilvaniji, mnogi primećuju bolove u leđima između četrdesete i šezdesete godine. Bol u leđima ponekad može ukazivati na probleme sa organima ili uključeni živac, zavisno od toga u kojem delu leđa se javlja bol piše The Sun.

Postoje posebni načini liječenja svakog bola u leđima, a za neke bolove je možda potrebna i hitna pomoć. Pomocć ljekara trebali biste potražiti ako vam se uz bol u leđima pojavila i povišena temperatura, ako ste smršali bez namjere ili ako imate otok na leđima. Ako se bol ne povuče nakon odmora ili je jači noću, pojačava se prilikom kijanja, kašljanja ili obavljanja velikih nužde, takođe potražite pomoć.

ligamenata na leđima mogu dovesti do grčeva.

Bol u gornjem dijelu leđa

Ovaj bol može značiti da osoba ima stegnuti živac. To se dešava kada okolna tkiva, kao što su kosti, hrskavica, mišići ili tetive, vrše preveliki pritisak na živac što može izazvati bol u rukama, u vrhovima prstiju gdje osoba osjeća bockanje, utrnulost i trnce.

Bol u vratu

Bol u vratu može biti uzrokovan neusklađenošću kičme ili slabom fleksibilnošću drugih djelova tijela. To može uticati na način na koji hodate, što zauzvrat može stvoriti pritisak i opterećenje na svim delovima leđa i vratu.

„Možda ćete primjetiti tupu bol ili oštar, probadajući osjćaj. Često je uzrokovana lošim držanjem i dugotrajnim sedenjem ili stajanjem”, rekao je Kanani.

Nastavi čitati

Zdravlje

SVE VEĆI PROBLEM DANAŠNJICE! Kako nas usamljenost ubija

Usamljenost se tiho širi našim društvom. Istraživanja kažu da se 60 odsto ljudi osjeća otuđeno. Robert Valdinger, profesor psihijatrije na Harvardovom medicinskom fakultetu, istražuje korijene ove rastuće epidemije usamljenosti čovječanstva i predlaže načine za njeno rješavanje.

Usamljenost je apsolutno epidemija u savremenom društvu, i iz deceniju u deceniju sve više raste. Usamljenost je osjećaj da smo „manje povezani sa drugim ljudima nego što želimo da budemo“. To je veoma subjektivno iskustvo, i po tome se razlikuje od izolacije, prenosi rts.rs.

Tako neko može namjerno da se izoluje i da se osjeća sjajno, navodi profesor Robert Valdinger, ali usamljenost je sasvim subjektivan doživljaj, jer činjenica je da se može biti usamljen i u gomili. Može se biti usamljen u braku, kao što možemo biti veoma zadovoljni i ne osjećati se usamljeno na vrhu planine.
Počevši od 1950-ih pa sve do danas, napominje profesor, ljudi sve manje ulagali u druge ljude. U nekim studijama, čak 60 odsto ljudi će reći da se osjećaju usamljeno većinu vremena. A najniže procjene su da 30-40 posto ljudi kaže da se osjeća usamljeno.

Mladi odrasli od 16 do 24 godine su najusamljenija starosna grupa, a opet, među starijim osobama, postoji porast usamljenosti, posebno kada ljudi gube prijatelje, gube partnere. Ali usamljenost je rasprostranjena širom sveta, u svim starosnim grupama, svim društvenim slojevima, svim demografskim kategorijama.

Postoji toliko mnogo faktora koji su odgovorni za ovu epidemiju usamljenosti, smatra profesor Valdinger. Oni nisu počeli sa digitalnom revolucijom. Usamljenost je bila u porastu, kao što znamo, barem od 1950-ih, djelimično zbog toga što smo postali mnogo mobilnije društvo u kome se porodične i prijateljske mreže prekidaju jer se ljudi sele radi posla i drugih vrsta mogućnosti poput obrazovanja.
S jedne strane to je donijelo određene prednosti, ali nas je odvojilo od tkiva pripadnosti sredini u kojoj smo rođeni i u kojoj smo proveli veći dio života.

Takođe, kada je televizija ušla u naše domove, došlo je do opadanja angažovanja u društvenim kontaktima. Ljudi su manje izlazili, ređe su izlazili u restorane, na zabave, zajedničke skupove. Rjeđe su pozivali prijatelje i rodbinu u goste.

Čini se da je sve to doprinijelo našoj sve većoj nepovezanosti i našem rastućem osjećaju usamljenosti. Dolaskom digitalne revolucije situacija se dodatno pogoršala, jer nas sve duže druži prikovane za ekrane, zahvaljujući softverima koji su posebno dizajnirani da privuku i što duže zadrže našu pažnju i drže nas podalje od ljudi do kojih nam je stalo.

Profesor Valdinger navodi rad Džulijane Holt-Lanstad koja je proučavala usamljenost i otkrila da je ona podjednako opasna po naše zdravlje kao i pušenje pola kutije cigareta dnevno. Smatra se da je stres jedan od glavnih uzroka narušavanja fizičkog zdravlja koji dolazi od usamljenosti, ali vjerovatno postoje i drugi uzroci.

I pored toga, istraživanje pokazuje da ljudi koji su usamljeni u kasnijem životnom dobu imaju brži pad kognitivnih sposobnosti, tako da ovaj isti proces povećanog ili smanjenog stresa utiče na starenje našeg mozga. I mnoge druge studije pokazuju da je jedini izbor koji možemo da napravimo i koji će nas najvjerovatnije održati na dobrom putu blagostanja da ulažemo u naše odnose sa drugim ljudima.

Profesor naglašava da sve vrste odnosa, a ne samo sa najbližima čine da se osjećamo povezanima. To može biti i poštar, kasirka, komšija i brojni slučajni susreti. Svi ovi kontakti se mogu učiniti ličnijim i mnogo doprinijeti da se drugi ljudi osjećaju kao da pripadaju, a ujedno se i mi sami osjećamo povezanije.

Mnogi ljudi koji su usamljeni osjećaju da drugi ne žele da budu sa njima, a ono što znamo je da usamljeni ljudi ponekad mogu da odaju poruku da ne žele da im se priđe jer se plaše drugih; boje se sveta, ističe profesor.

Zato bi usamljeni ljudi mogli da nauče više o gestovima koji će drugima poslati poruku: „Želeo bih da se povežem“, čak i kada se pomalo plaše da to urade. Tako se zapravo razvija oblik kognitivne terapije ponašanja gde se ljudi podučavaju ovim društvenim vještinama i uče kako da revidiraju svoje pretpostavke o tome da ih drugi ljudi ne žele.

Profesor Robert Valdinger preporučuje da ako se osećate usamljeno i pomalo uplašeno da nađete društvo, uključite se u aktivnosti oko drugih ljudi gde se osećate prijatno i vidite kako će da se razvija situacija. Vi pripadate. Ti si važan. Povezani ste, poručuje profesor.

Nastavi čitati

Zdravlje

NAJVIŠE ZARAŽENIH IZ BANJALUKE: U Srpskoj 13 osoba oboljelo od morbila, a 101 od velikog kašlja

U Republici Srpskoj trenutno je prijavljenoi 13 oboljelih od morbila (od toga 10 je potvrđenih i tri sumnjiva slučaja), dok je od velikog kašlja oboljela 101 osoba, od kojih najviše iz Banjaluke.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kažu da su oboljeli od morbila uglavnom nevakcinisani ili nepotpuno vakcinisani.

“Najbolja zaštita od ovih bolesti je redovna vakcinacija djece. Za primarnu prevenciju postoje efikasne kombinovane vakcine, petovalentna i četverovalentna, koje sadrže komponentu protiv pertusisa (DTaP – IPV – HiB i DTaP – IPV) a koje se djeci daju u okviru obaveznog kalendara imunizacije u Republici Srpskoj, kao i MRP vakcina koja se daje protiv morbila, rubele i parotitisa”, kažu iz Instituta za MONDO.

Preporučuju da svaka osoba koja nije vakcinisana ili je nepotpuno vakcinisana vakcinama prema kalendaru imunizacije, treba izvršiti nadoknadu vakcine, a u skladu sa uzrastom.

Iz Instuituta dodaju da prema podacima sa kojima raspolaže Evropski centar za kontrolu bolesti i Svjetska zdravstvena organizacija, aktivnost akutnih respiratornih infekcija i oboljenja sličnih gripi nastavlja da raste u evropskom regionu.

“I dalje je u pitanju porast cirkulacije virusa influence u odnosu na SARS-CoV-2 i RSV (respiratorni sincicijalni virus), koji su oba u opadanju, a veliki broj zemalja prijavljuje raširenu geografsku rasprostranjenost virusa influence i intenzitet. Od testiranih uzoraka, zasad su detektovani svi tipovi/podtipovi virusa influence A(H1)pdm09 koji dominira, ali tu su H3 i B virus influence. Kretanje gripe i broja uzoraka pozitivnih na gripu u Republici Srpskoj je na niskom nivou”, poručili su oni.

(MONDO)

Nastavi čitati

Aktuelno