Connect with us

Društvo

MAPA USAMLJENOSTI EVROPE: Ljudi se sa godinama sve više povlače, najteže je starima u dvije evropske zemlje

Usamljenost je sve češće prepoznata kao ozbiljan javnozdravstveni problem, povezana sa povećanim rizikom od depresije, dijabetesa tipa 2, demencije i moždanog udara.

Novo istraživanje pokazalo je da se zemlje značajno razlikuju kada je riječ o tome koliko su stariji ljudi usamljeniji u poređenju sa onima u srednjim godinama.

Evropljani, kako se navodi u istraživanju, mogu da očekuju da će se osjećati sve usamljenije kako stare – dok bi Amerikanci mogli da prođu kroz najveću društvenu prazninu upravo u srednjim godinama.

Usamljenost je sve češće prepoznata kao ozbiljan javnozdravstveni problem, povezana sa povećanim rizikom od depresije, dijabetesa tipa 2, demencije i moždanog udara. Ipak, često se doživljava kao nešto što pogađa vrlo mlade ili vrlo stare, dok se populacija srednjih godina često zanemaruje.

U ovom istraživanju, naučnici su mjerili nivo usamljenosti kod više od 64.000 ljudi uzrasta od 50 do 90 godina iz 29 zemalja – većinom evropskih. Koristili su skalu koja mjeri koliko često ljudi osjećaju da im nedostaje društvo, da su isključeni ili socijalno izolovani.

Prema rezultatima, najusamljeniji u srednjim i poznim godinama bili su stanovnici Kipra i Grčke. S druge strane, najmanje usamljenosti zabilježeno je u Danskoj, Švajcarskoj i Austriji.

Usamljeniji sa godinama
Generalno gledano, ljudi postaju sve usamljeniji sa godinama – ali intenzitet tog osjećaja zavisi od zemlje u kojoj žive. U Bugarskoj i Letoniji zabilježen je najveći porast usamljenosti sa godinama.

U svim uzrastima, usamljenost je bila povezana sa time što osoba ne radi, nije u braku, pati od depresije ili ima loše zdravlje – ali značaj tih faktora razlikovao se od zemlje do zemlje i u zavisnosti od uzrasta.

U Sjedinjenim Američkim Državama, na primer, nezaposlenost je bila snažno povezana sa usamljenosti u srednjim godinama. To je bila jedina zemlja u kojoj su ljudi srednjih godina bili usamljeniji od starijih. (Sličan trend zabilježen je i u Holandiji, ali su podaci iz te zemlje nepotpuni, pa se tumače sa oprezom).

“Signal da treba da tražimo više kontakta”
Razlike između zemalja i uzrasta sugerišu da usamljenost nije samo prirodna posljedica starenja, već je često rezultat šireg društvenog konteksta – poput obaveza na poslu ili u porodici, navode autori studije.

“Naši nalazi pokazuju da usamljenost nije problem isključivo starijeg doba”, rekao je Esteban Kalvo, dekan sa Univerziteta Major u Čileu i vodeći autor istraživanja.

“Pristup ‘jedna veličina za sve’ neće riješiti ovaj globalni izazov”, dodao je.

Izvještaj ima i nekoliko nedostataka – podaci su prikupljeni pre pandemije COVID-19, a u nekim zemljama odziv ispitanika bio je nizak, što može uticati na reprezentativnost rezultata.

Takođe, istraživači nisu posebno razdvajali uzroke usamljenosti koje su naveli. Na primjer, osoba koja nije u braku mogla je biti razvedena, udovica ili nikada nije bila u braku, a osoba bez posla mogla je biti nezaposlena ili u penziji – što su razlike koje mogu imati značajan uticaj.

“Neki aspekti jednostavno nisu pod našom kontrolom… Svi na kraju izgubimo partnera”, rekla je Katerina Mauri, istraživačica iz Instituta za društvene i populacione studije u Briselu, za Euronews Health. (Nije bila deo tima koji je sproveo ovo istraživanje.)

Ipak, s obzirom na povezanost usamljenosti sa zdravljem i kvalitetom života, ona smatra da je to tema kojoj treba posvetiti više pažnje – i to bez obzira na uzrast.

“Usamljenost je deo života, ali postaje problem kada je hronična, kada vodi u depresiju. Ona je pomalo kao glad – znak da treba da potražimo više kontakata”, zaključuje Mauri.

Društvo

ZEMLJOTRES U BIH: Građani prijavili snažno podrhtavanje i neobičnu buku

Podrhtavanje tla zabilježeno je u Bosni i Hercegovini jutros, 15. novembra, u 5.45 sati, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).

Nakon zemljotresa građani su na stranici EMSC-a ostavljali komentare o tome kako su osjetili podrhtavanje.

Prijave su, između ostalog, stigle iz sarajevskih naselja Kobilja Glava, Koševsko i Velešići, prenosi “Avaz”.

Jedan od stanovnika Kobilje Glave naveo je da je na osmom spratu zgrade čuo snažan udar, ali da nije osjetio ljuljanje.

Drugi građanin iz istog naselja opisao je podrhtavanje kao snažno, ali kratkotrajno. Ljuljanje je osjetio i stanovnik Velešića.

U komentarima su se mogli pročitati i opisi poput: „Koševsko lagano“, „Kratko, Velešići“, „Zaljuljalo se uz veliku buku poput eksplozije, ali je brzo prošlo. Blizu Vječne vatre sam“ i „Čulo se kao da je nešto palo na zgradu“.

Prema trenutno dostupnim podacima na stranici EMSC-a, nisu navedeni magnituda, dubina ni tačna lokacija epicentra zemljotresa.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH sve traženiji odmor od 200 evra po noćenju: EVO ŠTA GOSTI DOBIJAJU

Noćenje u privatnim kućama i vilama prilagođenim porodičnom i halal turizmu u Bosni i Hercegovini košta od 200 evra i više, a rastuća potražnja za ovakvom vrstom odmora potvrđuje da BiH postaje sve prepoznatljivija destinacija za porodice koje traže privatnost, komfor i sadržaje prilagođene njihovim potrebama.

Kuće s bazenima sve traženiji turistički proizvod

Ovaj segment turističke ponude bilježi kontinuiran rast, a osim gostiju iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, sve je više posjetilaca iz zemalja Evropske unije, piše Fena.

Da je ovogodišnja sezona bila izuzetno uspješna, potvrđuje i Elma Badžak, vlasnica Agencije Halal Odmori, koja ističe da kuće s privatnim i unutrašnjim bazenima postaju važan turistički proizvod, posebno u mostarskoj regiji.

Kako navodi Badžak, osim stalnih gostiju koji se iz godine u godinu vraćaju, ove sezone zabilježen je i značajan dolazak novih turista, koji su upravo zbog specifične ponude privatnih kuća s bazenima odabrali Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju za odmor.

“Ove godine imali smo nove goste koji su se upravo zbog ponude kuća s bazenima, prilagođenih halal i porodičnom turizmu, odlučili doći u BiH. Kuće s bazenima predstavljaju novi turistički proizvod i ozbiljne smještajne kapacitete, posebno u mostarskoj regiji, koji su dodatni motiv za dolazak stranih gostiju”, kazala je Badžak.

Ponuda Agencije Halal Odmori trenutno obuhvata oko 70 smještajnih kapaciteta, među kojima dominiraju kuće s vanjskim i unutrašnjim bazenima, dok su dio ponude i hoteli koji su se opredijelili za ovu vrstu usluge.

Posebno ohrabruje podatak da više od 90 posto gostiju dolazi iz zemalja Evropske unije, što pokazuje da BiH sve više prepoznaju i turisti koji žive na evropskom tržištu, a traže privatnost, komfor i odmor prilagođen potrebama cijele porodice.

Luksuz i privatnost za najmanje 200 evra po noćenju

Prema riječima Badžak, broj zadovoljnih gostiju iz godine u godinu raste, a boravak u privatnim kućama sve se više pozicionira kao oblik luksuznog odmora.

“Za razliku od hotelskog smještaja, gdje dijelite određene sadržaje s drugim gostima, u kući imate ekskluzivnost koju koristite isključivo sa svojom porodicom. To je luksuzni odmor i gosti prepoznaju njegovu vrijednost. Prosječno trajanje boravka ove godine bilo je između četiri i po i pet noćenja, a imamo i rezervacije koje traju do 14 dana “, navela je Badžak.

Dodaje da su gosti spremni izdvojiti od 200 evra po noćenju za ovakav vid smještaja, što potvrđuje da postoji tržište za kvalitetnu i specijaliziranu turističku ponudu.

Više od 90 posto gostiju dolazi iz Evropske unije

Iako su ranijih godina među gostima dominirali bh. građani i dijaspora, Agencija Halal Odmori posljednjih godina uspješno se pozicionira i na širem evropskom tržištu.

Badžak smatra da je upravo Evropa tržište na kojem BiH ima značajan prostor za daljnji razvoj porodičnog i halal turizma.

“Naši gosti su uglavnom iz Evrope i više od 90 posto dolazi iz zemalja Evropske unije. Nemamo ambiciju da se nužno širimo na daleka tržišta. Bili bismo zadovoljni kada bismo dovoljno dobro promovirali ovu vrstu odmora među porodicama koje žive u Evropi i koje traže upravo takvu destinaciju”, istakla je.

Turisti troše i na restorane, izlete i druge sadržaje

Osim direktnih prihoda od smještaja, razvoj porodičnog turizma ima značajan multiplikativni učinak na lokalnu ekonomiju. Gosti koji borave u privatnim kućama koriste i brojne druge turističke sadržaje, od restorana i suvenirnica do muzeja, turističkih vodiča, izleta, outdoor aktivnosti i usluga iznajmljivanja automobila.

Prema ocjeni Badžak, riječ je o gostima koji tokom odmora žele upoznati destinaciju i koristiti različite sadržaje, čime direktno doprinose poslovanju brojnih lokalnih privrednih subjekata.

“Ljudi koji odaberu ovu vrstu odmora i Bosnu i Hercegovinu spremni su ovdje potrošiti značajan dio novca koji su tokom godine štedjeli za godišnji odmor. Oni svakodnevno posjećuju restorane, kupuju suvenire, koriste outdoor aktivnosti, obilaze muzeje, angažiraju turističke vodiče i iznajmljuju automobile. Na taj način podržavaju cijeli jedan sistem turističke ponude i otvaraju prostor za njen daljnji razvoj”, naglasila je ona.

Razvoj turizma zahtijeva bolju infrastrukturu

Ipak, smatra da daljnji rast turizma ne može zavisiti isključivo od privatnog sektora, koji se, kako kaže, relativno brzo prilagođava potrebama tržišta, već je neophodno da razvoj prati i odgovarajuća javna infrastruktura.

Kao neke od ključnih izazova navodi cestovnu infrastrukturu, nedostatak javnih parking prostora, turističke informativne centre i druge sadržaje koji su važni za kvalitetno iskustvo posjetilaca.

“Privatni sektor se jako dobro organizira i relativno brzo može odgovoriti na potrebe i potražnju gostiju. Međutim, infrastruktura je nešto na šta mi kao privatnici ne možemo utjecati. Prošle godine putovanje do Sarajeva znalo je trajati i do pet sati. To su problemi koji se moraju rješavati kroz razvojne strategije i djelovanje nadležnih institucija. Važno je da se i zvanične strukture prilagode dinamici razvoja turizma”,  upozorila je Badžak.

Potencijal u manje poznatim destinacijama Hercegovine

Kada je riječ o daljnjem razvoju porodičnog i halal turizma, smatra da BiH ima mogućnost postati konkurentnija destinacija u regionu, ali i da je neophodno pažljivije planirati turističku promociju.

Poseban potencijal vidi u promociji manje poznatih destinacija i područja koja se nalaze u zaleđu već etabliranih turističkih centara.

Kao primjer navodi Mostar i Blagaj, koji tokom ljetne sezone bilježe veliki broj posjetilaca, dok obližnja područja poput Podveležja, Rujišta i Goranci nude značajne mogućnosti za razvoj novih turističkih sadržaja.

“Mostar i Blagaj su tokom ljeta puni turista i u pojedinim periodima više nije ugodno boraviti u tim destinacijama zbog velikih gužvi. Međutim, imamo odličnu ponudu u njihovom zaleđu. Podveležje, Rujište i Goranci samo su neki od primjera područja koja imaju veliki potencijal. Upravo takve sadržaje trebamo više promovirati i povezivati u jedinstvenu turističku ponudu”, kazala je Badžak.

Dodaje da turističke zajednice i nadležne institucije trebaju raditi na ciljanoj promociji sadržaja koji imaju prostor za rast, umjesto da se promocija isključivo usmjerava na destinacije koje se već suočavaju s velikim brojem turista.

Planirano širenje ponude na Krajinu, Srednju Bosnu i Sarajevo

Agencija Halal Odmori u narednom periodu planira dodatno širiti ponudu i učvrstiti svoju poziciju na tržištu, a uz već razvijenu mrežu smještajnih kapaciteta u Hercegovini, interes za proširenje poslovanja usmjeren je i prema Krajini, Srednjoj Bosni i Sarajevu.

“Naši planovi su da se dalje etabliramo, širimo ponudu i doprinesemo razvoju turizma u BiH, ne samo u segmentu porodičnog i halal turizma nego i generalno. Smatramo da ova vrsta ponude ima veliki potencijal i želimo biti dio njenog daljnjeg razvoja”, zaključila je Badžak.

Nastavi čitati

Društvo

PAO SISTEM, nema prelaska granice sa Hrvatskom

Prelazak granice između BiH i Hrvatske je onemogućen zbog pada sistema na hrvatskim graničnim prelazima, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

Kako navode na AMS RS u toku je otklanjanje kvara.

Na sajtu AMS RS navode se i da zbog tehničkih poteškoća trenutno nije dostupan prenos sa kamera koje prikazuju stanje saobraćaja na graničnim prelazima.

To znači da građani trenutno ne mogu putem kamera na zvaničnoj internet stranici AMS-a RS provjeriti kakvo je stanje na graničnim prelazima.

Dok se problem ne riješi, umjesto snimaka sa kamera prikazuje se logotip AMS-a RS.

Nastavi čitati

Aktuelno