Predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, nedavno je imao sastanak s predstavnicima penzionera i tom prilikom najavio nova povećanja prihoda pripadnicima najstarije populacije u Srpskoj. Bivše borce VRS nije ni pomenuo.
Da za civilne penzionere u Srpkoj dolaze bolji dani, inače, prije par dana javno se pohvalio i predsjednik Udruženja penzionera RS, Ratko Trifunović. On je, nakon sastanka s premijerom i direktorom Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, otkrio da je dogovoreno da u trećem kvartalu ove godine dođe do vanrednog povećanja penzija.

Ruku na srce, prije nekoliko mjeseci predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da bi, konačno, trebalo da dođe i do povećanja primanja bivših boraca Vojske Republike Srpske, koji na osnovu odluka Vlade s kraja 2023. godine primaju 3 KM po mjesecu učešća u zoni borbenih dejstava. Međutim, navedeno povećanje trebalo bi da nastupi tek negdje od avgusta i iznosilo bi 5 odsto, što bi, u prevodu, značilo uplatu još 15 feninga na postojeće 3 KM, koliko iznosi mjesečni borački dodatak.
U isto vrijeme, već skoro dvije godine nije došlo ni do povećanja invalidnina za ratne vojne invalide VRS, što, prema riječima bivših boraca, u svjetlu sve većih životnih troškova i rasta cijena predstavlja ozbiljan problem i ugrožava egzistenciju velikog broja ljudi koji su ostavili dijelove tijela u borbi za stvaranje i odbranu Republike Srpske.
– Pozdravljamo svaku odluku kojom se povećavaju penzije, ali smatramo da nije u redu da bivši borci VRS i ratni vojni invalidi i dalje čekaju da ih se vlast sjeti. Mjesečni borački dodatak u iznosu od 3 KM je ponižavajući, a još je teže poniženje da nam predsjednik Republike i premijer “velikodušno” obećavaju njegovo povećanje za 15 feninga, i to tek od avgusta – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov.

Dodaje da je zabrinjavjuće i to što se, prema njegovim riječima, u javnosti skoro više i ne priča o donošenju novog Zakona o pravima boraca.
– Krajem marta, kada je po hitnom postupku u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata RS, pričalo se da bi novi Zakon o pravima boraca trebalo da bude usvojen do septembra. Koliko ja znam, još nije formirana radna grupa oko tog zakona i ništa se na tome ne radi – kaže Klincov.
Podsjećamo, cijelu prošlu godinu, kada je riječ o zaštiti i unapređenju boračkih prava, obilježili su uporni zahtjevi pojedinih boračkih udruženja i organizacija koje su tražile povećanje mjesečnog boračkog dodatka na najmanje 7 KM, kao i početak revizije boračkih statusa.

Prema podacima koje je krajem 2023. godine u javnost iznio ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, Danijel Egić, u Srpskoj je registrovano oko 200.000 bivših boraca koji ostvaruju pravo na isplatu mjesečnog dodatka. Ti podaci izazvali su nevjericu i ogorčenje među brojnim bivšim pripadnicima VRS koji tvrde da čak ni u najtežim ratnim vremenima ukupan broj boraca VRS nije prelazio 155.000.

Budući da je od rata do danas prošlo već tri decenije, da su mnogi ratni veterani u međuvremenu trajno odselili iz BiH, dok ih je veliki broj prirodnim putem otišao s ovog svijeta, ostalo je nejasno kako je moguće to da se u evidencijama za primanje mjesečnog boračkog dodatka danas nalazi 200.000 korisnika tog prava.
Srpskainfo

Donja Gradina, smještena u blizini Kozare, jedno je od najtragičnijih i najznačajnijih mjesta na Balkanu, gdje se čuva uspomena na nevine žrtve stradale u Drugom svjetskom ratu.

Ovaj sveti prostor nosi sa sobom i veliku odgovornost – da prenosimo istinu i čuvamo uspomenu na one koji su životom platili slobodu, te da budemo dostojni njihove žrtve.

„Donja Gradina nije samo mjesto tuge, već sveto mjesto sjećanja i opomene. Ovdje svako srce osjeti neizmjernu tugu i vječnu obavezu da pamti. Naša je dužnost da prenosimo istinu i njegujemo uspomenu na nevine žrtve koje su životom platile slobodu.

Donja Gradina je naša zakletva da nikada ne smijemo zaboraviti i da moramo biti dostojni njihove žrtve. Ovaj sveti prostor nas podsjeća na najstrašniju prošlost, ali i na snagu koju imamo da gradimo bolju budućnost, uvijek uz poštovanje, čuvanje sjećanja i borbu za istinu”, kazala je gradski menadžera Banjaluke Mirna Savić Banjac.

Nebojša Drinić, šef Kluba odbornika PDP-a u Skupštini grada Banjaluka prisustvovao je danas u Spomen-području Donja Gradina kod Kozarske Dubice obilježavanju Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i 80 godina od proboja logoraša iz koncentracionog logora Jasenovac.

“Prije 80 godina mjesto proboja jasenovačkih logoraša, danas mjesto najglasnije tišine i molitve za žrtve ustaškog pokolja.

Palimo i polažemo vijence stradalim precima u zloglasnom logoru smrti i opominjemo potomke da nikada ne zaborave zašto je sloboda najskuplja srpska riječ”, kazao je Drinić.

On je dodao da je na ovom svetom mjestu ugašeno više od 500.000 života nevinih žrtava srpskog naroda, ali da i poslije svega mi živimo i trajemo na ovim prostorima, duboko ukorijenjeni u svojoj slavnoj prošlosti i kulturi, odani našoj vjeri i tradiciji.

“Nastavljamo dignuta čela stazama naših hrabrih predaka i čuvamo slobodu koja se zove Republika Srpska, zagledani u bolju budućnost s nadom da će je nove generacije graditi i snažiti”, naglasio je Drinić.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista.

U Jasenovcu je stradalo 20.000 djece.