Hrvatska izlazi na birališta u srijedu (17. aprila) na parlamentarne izbore koji su usredsređeni na ogorčenu borbu između dugogodišnjih rivala — premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, piše briselski Euractiv.

U analizi se navodi da politički obračun dolazi u vrijeme kada se Hrvatska bori sa široko rasprostranjenom korupcijom, hroničnim nedostatkom radne snage, najvišom stopom inflacije u evrozoni i stalnom ilegalnom migracijom duž njenih granica.

Mjesecima je izgledalo da su Plenković i njegova vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) spremni da ostvare laku pobjedu i tako obezbjede svoj treći mandat u Vladi. Ali u martu je Milanović šokirao naciju rekavši da će izazvati premijera.

„Sasvim predvidljivo glasanje pretvorilo se u neizvjesnu bitku“, rekao je za AFP politički analitičar Tihomir Cipek.

Milanovića, kome predsjednički mandat ističe u januaru, podržava Socijaldemokratska partija (SDP) i kaže da želi da stvori „bolju i pravedniju zemlju“. Milanović je posebno ciljao na nedavno Plenkovićevo imenovanje sudije Ivana Turudića za novog glavnog državnog tužioca Hrvatske. Imenovanje je izazvalo ulične demonstrante zbog navodnih koruptivnih poslova sudije nakon što su objavljene poruke koje je razmjenivao sa Josipom Rimac, koja je nekada važila za veoma moćnu HDZ-ovku.

Dodatno je situaciju zakomplikovao hrvatski Ustavni sud koji je zabranio Milanoviću da se kandiduje za premijera (ne smije učestvovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke). Rečeno je da će prvo morati da podnese ostavku na svoju funkciju. Ali Milanović je to odbio i nastavio da posljednjih nedjelja učestvuje u kampanji protiv HDZ-a.

Glasanje u BiH
U BiH je za parlamentarne izbore u Hrvatskoj registrovano 100 hiljada građana, koji će biračko pravo moći ostvariti na 42 biračka mjesta.

Ako SDP i njegovi saveznici budu u stanju da osvoje dovoljno mjesta u skupštini od 151 poslanika, Milanović bi tada mogao da podnese ostavku i bude imenovan za premijera — što bi bio potez bez presedana u Hrvatskoj, piše Euractiv, dodajući da HDZ nastavlja da uživa stabilnu prednost u istraživanjima javnog mnjenja, sa oko 30% podrške birača u poređenju sa 20% za SDP.

Opoziciona koalicija “Rijeka pravde” predvođena SDP-om obećala je da će voditi “beskompromisnu ​​borbu protiv korupcije”, zajedno sa obećanjima “većih plata i penzija”.

Mnogi Hrvati se slažu, a borba protiv korupcije i prevare bila je ključna za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju 2013.

“Korupcija je ključni problem u hrvatskom društvu… ali ne može se riješiti izbornim plakatima i kampanjama”, rekao je za AFP student prava Sebastijan Bujan, 26. Korupcija je dugo bila Ahilova peta za HDZ, nakon niza optužbi koje su dovele do ostavke nekoliko ministara posljednjih godina.

Plenković, premijer od 2016. godine, u kampanji ističe svoju ulogu u ubacivanju Hrvatske u evrozonu i evropski šengenski prostor bez granica. Kao premijer u zemlji s najdužim stažom, on tvrdi glas za HDZ znači “stabilnost, sigurnost i razvoj”.

“Ali sa prosječnom mesečnom platom od 1.240 evra i bruto domaćim proizvodom od 76 odsto prosjeka EU, Hrvatska ostaje jedna od najsiromašnijih članica bloka”, komentariše briselski portal.

Plenković (54) je u više navrata optuživao Milanovića da krši ustav i narušava političku kulturu zemlje upotrebom neprikladnog jezika, te da da gaji „proruske stavove”

Milanović je više puta kritikovao podršku EU Ukrajini nakon ruske invazije na tu zemlju, dok je takođe rekao da HDZ nije uspio da zaustavi dolaske migranata. Plenkovića je nazvao i „lažljivcem i političkim lažnjakom“ i “potrčko” šefice Evropske komisije Ursule fon der Lejen.

“Konačno imamo nekoga ko otvoreno kaže ono što većina ljudi misli”, rekao je za AFP Borko, taksista u Zagrebu koji je odbio da navede svoje prezime, i dodao da “predsjednik ima njegov glas”.