Francuski predsjednik Emanuel Makron upozorio je da bi odustajanje Sjedinjenih Država od podrške Ukrajini izazvalo katastrofalne posljedice, ne samo za Kijev, već i za sigurnost cijelog svijeta.

U intervjuu za francuski list La Tribune, izjavio je da bi se rat, ukoliko se ruski lider Vladimir Putin sada ne zaustavi, mogao proširiti na druge evropske zemlje.

Makron je istakao da Sjedinjene Države ne smiju okrenuti leđa Ukrajini jer je njihova strateška uloga od ključnog značaja za globalnu bezbjednost.

Upozorio je da bi prihvatanje primirja bez garancija za sigurnost Ukrajine oslabilo uticaj Amerike u suprotstavljanju Rusiji, Kini i drugim svjetskim silama.

“Nemam sumnje da je sudbina Amerikanaca da stanu uz Ukrajince. Povlačenje od Ukrajine nije u korist Sjedinjenih Država. Sve što je SAD radio protekle tri godine u potpunosti je u skladu s njihovom diplomatskom i vojnom tradicijom. Želim da Amerikanci uvide da odustajanje od Ukrajine nije u njihovom interesu”, poručio je Makron.

Dok Tramp sve više teži pregovorima s Putinom i sklapanju primirja, Makron smatra da bi to bila velika greška.

“Svi naravno želimo mir. Ali ne može biti pravednog i dugotrajnog mira ako se Ukrajina ostavi na cjedilu”, upozorio je on.

Makron je rekao da Rusija danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju Evropi veću nego ikada ranije.

“Na našim granicama stoji snažno naoružana i agresivna Rusija. Ona već sada izvodi terorističke napade i vodi ogromne kampanje dezinformisanja u Evropi”, izjavio je francuski predsjednik.

Makron vjeruje da Putin neće stati na tome. Uvjeren je da će, ako ga ne zaustave u Ukrajini, krenuti dalje prema Moldaviji, a možda čak i prema Rumuniji.

Svečana dodjela nagrada Oskar biće održana večeras, a nema izrazitog favorita između filmova Anora, Brutalista i Konklava koji se, između ostalih, nadmeću za prestižno priznanje američke Filmske akademije za najbolji film.

Svečana ceremonija dodjele počinje u 16 sati po lokalnom vremenu, a biće prenošena uživo na kanalu ABC kompanije Volt Dizni, prenosi Rojters.

Voditelj će biti komičar Konan O’Brajen koji je kazao da će se poslužiti kombinacijom viceva, odavanja počasti filmskim stvaraocima i ozbiljnih trenutaka kao što su razorni šumski požari koji su u januaru pogodili Los Anđeles.

Kako je kazao, vjerovatno će se osvrnuti i na američku politiku, ali neće se duže baviti tim pitanjem.

Glumci Timoti Šalame i Demi Mur nadmeću se za svoj prvi Oskar na večerašnoj ceremoniji.

Ovogodišnju dodjelu obilježiće neizvjesnost do samog kraja, pošto bi bilo koji od filmova Anora, Brutalista i Konklava mogao ponijeti titulu najboljeg, navodi Rojters.

U kategoriji najboljeg reditelja nadmetaće se Šon Bejker za Anoru, zatim Brejd Korbet za djelo Brutalista, Džejms Mangold za Potpunog stranca, kao i Žak Odijar za film Emilija Perez i Korali Farža za ostvarenje Supstanca.

Film Emilija Perez dobio je najviše, 13 nominacija za Oskara. Riječ je o muzičkom filmu, priči o promjeni pola meksičkog trgovca drogom koji postaje žena.

Na drugom mjestu po broju nominacija su Brutalista, priča o životu jevrejskog imigranta, i mjuzikl Zlica koji su dobili po deset nominacija.

U kategoriji najbolje glumice su Demi Mur koja tumači glavnu ulogu u filmu Supstanca, zatim Sintija Erivo u ostvarenju Zlica, Karla Sofija Gaskon u Emiliji Perez, kao i Majki Medison u djelu Anora i Fernanda Tores za ulogu u filmu Još uvijek sam ovdje.

Za najbolju glavnu mušku ulogu nominovani su Edrijen Brodi u Brutalisti, Timoti Šalame u Potpunom strancu, Kolman Domingo za film Sing Sing, kao i Rejf Fajns u dijelu Konklava i Sebastijan Sten za ulogu u Šegrtu.

Dobitnike zlatnih statueta bira oko 11.000 glumaca, producenata, reditelja i filmskih radnika, članova američke Akademije za film i nauku, podsjeća je Rojters.

Papa Franja je danas iz rimske bolnice Đemeli, u kojoj se liječi od upale pluća, u pisanoj izjavi poručio da se rat odatle “čini još” apsurdnijim, i pozvao na molitve za zemlje u kojima se ratuje.

Papa je u pisanom tekstu dao do znanja da se moli “prije svega za mir”, prenosi Ansa.

“Odavde se rat čini još apsurdnijim. Pomolimo se za napaćenu Ukrajinu, za Palestinu, Izrael, Liban, Mjanmar, Sudan, Kivu”, rekao je papa Franja u apelu koji je objavila vatikanska pres služba.

On je primljen u rimsku bolnicu Đemeli 14. februara sa teškim respiratornim problemima, nakon čega je ubrzo utvrđeno da je riječ dvostrukoj upali pluća, prenosi Tanjug.