Connect with us

Region

MILANOVIĆ: U Evropsku uniju više NIKO NEĆE UĆI, možda još Crna Gora

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović održao je u četvrtak predavanje studentima Sveučilišta Sjever u Koprivnici, govoreći o globalnim izazovima i savremenom političkom kontekstu. Tom prilikom osvrnuo se i na ulogu NATO saveza, Evropske unije te rat u Ukrajini.

Rat u Ukrajini

Govoreći o članu 5. NATO pakta, koji se odnosi na kolektivnu odbranu, Milanović je istaknuo da “zahtijeva reakciju na adekvatan način”. Najveći dio svog izlaganja, međutim, posvetio je ratu u Ukrajini, koji je okarakterisao kao “rat iscrpljivanja” za razliku od klasičnog rovovskog rata poput onog u Prvom svjetskom ratu.

Milanović smatra da se sukob možda mogao izbjeći da, kako je rekao, “pretenciozni evropski način razmišljanja nije insistirao na tezi da svaka država ima pravo da bira kojem će se vojnom savezu priključiti”. Po njegovom mišljenju, takav pristup natjerao je Ukrajinu da naglo prekine saradnju s Rusijom, bez razmatranja mogućih posljedica koje bi prisustvo zapadnih snaga u ruskom susjedstvu moglo izazvati. Dodao je da je takva politika možda i dovela do sukoba.

“Lažna obećanja”

Govoreći o proširenju Evropske unije, Milanović je izrazio skepsu: “U EU više niko neće ući, možda još Crna Gora. Države se obmanjuje lažnim obećanjima o članstvu kako bi se iz njih izvukli određeni ustupci.”

Dodao je da se od pojedinih zemalja očekuje da usklade svoju vanjsku politiku s interesima Zapada, posebno u kontekstu odnosa s Rusijom. Kao primjer je naveo Gruziju, koju je opisao kao zemlju s velikim ekonomskim rastom zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, ali koja se, kako tvrdi, koristi u geopolitičke svrhe.

Osvrćući se na stanje u Evropskoj uniji, Milanović je rekao: “Evropa ide u Kinu i drži im predavanja o ljudskim pravima, umjesto da se bavi padom prodaje evropskih automobila.”

Po njegovom mišljenju, današnji glavni globalni akteri su Sjedinjene Američke Države i Kina, dok Evropa, kako kaže, više nema ni resurse, ni vodeću ulogu u inovacijama i znanju.

Ipak, ocijenio je da je Evropska unija uspješan projekt jer je spriječila oružane sukobe među državama članicama i doprinijela regionalnoj stabilnosti.

– Države žive relativno složno – rekao je, dodajući da je Hrvatska, iako je od EU dobila značajna sredstva, Uniji takođe mnogo dala.

Na kraju je kazao da razumije zabrinutost država koje se graniče s Rusijom, ali je istaknuo da je Hrvatska “u lijepom položaju zahvaljujući geografiji”.

Region

Prijavljena pucnjava na školskom igralištu u Zagrebu: “DJECA TRČALA, BILA PREPLAŠENA”

Više pucnjeva iz vatrenog oružja začuli su u nedjelju naveče stanovnici zagrebačkog kvarta Ravnice.

Kako navode, do pucnjave je došlo na školskom igralištu.

Iz zagrebačke policije potvrdili su za 24sata da su u 20.36 sati dobili dojavu o pucnjavi. Kako navode, utvrđuju sve okolnosti.

“Prolazio sam kraj školskog s psom oko 20.30 sati i djeca su trčala. Mislio sam da su petarde”, stoji u komentaru ispod objave u jednoj kvartovskoj grupi na društvenoj mreži.

“Dva policijska vozila pod rotirkama su zaustavljena kod vrtića, a prema ulazu na školsko”, drugi je komentar.

“Strah kod svoje djece i njihovih prijatelja ne mogu riječima opisati”, dodala je žena.

Nastavi čitati

Region

UŽASNO NEVRIJEME U SKOPLJU izazvalo haos, vjetar nosio krovove

Jako nevrijeme praćeno olujnim vjetrom i kišom zahvatilo je sinoć Skoplje, a vatrogasne i hitne službe imale su preko 50 intervencija.
Najviše intervencja bilo je zbog oborenih stabala, oštećenih automobila i pokidanih kablova, prenosi sjevernomakedonska Večer.

U nekoliko slučajeva stabla su pala direktno na privatne kuće, kao i u blizini Fakulteta dramskih umjetnosti i Ministarstva za rad i socijalnu politiku, pričinivši materijalnu štetu.

Veliki dio prijava građana odnosio se na oštećenja električne mreže, dok su u bulevaru Bosna i Hercegovina oštećeni semafori.

U naseljima Đorče i Butel vjetar je odnio više krovova.

Centar za upravljanje kriznim situacijama saopštio je da su sve prijave proslijeđene nadležnim službama koje su intervenisale po prioritetu, kao i da će vatrogasne i ekipe Elektrodistribucije i opštinske službe ostati na terenu dok situacija ne bude u potpunosti normalizovana, navodi Večer.

Nastavi čitati

Region

BRATIĆ TVRDI “Amerika hrvatskoj vojsci u “Oluji” dostavljala SATELITSKE SNIMKE U REALNOM VREMENU”

SAD su aktivno pomagale hrvatsku vojsku u operaciji “Oluja” dostavljajući im satelitske snimke visoke rezolucije, izjavio je advokat Dušan Bratić, koji godinama istražuje bazu dokaza Haškog tribunala i razgovara sa svjedocima uključujući i penzionisane hrvatske oficire.

Bratić objašnjava da se u javnosti dugo godina spekulisalo da su SAD, pored pomoći u obuci kadrova i školovanju oficira preko privatne američke vojne kompanije MPRI, pružale i direktnu vojnu pomoć hrvatskoj vojsci u planiranju i izvođenju operacije “Oluja”, ali su te tvrdnje ostajale u domenu nagađanja i sumnji analitičara.
Bratić, koji je i zastupnik porodica srpskih žrtava sa Petrovačke ceste, ukazuje da je Hrvatska vojska bila snabdjevena satelitskim snimcima visoke rezolucije, koje je u to vrijeme mogla da im obezbjedi samo američka vojska.

“Hrvatska vojska je formirala 280. vod bespilotnih letelica sa tri izviđačka drona, čije je snimke u realnom vremenu direktno koristila Obaveštajna uprava Glavne komande Hrvatske vojske”, rekao je Bratić za “Večernje novosti”.

On je naveo da je na ostrvu Brač bila stacionirana jedinica američke vojske za elektronsko izviđanje i protivelektronska dejstva, koja je presretala komunikacije Vojske Srpske Krajine i ometala ih na nivou četa i bataljona.
Bratić ističe da je ključni dokument “Ocjena izvršenih zadaća objavještajnog osiguranja u operaciji `Oluja`”, koju je potpisao tadašnji načelnih Obaveštajne uprave Hrvatske vojske admiral Davor Domazet Lošo.

“U tom dokumentu jasno je navedeno: `Svim komandama zbornih područja na glavnim pravcima napada stavljeni su na raspolaganje satelitski snimci`”, dodao je Bratić.

On navodi da se u ovom dokumentu navodi da su bespilotne letjelice u realnom vremenu prenosile sliku sa bojišta, koju su koristile komande četa i bataljona.

To znači da je za prenos slike korišten operativni satelit za vojne svrhe koji su tu to vrijeme Hrvatskoj mogle da obezbijede samo SAD.
Bratić kaže da rezultati analize vojnih i političkih podataka ukazuju na samo jednu verziju – da su SAD pod maskom komercijalne saradnje Hrvatske i MPRI, ustupale hrvatskoj vojsci satelitske snimke.

“Time su SAD faktički postale direktan učesnik sukoba, zaraćena strana. Formalno, sve je izgledalo kao privatna saradnja Hrvatske i američke kompanije, a u stvarnosti je reč o klasičnoj vojnoj pomoći SAD uklopljenoj u širi strateški cilj na južnom krilu NATO-a prema Rusiji”, zaključuje Bratić.

On je pojasnio da su Hrvatska i SAD u novembru 1994. godine sklopile svojni sporazum o saradnji, nakon čega je Pentagon angažovao privatnu vojnu kompaniju MPRI da izvodi obrazovanje i obuku hrvatskih podoficira i oficira.

Bratić navodi da nijedna zemalja u tom momentu nije imala takve mogućnosti kao SAD, da ne postoje ni tragovi da su neki drugi akteri, poput Francuske, NATO, Rusije ili Izraela direktno obezbjeđivali takve podatke Hrvatskoj 1995. godine.

“Na Braču je stacionirana i odatle je poslove obavljala američka jedinica za elektronska dejstva. Izrael je tada ima satelit `Ofek`, ali kapaciteti su bili ograničeni, a politički prioriteti drugi. Rusija je imala moćne izviđačke satelite, ali nije bila saveznik Hrvatske, već bliža drugoj strani. Francuska je imala sopstveni civilni program SPT, ali snimci nisu bili visoke rezolucije i podobni za vojne svrhe”, dodao je Bratić.

Nastavi čitati

Aktuelno