Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan rekao je da Kristijan Šmit ne postoji i da je on niko i ništa.

– Mi sada provjeravamo ono što se već zna i što svi znamo i što je provjerljivo. Sve što radi, njegovo bitisanje, kretanje i djelovanje u BiH od prvog dana do danas je nezakonito sa aspekta kretanja stranaca – naglasio je ministar Karan.

On je izjavio novinarima u Modriči da će po ko zna koji put ponoviti da se Kristijan Šmit lažno predstavlja kao visoki predstavnik, krši Dejtonski sporazum, krši i sve tekovine zajedničkog življenja u BiH koje su dostigla tri konstitutivna naroda kroz zajedničke institucije.

– Mi ćemo samo pokazati i dokaziti da je Šmit niko i ništa – poručio je Karan.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je reizabran na ovu funkciju na današnjem stranačkom Saboru u Doboju, poručio je da je SNSD autonomna stranka i da nikome nije dužna osim narodu Republike Srpske koji joj glasanjem daje političku snagu i volju za dalji rad.

Dodik je rekao novinarima da je njegov izbor rezultat prethodne široke rasprave unutar ove organizacije i da je ponosan na iskazanu podršku u svim mjesnim, opštinskim i gradskim odborima i strukturama SNSD-a u Republici Srpskoj.

“Kao predsjednik SNSD-a od njenog osnivanja ponosan sam na njenu snagu koja se mogla vidjeti i danas na Saboru u prisustvu velikog broja delegata, kao i predstvanika drugih političkih partija iz Republike Srpske i inostranih prijatelja – od Kine, Mađarske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Rumunije i drugih, koji su potvrdili da Republika Srpska danas ima više razumijevanja i prijatelja nego ikada”, rekao je Dodik.

On je ukazao na važnost kontinuiteta izbornih pobjeda – lokalnih i opštih, i kao ponovni cilj SNSD-a postavio pobjedu na lokalnim izborima naredne godine.

Prema njegovim riječima, snaga SNSD-a zasniva se na okupljanju i stalnom prilivu novih članova, pa ova stranka trenutno broji oko 202.000 članova, od oko milion građana u Republici Srpskoj.

“Republika Srpska zaslužuje da ima snažnu partiju i mi radimo sve najbolje moguće u interesu Srpske. Smatramo da je borba na nivou BiH bespotrebna, da crpi snagu i da tamo ne možemo biti zagrađeni u našoj budućnosti”, naveo je Dodik.

On je najavio da će sa političkim partnerima nastaviti političke bitke, ističući programsko opredjeljenje da BiH ne treba biti članica NATO-a.

“I dalje imamo pozitivan odnos prema EU integracijama ali to ne znači da budemo spriječeni da sarađujemo sa našim prijateljima”, naveo je Dodik.

On je poručio da je izbor rukovodstva političke partije njena unutrašnja stvar i to je autentično pravo SNSD-a, svidjelo se to kome ili ne.

“Ostaćemo na političkom nebu i ojačaćemo potencijale. Ne odustajemo od borbe koja nas čeka, a znamo da ona nije laka”, rekao je Dodik, ističući da današnja snaga SNSD-a iskazana u Doboju svjedoči o tome da je dovoljna da se pobijede svi dalji izazovi.

Govoreći o reafirmisanju prava naroda na samoopredjeljenje i miran razlaz, Dodik je istakao da je to cilj koji je SNSD davno postavio i da kao takav ostaje, jer BiH nema smisla.

“U toj BiH stalno gubimo snagu, volju i energiju na stvarima koje se iznova redefinišu. Mislimo da srpski narod nema budućnosti i da ga treba izvesti iz neuspješne i propale BiH”, poručio je Dodik.

On je rekao da su SNSD i Republika Srpska za miran pristup, te kada se stvore uslovi, prilike i okolnosti da se ponudi i miran razlaz.

“Da živimo mirno kao dobre komšije, sa dovoljno visoko podignutim ogradama”, naveo je Dodik.

On je rekao da je BiH eksperiment koji zabavlja neke ljude u velikim kancelarijama u svijetu.

“Da je nakon rata napravljeno razgraničenje i da su formirane posebne države, danas bi postojao prosperitetan i miran, a ne nestabilan region kakav trenutno gledamo”, poručio je Dodik.

Dok je Narodna skupština Republike Srpske usvajala novo zakonsko rješenje koje nevladine organizacije označava agentima stranog uticaja, pozivajući ih na transparentno trošenje novca iz inostranstva, na istoj sjednici nije bilo sluha za upozorenje na moguće zloupotrebe i netransparentno trošenje novca građana Republike Srpske, planiranog za humanitarne svrhe.

Iako je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske utvrdila nepravilnosti u radu Fonda solidarnosti za obnovu RS i Kompenzacionog fonda RS, Vlada nije Narodnoj skupštini podnijela godišnje izvještaje o njihovom radu.

Umjesto toga, po hitnom postupku usvojen je Prijedlog zakona o Fondu solidarnosti RS, čijim formiranjem prethodna dva praktično prestaju da postoje.

“Treba da imamo fond iz kojeg ćemo pomoći našim građanima u teškim i nepredvidivim situacijama. Posebno ako robne rezerve nemamo. Ali, nepravilnosti zabilježene u tokovima humanitarnog novca su, najblaže rečeno, sramotne”, rekao je Nebojša Drinić, poslanik PDP-a u NSRS.

Transparensi internešnel napominje da je iz Kompenzacionog fonda Republike Srpske mimo važećih propisa isplaćeno je – Gradu Istočno Sarajevo 300.000 maraka, privrednom društvu “Zvornik stan” 500.000 maraka, a Agrarnom fondu Bijeljina čak tri miliona maraka. Iz Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske, opštini Novi Grad, takođe mimo propisa, isplaćeno je 300.000 maraka. Sve navedeno utvrdila je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske.

“Ovi fondovi najbolje ilustruju koliko je vlast u Republici Srpskoj spremna da transparentno troši novac građana, dok zakonski pokušava da ograniči rad nevladinih organizacija koje se finansiraju iz inostranstva, a koje godinama upozoravaju na negativne trendove kod nas”, kaže Damjan Ožegović u ime Transparency International BiH.

Oni koje vlast u Republici Srpskoj etiketira stranim plaćenicima, podsjećaju da se i sama Vlada velikim dijelom finansijski oslanja na inostranstvo. Posljedično i fondovi za pomoć građanima u vanrednim okolnostima, koji se sumnjiče za nezakonite radnje i netransparentno trošenje novca, a čiji izvještaji o radu su još na čekanju.

U međuvremenu, ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da će budući Fond solidarnosti, koji će preuzeti prava i obaveze prethodna dva, biti punjen iz budžeta Republike Srpske, kao i zaduženjima kod međunarodnih kreditora, donacijama iz inostranstva.