Connect with us

Društvo

MAPA USAMLJENOSTI EVROPE: Ljudi se sa godinama sve više povlače, najteže je starima u dvije evropske zemlje

Usamljenost je sve češće prepoznata kao ozbiljan javnozdravstveni problem, povezana sa povećanim rizikom od depresije, dijabetesa tipa 2, demencije i moždanog udara.

Novo istraživanje pokazalo je da se zemlje značajno razlikuju kada je riječ o tome koliko su stariji ljudi usamljeniji u poređenju sa onima u srednjim godinama.

Evropljani, kako se navodi u istraživanju, mogu da očekuju da će se osjećati sve usamljenije kako stare – dok bi Amerikanci mogli da prođu kroz najveću društvenu prazninu upravo u srednjim godinama.

Usamljenost je sve češće prepoznata kao ozbiljan javnozdravstveni problem, povezana sa povećanim rizikom od depresije, dijabetesa tipa 2, demencije i moždanog udara. Ipak, često se doživljava kao nešto što pogađa vrlo mlade ili vrlo stare, dok se populacija srednjih godina često zanemaruje.

U ovom istraživanju, naučnici su mjerili nivo usamljenosti kod više od 64.000 ljudi uzrasta od 50 do 90 godina iz 29 zemalja – većinom evropskih. Koristili su skalu koja mjeri koliko često ljudi osjećaju da im nedostaje društvo, da su isključeni ili socijalno izolovani.

Prema rezultatima, najusamljeniji u srednjim i poznim godinama bili su stanovnici Kipra i Grčke. S druge strane, najmanje usamljenosti zabilježeno je u Danskoj, Švajcarskoj i Austriji.

Usamljeniji sa godinama
Generalno gledano, ljudi postaju sve usamljeniji sa godinama – ali intenzitet tog osjećaja zavisi od zemlje u kojoj žive. U Bugarskoj i Letoniji zabilježen je najveći porast usamljenosti sa godinama.

U svim uzrastima, usamljenost je bila povezana sa time što osoba ne radi, nije u braku, pati od depresije ili ima loše zdravlje – ali značaj tih faktora razlikovao se od zemlje do zemlje i u zavisnosti od uzrasta.

U Sjedinjenim Američkim Državama, na primer, nezaposlenost je bila snažno povezana sa usamljenosti u srednjim godinama. To je bila jedina zemlja u kojoj su ljudi srednjih godina bili usamljeniji od starijih. (Sličan trend zabilježen je i u Holandiji, ali su podaci iz te zemlje nepotpuni, pa se tumače sa oprezom).

“Signal da treba da tražimo više kontakta”
Razlike između zemalja i uzrasta sugerišu da usamljenost nije samo prirodna posljedica starenja, već je često rezultat šireg društvenog konteksta – poput obaveza na poslu ili u porodici, navode autori studije.

“Naši nalazi pokazuju da usamljenost nije problem isključivo starijeg doba”, rekao je Esteban Kalvo, dekan sa Univerziteta Major u Čileu i vodeći autor istraživanja.

“Pristup ‘jedna veličina za sve’ neće riješiti ovaj globalni izazov”, dodao je.

Izvještaj ima i nekoliko nedostataka – podaci su prikupljeni pre pandemije COVID-19, a u nekim zemljama odziv ispitanika bio je nizak, što može uticati na reprezentativnost rezultata.

Takođe, istraživači nisu posebno razdvajali uzroke usamljenosti koje su naveli. Na primjer, osoba koja nije u braku mogla je biti razvedena, udovica ili nikada nije bila u braku, a osoba bez posla mogla je biti nezaposlena ili u penziji – što su razlike koje mogu imati značajan uticaj.

“Neki aspekti jednostavno nisu pod našom kontrolom… Svi na kraju izgubimo partnera”, rekla je Katerina Mauri, istraživačica iz Instituta za društvene i populacione studije u Briselu, za Euronews Health. (Nije bila deo tima koji je sproveo ovo istraživanje.)

Ipak, s obzirom na povezanost usamljenosti sa zdravljem i kvalitetom života, ona smatra da je to tema kojoj treba posvetiti više pažnje – i to bez obzira na uzrast.

“Usamljenost je deo života, ali postaje problem kada je hronična, kada vodi u depresiju. Ona je pomalo kao glad – znak da treba da potražimo više kontakata”, zaključuje Mauri.

Related Topics:

Društvo

VRELI TALAS NE POSUSTAJE: Danas temperature i do 40 stepeni!

Bosnu i Hercegovinu danas, 29. juna, očekuje pretežno sunčano i izuzetno toplo vrijeme. Temperature će već od jutarnjih časova brzo rasti, dok će tokom dana u pojedinim krajevima dostići i 40 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti vedro i toplo, sa temperaturama od 18 do 24 stepena. Tokom dana preovladavaće sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, bez značajnijih padavina.

Najviša dnevna temperatura kretaće se uglavnom između 34 i 40 stepeni, dok će u višim predjelima biti nešto svježije.

Zbog ekstremno visokih temperatura preporučuje se izbjegavanje boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, unos dovoljne količine tečnosti i dodatan oprez za starije osobe, djecu i hronične bolesnike.

Meteorolozi najavljuju da će se veoma toplo vrijeme zadržati i narednih dana, uz mogućnost lokalnih pljuskova i osvježenja početkom sedmice.

Nastavi čitati

Društvo

NEVIDLJIVI UTICAJ KLIME: Evo šta se dešava vašem tijelu tokom cijelog dana

Klimatizacija je danas postala gotovo neizostavan dio svakodnevice, posebno tokom ljetnih mjeseci kada temperature dostižu ekstremne vrijednosti.

Mnogi se ipak pitaju može li cjelodnevni boravak u klimatizovanom prostoru štetiti zdravlju i jesu li strahovi od klima-uređaja opravdani.

Odgovor nije jednostavan. Stručnjaci ističu da pravilno korištena i redovno održavana klima uglavnom donosi više koristi nego štete, ali da nepravilna upotreba može izazvati određene zdravstvene tegobe.

Klima može doslovno spašavati živote

Tokom toplotnih talasa klimatizovani prostori značajno smanjuju rizik od toplotnog udara, iscrpljenosti i drugih posljedica visokih temperatura, posebno kod starijih osoba, djece i hroničnih bolesnika.

Visoke temperature predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezanih s vremenskim prilikama, zbog čega rashlađeni prostori mogu imati važnu ulogu u zaštiti zdravlja.

Bolja koncentracija i kvalitetniji san

Boravak u ugodno rashlađenom prostoru može poboljšati koncentraciju, radnu sposobnost i kvalitet sna.

Istraživanja su pokazala da ljudi u pregrijanim prostorijama sporije razmišljaju, teže donose odluke i češće griješe u svakodnevnim zadacima.

Niže temperature tokom noći takođe olakšavaju spavanju  i doprinose kvalitetnijem odmoru.

Šta može biti problem?

Najčešći problem nije sama klima, već način na koji se koristi.

Klima-uređaji isušuju zrak, što kod pojedinih osoba može izazvati:

* suve oči

* isušenu kožu

* iritaciju nosa i grla

* kašalj

* glavobolju

Osobe koje pate od astme ili drugih hroničnih bolesti disajnih puteva mogu biti osjetljivije na ovakve promjene.

Prljavi filteri predstavljaju rizik

Ako se klima ne održava redovno, u filterima se mogu razviti plijesan, gljivice i bakterije koje pogoršavaju kvalitet zraka.

Zbog toga stručnjaci preporučuju redovno čišćenje filtera i servisiranje uređaja najmanje jednom godišnje.

Velike temperaturne razlike nisu dobre

Česta greška je postavljanje temperature na 18 ili 19 stepeni kada je vani više od 35.

Takve nagle promjene predstavljaju stres za organizam i mogu izazvati glavobolju, bolove u mišićima, ukočen vrat ili pogoršanje respiratornih tegoba kod osjetljivih osoba.

Kolika temperatura je najbolja?

Većina stručnjaka preporučuje da klima bude podešena između 24 i 26 stepeni, odnosno da razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bude veća od sedam do osam stepeni.

Važno je i da hladan zrak ne puše direktno prema ljudima, već da bude usmjeren prema plafonu ili zidu kako bi se ravnomjerno rasporedio po prostoriji.

Ne zaboravite provjetravanje

Iako klima hladi prostor, ona ne može u potpunosti zamijeniti svjež zrak. Povremeno provjetravanje prostorija pomaže da se smanji koncentracija ugljen-dioksida i poboljša kvalitet zraka u zatvorenom prostoru.

Boravak u klimatizovanom prostoru sam po sebi nije štetan, naprotiv, tokom velikih vrućina može značajno zaštititi zdravlje i smanjiti rizik od toplotnog udara.

Problemi se uglavnom javljaju kada se klima nepravilno koristi, kada je temperatura preniska ili kada uređaj nije redovno održavan. Uz umjereno korištenje, redovno čišćenje filtera i dovoljno unosa tečnosti, klima-uređaj ostaje jedan od najsigurnijih načina zaštite od ljetnih vrućina.

Nastavi čitati

Društvo

NAKON PAKLENIH 40 STEPENI: Meteorolozi najavili kišu i grmljavinu, moguć i led

Kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom očekuju se u srijedu, 1. jula, a prema najavama meteorologa tada se lokalno očekuju i led i jak vjetar. Međutim, do tada, prema njihovim prognozama, biće izrazito vruće.

“U drugom dijelu dana od jugozapada ka istoku i jugu slab razvoj oblačnosti, ali će se zadržati uglavnom suvo vrijeme. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 39, u višim predjelima od 29. Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, u Hercegovini južnih smjerova”, ističu meteorolozi.

Ponedjeljak, 29. jun
Sunčano i vruće vrijeme očekuje se i u ponedjeljak.

“Poslijepodne jači razvoj oblaka u brdsko planinskim predjelima od jugozapada ka istoku može donijeti kratkotrajne pljuskove sa grmljavinom. Uveče i naredne noći vedro u svim predjelima. Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, u Hercegovini južnih smjerova”, stoji u prognozi.

Minimalna temperatura vazduha od 18 do 21, na jugu do 25, a u višim predjelima od 14 stepeni.

“Maksimalna temperatura vazduha od 35 do 40, u višim predjelima od 30 stepeni”, dodaju oni.

“U drugom dijelu dana od jugozapada ka istoku i jugu razvoj oblačnosti koji donosi lokalne pljuskove sa grmljavinom. Minimalna temperatura vazduha od 18 do 22, na jugu do 25, a u višim predjelima od 15 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 35 do 40, u višim predjelima od 30 stepeni”, navode meteorolozi.

Srijeda, 1. jul
Sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost biće u srijedu.

“Poslijepodne jači razvoj oblaka donosi kišu i pljuskove praćene grmljavinom. Lokalno se očekuju i jače vremenske nepogode sa gradom i jakim vjetrom. Minimalna temperatura vazduha od 18 do 24, u višim predjelima od 14. Maksimalna temperatura vazduha od 31 do 37, u višim predjelima od 26 stepeni”, stoji u prognozi.

Četvrtak, 2. jul
Promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode biće u četvrtak. Lokalno je moguća kiša, kao i pljuskovi praćeni grmljavinom.

“Minimalna temperatura vazduha od 15 do 20, na jugu do 23, a u višim predjelima od 12 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 27 do 32, a u višim predjelima od 22 stepena”, kažu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Aktuelno