Uncategorized
Manjak povrća zapapriće zimnicu
Direktor firme “Voćar promet” u Zvorniku, čiji se proizvodi na tržištu prodaju pod brendom “Natura”, Ahmet Hublić za “Glas” kaže da planiraju otkupiti oko 3.000 tona povrća – krastavac kornišon, kupus, luk, mrkvu i sve vrste paprike, od feferone do babure.
– Naši kooperanti zbog proljetnih kiša bilježe štetu, ali uz pomoć zaštitnih sredstava i predanog rada uspjeli su da sačuvaju većinu proizvodnje, tako da očekujem desetak odsto manje povrća u odnosu na plan. Ono što ne otkupimo od kooperanata, nastojaćemo nadomiriti sa domaćeg tržišta ili iz Srbije, ali već sada je jasno da povrća neće biti dovoljno. To pokazuju i aktuelne cijene na pijacama – priča Hublić.
Dodaje da je situacija u Srbiji čak i teža u odnosu na Srpsku i BiH.
– Grad je uništio plantaže paprika u Vojvodini, dok je rijeka Morava desetkovala proizvodnju krastavaca. Sa smanjenom proizvodnjom povrća suočavaju se i Turska, Albanija, Bugarska, Španija, kao i Makedonija. Takva situacija će se definitivno odraziti na rast cijena zimnice, koja će biti skuplja nego prethodnih godina. Na poskupljenja će uticati i ulazni troškovi jer su veći nego lani – rekao je Hublić i naveo da je naročito poskupjela staklena ambalaža te da je taj problem aktuelan već duže vrijeme.
U Prehrambenoj industriji “Sava Semberija” završili su remont fabrike i u sezonu ulaze spremni. Planiraju da otkupe oko 8.000 tona voća i povrća, ali i njih brine mogući manjak robe na tržištu.
– Dva mjeseca gotovo u kontinuitetu padala je kiša, a potom je naglo ugrijalo, što je uticalo da dosta površina pod povrćem poljoprivrednici bespovratno izgube. I ono što je ostalo u lošem je stanju, kvalitet će biti slabiji, tako da ćemo morati ekspresno prerađivati robu čim stigne. Svako čekanje i zastoj uticaće na truljenje jer je povrće puno vode. Zbog svega toga nezahvalno je predvidjeti ishod ovogodišnje sezone – rekao je direktor “Sava Semberije” Stevo Filipović.
On ističe da prethodnih pet godina nisu uopšte uvozili voće i povrće, da su sve potrebne količine nalazili kod poljoprivrednika iz Srpske.
– Saradnja sa domaćim proizvođačima naš je prioritetni zadatak. Sarađujemo sa voćarima i povrtarima od Lijevča polja, Posavine, Podrinja pa sve do Semberije. Međutim, sve ukazuje da ove godine povrća neće biti dovoljno, a ne znamo ni odakle da uvezemo jer isti problemi muče i fabrike u Srbiji i Makedoniji – kazao je Filipović.
Kooperanti
Ahmet Hublić kaže da su sve izraženiji problemi sa smanjenjem broja kooperanata i padom poljoprivredne proizvodnje.
– Ove godine imamo oko 30 odsto kooperanata manje nego lani i to je mahom populacija od 55 do 65 godina života, mladih uopšte nema. Situacija je poprilično zabrinjavajuća – priča Hublić.
Uncategorized
NAKON SASTANKA NA BANJICI VUČIĆ OTKRIO: Kreće nabavka PVO sistema i dalekometnih dronova
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon sastanka u Generalštabu da je fokus bio na daljem jačanju vojne moći, modernizaciji i unapređenju odbrambenih kapaciteta Vojske Srbije.
Kako je naveo, predložena je izrada strategije robotizacije vojske, koja podrazumeva formiranje jedinica opremljenih savremenim robotizovanim platformama, kao i razvoj bataljona i diviziona za upotrebu dalekometnih napadnih dronova i takozvane “lutujuće municije”.
Vučić je istakao da je poseban akcenat stavljen na digitalizaciju i modernizaciju armije, uz poziv oficirima da aktivno učestvuju u tom procesu.
“Analizirali smo stanje naših odbrambenih potencijala i kapaciteta, kao i planove za njihovo dodatno unapređenje. Izvukli smo i važne pouke iz prethodnih sukoba, koje su od značaja za buduće djelovanje vojske”, rekao je.
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, ocijenio je da je ona složenija nego početkom godine, ističući da će Srbija u narednom periodu potpisati značajne ugovore o nabavci naoružanja i vojne opreme.
“Očekuju nas velike i važne posjete, kao i realizacija ozbiljnih narudžbina za našu vojsku. Popuna ljudstvom i sredstvima je na najvišem nivou do sada. Iako nikada nisam potpuno zadovoljan, napredak je vidljiv”, naveo je Vučić.
Dodao je i da će sistemi protivvazdušne odbrane biti dodatno ojačani.
“Ništa neće moći da nam promakne, imaćemo snažnu i pouzdanu PVO zaštitu”, poručio je predsjednik.
Uncategorized
NEOBIČNA SCENA U BIJELOJ KUĆI: Tramp častio dostavljačicu sa 100 dolara
Američki predsjednik Donald Tramp poručio je, uoči obraćanja novinarima, dostavu hrane iz Mekdonaldsa, a kako bi promovisao politiku “bez poreza na bakšiš”.
On je naručio čizburgere i pomfrit za članove svog kabineta koje mu je do vrata Ovalnog kabineta u Bijeloj kući donijela “baka sa DoorDasha”, piše ABC njuz.

Kada mu je žena dostavljač predala kese on je novinare pitao “ovo ne izgleda namješteno”.
Na pitanje novinara da li Bijela kuća daje dobre napojnice, Tramp je iz džepa izvadio novčanicu od 100 dolara i dao je dostavljaču.

Politika “Bez poreza na bakšiš” ozvaničena je u julu 2025. godine kao dio šireg zakona pod nazivom “Veliki divni Zakon” i ona omogućava radnicima u određenim zanimanjima da umanje svoju poresku osnovicu za iznose dobijene putem bakšiša, ali uz strogo definisana ograničenja, prenosi Tanjug.
Uncategorized
Zašto Tramp želi da blokira moreuz koji ISTOVREMENO TRAŽI DA BUDE OTVOREN
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio je zatvaranjem Ormuskog moreuza — ključnog pomorskog prolaza za koji je više puta poručio da Iran mora bezuslovno ponovo otvoriti.
„Odmah stupa na snagu proces kojim će američka mornarica, najbolja na svijetu, početi blokadu svih brodova koji pokušaju da uđu ili izađu iz Ormuskog moreuza“, napisao je Tramp na mreži Truth Social u nedjelju ujutro. „U nekom trenutku doći ćemo do režima ‘Svi mogu da ulaze, svi mogu da izlaze’, ali Iran to nije dozvolio.“
Posljedice iranske kontrole
Odluka Irana da ograniči prolaz tankerima s naftom već je nanijela ozbiljnu ekonomsku štetu pojedinim državama koje zavise od bliskoistočne nafte, a cijene su naglo porasle širom svijeta — uključujući i SAD.
Pa zašto bi Tramp želio da blokira moreuz koji istovremeno traži da bude otvoren?
U stvarnosti, moreuz nije potpuno zatvoren — Iran postepeno pušta određene tankere, ali uz naplatu takse koja može iznositi i do dva miliona dolara po brodu. Istovremeno, Iran nesmetano izvozi sopstvenu naftu uprkos ratu: do marta je izvozio prosječno 1,85 miliona barela dnevno, čak više nego u prethodnim mjesecima.
Pritisak na finansije Irana
Potpunom blokadom moreuza, Tramp bi mogao presjeći ključni izvor finansiranja iranske vlade i vojnih operacija.
Međutim, to je potez koji američka administracija do sada nije željela da povuče — jer bi blokada, čak i samo iranske nafte, mogla izazvati nagli rast cijena nafte širom svijeta.
Zbog toga je američka mornarica do sada dopuštala prolaz iranskim tankerima. Svaka količina nafte koja napušta region pomaže da cijene ostanu pod kontrolom, navodi se u analizi CNN-a..
Privremeno popuštanje sankcija
SAD su u martu čak odobrile privremenu dozvolu Iranu da proda naftu koja se već nalazila na tankerima.
Sjedinjene Države decenijama uvode i ukidaju sankcije iranskoj nafti, a Trampova administracija je blokirala prodaju nakon povlačenja iz nuklearnog sporazuma 2018. godine. Međutim, prošlomjesečno ublažavanje sankcija oslobodilo je oko 140 miliona barela nafte — količinu dovoljnu da zadovolji globalnu potražnju za oko dan i po.
Problem političke slike
Ipak, takva odluka nosila je politički rizik: omogućila je Iranu da prodajom nafte finansira rat protiv SAD i njihovih saveznika. Uz to, Iran je ostvarivao veliku dobit, prodajući naftu po višim cijenama od referentne Brent nafte.
Rast cijena goriva dodatno je pojačao pritisak na Trampovu administraciju da okonča rat, a oslobađanje velikih količina nafte dalo joj je određeni vremenski prostor. Kako je Iran ionako prodavao naftu, ublažavanje sankcija omogućilo je da ona ide i ka zapadnim tržištima, a ne isključivo Kini, koja je najveći kupac.
Pokušaj kontrole cijena
Administracija je pokušavala da pronađe svaki mogući mehanizam kako bi zadržala cijene nafte pod kontrolom tokom rata. Koordinisano je istorijsko puštanje strateških rezervi širom svijeta, a prošlog mjeseca su ublažene i sankcije na rusku naftu.
Sada Tramp rizikuje dodatni rast cijena nafte i gasa kako bi pojačao pritisak na Iran i primorao ga da okonča rat, prenose Nezavisne novine.
-
Politika3 dana ago“KOMŠO” JAVOR NA RTRS-u PRIJEDOR PREDSTAVIO KAO PEKING! Botovi SNSD “On je najbolji gradonačelnik” (FOTO)
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ PORUČIO MINIĆU: Želim TV duel prema svjetskim standardima, a ne onaj koji vi sa režimom režirate (VIDEO)
-
Politika2 dana agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Društvo2 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Banjaluka3 dana agoVELIKA MJERA ZA MLADE U BANJALUCI: Besplatni placevi i do 50.000 KM podrške
-
Politika3 dana agoKO JE Darijana Filipović, kandidat za HRVATSKOG ČLANA PREDSJEDNIŠTVA?
-
Društvo1 dan agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
