Connect with us

Svijet

Mask objavio dokaze da je Tviter štitio Džoa i Hantera Bajdena

Novi šef “Tvitera” Ilon Mask objavio je dokaze da je ova društvena platforma pred izbore za predsjednika SAD 2020. godine zataškavala dokaze o umiješanosti Hantera Bajdena, sina tadašnjeg predsjedničkog kandidata Džoa Bajdena, u sumnjive poslove.

Mask je objavio prepisku bivšeg rukovodstva ove društvene mreže o tome kako spriječiti širenje informacija nađenih na laptopu Bajdenovog sina, koje je 2020. objavio “Njujork post”.

Bombastična vijest o sadržaju laptopa Hantera Bajdena izašla je u oktobru 2020. tri sedmice prije predsjedničkih izbora u SAD.

Informacije su mogle znatno da naštete Džou Bajdenu u trci sa tadašnjim predsjenikom Donaldom Trampom i da dovedu do toga da rezultati izbora budu sasvim drugačiji.

Ali, to se nije dogodilo, jer je vijest o detaljima sa laptopa Hantera Bajdena medijski zataškana.

I osnivač “Fejsbuka” Mark Zakerberg ranije je priznao kako je ta društvena mreža ograničavala domete vijesti o “laptopu iz pakla”, kako je popularno nazvan laptop Hantera Bajdena.

Skandal koji je mogao preokrenuti rezultat američkih izbora nagnao je prošlu upravu “Tvitera” da Bajdenov skandal zataška.

Prepiska koju je Mask sada objavio dokazuje, preko objava novinara Meta Taibija, da je “Tviter” radio u saradnji sa timom tadašnjeg predsjedničkog kandidata demokrate Džoa Bajdena tako što je uklanjao tvitove koje je Bajden želio da budu izbrisani.

Novinar Taibi, kako prenosi Maskov “Tviter”, navodi da je tadašnje rukovodstvo “polako bilo prisiljeno da dodaje alate za kontrolu govora koji su dizajnirani za borbu protiv neželjene pošte i finansijskih prevaranata”.

Bajdenov izvorni tim je 24. oktobra 2020. tražio uklanjanje pet tvitova.

Prema navodima Endrjua Kerija iz “Vašington fri Bikona”, ti su tvitovi su bili ili fotografije Hantera Bidena povezane sa drogom ili njegove pornografske fotografije.

“Tviter” je, kako sada otkriva novi vlasnik Ilon Mask, preduzeo vanredne korake kako bi zataškao priču, pa je objavio upozorenja da bi priča “mogla biti `nesigurna`”.

Da bi spriječio da kompromitirajuće informacije i fotografije dođu do šire javnosti “Tviter” je blokirao prenošenje putem direktne poruke i to alatom koji je bio rezervisan za blokiranje u ekstremnim slučajevima – npr. za dječiju pornografiju.

Nakon što je “Njujork post” objavio informacije o Bajdenovom sinu, Hanteru “Tviter” je cenzurisao autora članka. Nakon toga je cenzurisan i službeni profil lista.

Sve to je pravdano pričom kako se “ne može dopustiti dijeljenje informacija kojima je izvor ukradeni laptop”.

Međutim, priča o korupciji Bajdenovih samo se još brže proširila pa je podijelio i tadašnji portarol Bijele kuće. “Tviter” je odmah portparolu zaključao službeni profil i zaprijetio da će ostati zaključan ako ne odustane od dijeljenja informacije.

“Tviter” je isto napravio čak i sa službenim profilom Republikanske stranke te je uklonio i video na profilu tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa koji je govorio o “slučaju Bajden”.

U nekim mejlovima sa laptopa vidljivo je kako je Hanter Bajden predstavio svog oca, tadašnjeg američkog potpredsjednika Džoa Bajdena izvršnom direktoru ukrajinske energetske firme “Burisima”.

Sve se to dešavalo manje od godinu dana prije nego što je stariji Džo Bajden izvršio pritisak na vladine funkcionere u Ukrajini da otpuste tužioca koji je istraživao tu firmu, navodi se u mejlovima do kojih je došao “Njujork post”.

Taj sastanak pominje se i u poruci zahvalnosti koju je Vadim Požarski, savjetnik odbora kontroverzne firme “Burisima”, poslao Hanteru Bidenu 17. aprila 2015, otprilike godinu dana nakon što se Hanter pridružio odboru “Burisime” sa prijavljenom platom od 50.000 dolara mjesečno.

Ova razmjena poruka u direktnoj je suprotnosti sa tvrdnjom tada predsjedničkog kandidata, a danas predjednika SAD Džoa Bajdena da “nikada nije razgovarao sa sinom Hanterom o poslovima u inostranstvu”.

Ostali materijali izvučeni iz laptopa uključuju 12-minutni videozapis koji prikazuje Hanterovo priznanje da se bori sa zavisnošću od narkotika, zatim se vidi ako puši “krek” te sudjeluje u seksualnom činu s neidentifikovnom ženom, kao i brojne druge seksualno eksplicitne slike.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno