Connect with us

Svijet

MEDIJI SE PITAJU Da li će Tramp biti poput MUSOLINIJA?

Fašistički lider Benito Musolini je sedmog aprila 1926. održao govor na konferenciji hirurga i onda pješke u pratnji svojih saradnika krenuo ulicama Rima. Kada je bio kod Kapitolskog trga iz mase je iskočila Irkinja Vajolet Gibson i upucala ga.

Metak je okrzno Musolinijev nos, a Gibsonova je pokušala ponovo da puca ali se metak zaglavio i policija ju je ubrzo savladala. Musolini je brzo prebačen na sigurno. Poslije nekoliko sati on se pojavio u javnosti kako bi uvjerio svoje pristalice da je dobro.

Pozirao je za velikim bijelim zavojem na nosu. Portal “Politico” je u svojoj analizi dao osvrt na dešavanja od prije skoro jednog vijeka i nedavni pokušaj ubistva Donalda Trampa, kandidata Republikanske stranke na predstojećim izborima u SAD.

Atentat je pokušaj da se jednim potezom promijeni tok istorije. Međutim, kroz istoriju se pokazalo da oni češće ne uspijevaju i da više služe ne za likvidaciju moćnika već za jačanje njegovog kulta ličnosti. Musolini je pokazao kako se to radi.

Nakon što je bio premijer jedne koalicione vlade, Musolini je proglasio diktaturu u januaru 1925. Nakon toga, pucanj Vajolet Gibson je bio treći pokušaj ubistva Musolinija.

Ranije napade izveli su italijanski antifašisti: Tito Zamboni, član parlamenta, socijalista, uhapšen je prije nego što je uspio da ispali bazuku na Dučea iz hotelske sobe koju je iznajmio. Anarhista Đino Luketi bacio je bombu na Musolinijevu kolonu, ali ona nije eksplodirala.

U vrijeme kada je Gibsonova pucala, Musolini je koristio niz napada kao opravdanje za izdavanje “Zakona za odbranu države”, koji su Italiju transformisali iz demokratije u autoritarnu državu.

Poređenje između Musolinija i Trampa može biti preuveličano. Kao prvo, Tramp trenutno nije na vlasti. On je moćan čovjek, ali ne možemo sa sigurnošću da znamo kako bi reagovao da se pucnjava dogodila kada je bio u Bijeloj kući i da li bi to iskoristio da se obračuna sa kritičarima ili da proširi svoj autoritet.

Ono što je sada jasno jeste da je atentat učinio Trampov kult ličnosti snažnijim i moćnijim za njegove sljedbenike. Njegove tvrdnje da je žrtva u njihovo ime sada su vjerodostojnije, a njegova ličnost zacementirana kao nesalomivi borac. I on to zna.

Od Dučea pa nadalje, jake vođe su se stalno iznova trudile da pokažu da su drugačije od drugih ljudi. Oni misle o velikim djelima, radeći stvari u obimu koje većina političara ne bi ni pokušala (pamti se Trampova ambicija da deportuje 15 do 20 miliona ljudi iz Amerike), razmišljaju unaprijed, zadržavajući kontrolu nad svakom situacijom čak i u trenucima kada su lično na meti i akutno su svjesni političkog i medijskog uticaja događaja koji stvaraju istoriju, uključujući i atentate.

Poznavanje ponašanja moćnika daje Trampovim postupcima u dramatičnim trenucima nakon što je upucan ključni referentni okvir, prenosi “Telegraf”. Većina ljudi u toj situaciji bi imala instinkt da pobjegne na sigurno. Ne i Tramp, koji je rekao agentima Tajne službe “čekaj, čekaj” kako bi mogao da obuje cipele, izloži svoje lice, ruku i šaku kamerama i gomili, i uzvikuje “bori se, bori se, bori se”.

Baš kao što je Duče prepravio vladu da podrži svoje ambicije za apsolutnu vlast prije tačno jednog vijeka, Tramp je mogao da da sve od sebe da ga slijedi. A pokušaj ubistva potencijalno ojačava njegovu poziciju.

U ovom svijetlu, Musolinijev zavijeni nos i Trampovo zavijeno uho govore o tome kako autokrate mogu da iskoriste nevolju da ojačaju svoju moć i to na račun demokratije.

Related Topics:

Svijet

OŠTRA MJERA! Tramp planira ISELITI BESKUĆNIKE iz Vašingtona i zatvoriti kriminalce

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obećao je da će iseliti beskućnike iz prijestonice i zatvori kriminalce, uprkos tvrdnjama gradonačelnice Vašingtona Mjuriel Bauser da trenutno nema porasta kriminala.

— Beskućnici moraju odmah da se isele. Daćemo vam mjesta za boravak, ali dalje od prijestonice. Kriminalci, ne morate da se iselite. Mi ćemo vas smjestiti u zatvor gdje i pripadate – napisao je Tramp na platformi Truth Social.
Trampova objava uključuje slike šatora i ulica u Vašingtonu sa nešto smeća.

— Učiniću našu prestonicu sigurnijom i ljepšom nego ikada ranije – istakao je predsjednik SAD.

Bijela kuća nije željela da objasni na osnovu kog zakona bi Tramp mogao da iseli ljude iz Vašingtona, prenosi Rojters.

Kako navodi agencija, Tramp kontroliše samo saveznu zemlju i zgrade u gradu.

Prema navodima organizacije “Komjuniti partneršip”, koja radi na smanjenju beskućnika u Vašingtonu, svake noći oko 3.782 pojedinca bez krova nad glavom boravi u gradu sa oko 700.000 stanovnika.

Većina beskućnika nalazi se u skloništima ili privremenim smještajima, dok se smatra da je oko 800 njih “na ulici”, navodi organizacija.

Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON OŠTRO O NETANIJAHUU! “Njegova ideja je katastrofa koja čeka da se dogodi”

Francuski predsednik Emanuel Makron ocenio je danas plan izraelskog premijera o preuzimanju kontrole nad gradom Gaza kao ”katastrofu koja čeka da se dogodi” i predložio međunarodnu koaliciju pod mandatom UN koja bi stabilizovala Pojas Gaze. ‘Najave izraelskog kabineta o širenju vojnih operacija u gradu Gaza i izbegličkim kampovima u Mavasiju, kao i o ponovnoj okupaciji govori o katastrofi bez presedana koja čeka da se dogodi, i korak je ka ratu bez prestanka”, rekao je Makron.

Dodao je da će glavne žrtve takve Netanijahuove strategije biti izraelski taoci koje drži Hamas i narod Gaze.

Netanijahu je juče izjavio da je cilj izraelske vojske da ukloni Hamas i preuzme “bezbednosnu kontrolu” nad Pojasom Gaze, uključujući uspostavljanje “bezbednosne zone” na granici sa enklavom.

On je naveo “pet principa za okončanje rata”, uključujući razoružavanje Hamasa, oslobađanje izraelskih zarobljenika, demilitarizaciju Pojasa Gaze, uspostavljanje bezbednosne kontrole nad enklavom i uspostavljanje ne-izraelske mirovne civilne administracije.

Naveo je da Izrael “nema izbora” osim da “završi posao i porazi” Hamas, dodajući da vojska Izraela mora da zauzme “dva poslednja uporišta Hamasa”, i to jedno u gradu Gazi, a drugo u zemljama u centralnoj Gazi, u blizini izbegličkog kampa Al Mavasi.

“To je najbolji način da se završi rat i želim da se to i učini”, rekao je Netanijahu.

Rekao je da ne želi da “prolongira rat”, jer bi to dovelo do toga da izraelski taoci “umru od gladi”.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

Evropa o strahu od dogovora Putin – Tramp: “Mogli bismo ostati fusnota u istoriji”

Evropske prijestonice ponovno su obuzete strahom da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao razbiti transatlantski savez i dobiti sve što želi u Ukrajini, piše CNN.

Uoči iznenada najavljenog samita na Aljasci u petak između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedan evropski diplomata, koji nije želio da bude imenovan jer nije ovlašten da govori javno, rekao je za CNN: “Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u istoriji.”

Neizvjesnost u vezi s ruskim prijedlozima

Dio evropskog straha proizlazi iz činjenice da se gotovo ništa ne zna o onome što je Kremlj predložio kako bi zaustavio rat u Ukrajini. Putin nije iznio nikakve detalje, a američki izaslanik Stiv Vitkof nije ništa rekao nakon sastanka s njim prošle srijede.

“Vrlo je komplikovano. Nešto ćemo dobiti natrag, nešto ćemo zamijeniti. Biće razmjene teritorije, na korist obje strane”, rekao je Tramp nakon Vitkofovog odlaska iz Moskve.

U Evropi strahuju da takav ishod neće biti na korist nijednoj strani, osim Putinu. Nema nikakvih naznaka da je odustao od maksimalističkih zahtjeva – i teritorijalno i u pogledu ostavljanja Ukrajine bez bezbjednosnih garancija.

“U Parizu, Berlinu i Londonu ne vide da ovoj američkoj administraciji išta znači oduzimanje tuđe teritorije, a to ih duboko zabrinjava”, rekao je diplomata.

Zajednička poruka evropskih sila

Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i EU u subotu su u zajedničkoj izjavi poručili: “Ostajemo privrženi načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom.” Izjavu su potpisale i Poljska te Finska.

Evropski zvaničnici su veći dio dana proveli pokušavajući da dobiju pojašnjenja od američkog potpredsjednika Džej Di Vansa.

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona navodi da je Trampova administracija od 6. avgusta četiri puta različito opisala Putinove navodne uslove za prekid vatre. Jedino zajedničko svim verzijama jeste da Putin traži povlačenje ukrajinskih snaga iz svih dijelova Donjecke oblasti koje još drže – uključujući velike gradove poput Slovjanska, Kramatorska i Kostjantinivke.

Opasnost od gubitka “odbrambenog pojasa”

ISW upozorava da bi Ukrajina, prihvatanjem takvog zahtjeva, napustila svoj “odbrambeni pojas” u Donjecku, ključnu liniju utvrda od 2014, čime bi se izložila novoj ruskoj agresiji.

“Ukrajina bolje od bilo koga zna da bi predana teritorija bila polazišna tačka za nove ruske napade”, rekao je analitičar Mik Rajan.

Povlače se i istorijske paralele s Minhenskim sporazumom iz 1938. između britanskog premijera Nevila Čemberlena i Adolfa Hitlera, nakon kojeg su nacisti ubrzo zauzeli Čehoslovačku.

Neizvjesni zahtjevi i granice

Nije jasno hoće li Putin insistirati na predaji i drugih regija – Hersona i Zaporižja – čiji su glavni gradovi još pod ukrajinskom kontrolom, ili bi prihvatio zamrzavanje ratišta na sadašnjim linijama. Otvoreno je i pitanje hoće li tražiti da Ukrajina prizna ruski suverenitet nad Krimom, što ukrajinski ustav zabranjuje.

Evropski čelnici poručuju da bi polazište pregovora trebalo da bude trenutna linija ratišta te da prekid vatre mora prethoditi bilo kakvoj raspravi o teritoriji. Usto, traže “čvrste i vjerodostojne bezbjednosne garancije” za Ukrajinu, ali do sada nema naznaka da bi Kremlj prihvatio evropske snage kao garanciju za prekid vatre, pogotovo ako bi u njima učestvovale članice NATO-a.

Zavisnost od SAD i politički rizici

Analitičarka Rym Momtaz iz američkog instituta za međunarodnu politiku Carnegie Endowmenta kaže da su Evropljani od Trampove inauguracije “kupili neograničen broj karata za vožnju njegovom vrteškom”, te “vrište od straha, ali ne “izlaze”. Plaćaju, dodaje, cijenu što nisu razvili stratešku autonomiju, na čemu francuski predsjednik Emanuel Makron insistira već osam godina.

“Bilo kakav dogovor između SAD i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je riječ o bezbjednosti Ukrajine i cijele Evrope”, rekla je visoka predstavnica EU-a za spoljnu politiku Kaja Kalas

Prema Rajanu, Evropa je u većoj opasnosti nego što bi trebalo da bude jer SAD uopšte nema jasnu strategiju za Ukrajinu. “Postoje samo ljutnja, impulsi, objave na društvenim mrežama, stalne promjene smjera i Trampova želja da osvoji Nobelovu nagradu za mir”, kaže, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno