Connect with us

Društvo

MILIONER IZ MODRIČE! Evo kako se ovaj čovjek obogatio

Pala je konačna odluka, Marko Pipunić sa svojom Žito grupom izlazi na berzu. Najavljeno je pokretanje procesa inicijalne javne ponude dionica (IPO), a cilj je uvrštenje na uređeno tržište Zagrebačke berze.

Zašto bi neko dao novac privatnoj firmi, objasnio je sam Marko Pipunić.

Ovaj rođeni Modričanin u preduzetništvo se otisnuo prije 35 godina s puncem. Karijeru je Marko Pipunić, kako sam zna reći, gradio na istoj lokaciji, ali u nekoliko država, od Jugoslavije i BiH do Hrvatske i sada Evrope. S diplomom Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku osnovao je privatnu firmu koja se u početku bavila trgovinom ratarskim kulturama i repromaterijalom.

Tada sam vidio priliku da sve ono što se radilo u društvenim preduzećima, kako su se tada zvala, prenesem u firmu koja će se kasnije zvati Agroposavina. U tim prvim godinama tranzicije iz jednog društvenog sistema u drugi, iz dogovorene ekonomije u tržišnu, trgovina je bila prvi kapital, svojevrsni status s kojim smo svi znali raditi. Proveo sam dvije godine u bivšoj državi, zatim je došao rat, morali smo otići, a logika je nalagala povratak u Osijek. Taj grad sam poznavao, osjećao sam se kao domaći jer sam ovdje studirao i dugo živio. Osijek mi je, stoga, bio prirodan izbor za ulazak u agrobiznis”, otkrio je svoje početke Pipunić, osnivač i većinski vlasnik Žito grupe, u emisiji HRT-a ‘Druga strana’, prenio je tportal.

Tržište bivše države brojilo je 22 miliona ljudi i smatrao ga je velikim, ali na njemu je bilo malo privatnih firmi, a kako kaže u šali, ‘novca je bilo na lopate’, samo ga je trebalo znati uzeti.

Ovaj 64-godišnji preduzetnik 2017. godine okitio se nagradom Ernst&Young (EY) Preduzetnik godine za 2016., što ga je odvelo do Monaka, na takmičenje za titulu EY Svjetskog preduzetnika godine. A da pri tome nije znao govoriti ni engleski, njemački ili neki drugi strani jezik. Pobjedu je odnio Kanađanin.

“Onda sam prvi put shvatio da ne treba imati komplekse”, rekao je, a na pitanje voditelja je li sada industrija hrane hit u svijetu odgovorio:

“Možda sada jest, ali prije su bili zanimljivi moda, hoteli, turizam. Ovo što mi radimo, svinje, mlijeko, jaja, krave, poljoprivreda, oranje, kopanje, to nije baš zanimljivo široj populaciji. To je čak prilika da se nekada sakrijete ispod radara i uspijete. Dobro je što ne rastemo eksponencijalno brzo, ali rastemo po uobičajenoj stopi, 10, 20 posto godišnje”, kazao je.

Kako je nastala Žito grupa

Žito grupa stasala je na temeljima nekadašnjeg IPK Osijek, PPK Valpovo, Đakovštine, firmi kupljenih u stečajevima i predstečajevima. Sam Pipunić je i član Udruženja Prsten, a koji važe, kako govore, za najmoćnije lobiste u Hrvatskoj.

“Rekao bih da su te firme nastale u vrijeme socijalizma i nisu se uspjele na vrijeme prilagoditi novim okolnostima dok su privatne kompanije bile u stanju brže reagirati. Tu sam prepoznao priliku, tim više što u Slavoniji gotovo i nije bilo konkurencije, to područje tada mnogima jednostavno nije bilo zanimljivo. Sam sebi sam tada rekao: ako su te firme stare i po 50 godina, vrijedi ih detaljno analizirati. Ušao sam dubinski i shvatio da je glavni problem bio u neorganizovanosti, bez praćenja tržišne konkurencije, i neracionalnim troškovima”, objasnio je svoje poteze ovaj preduzetnik.

Na pitanje je li mu ‘na ruku išla politika’, kaže: ‘Ne mogu mi ići na ruku jer mi isključivo radimo na tržištu. Ako nama krajnji kupac neće kupiti proizvod, tu vam ne može pomoći nijedna vlast – i da hoće. S druge strane, ako se pomaže nešto što nije u skladu sa zakonima, onda ćete dovesti u problem i sebe i druge.’

Smatra da si u 35 godina nisu imali potrebe ni pomagati, a ni odmagati.

“Politika nam daje platformu, poligon, a naši menadžeri su ti koji trebaju stvarati novu vrijednost”, kaže Pipunić koji trenutno zapošljava ukupno 1600 ljudi, a njegova Žito grupa obrađuje oko 80.000 hektara zemlje.

Objašnjava da je Žito grupa vertikalno integrisana poljoprivredno-prehrambena kompanija koja može pratiti svoj proizvod od njive do stola. U jajima, pršutu, mesnim proizvodima, svinjama, mlijeku koje ne pakuju, ali ga prodaju hrvatskim kompanijama, u prednosti su u odnosu na druge jer, kako objašnjava Pipunić, u vrijeme krize lakše je balansirati.

“Imamo zaokružen ciklus, prvi smo u proizvodnji jaja, drugi u svinjama, treći u mlijeku. Niti smijem, niti želim uvjeravati nekoga da se priključi u IPO, pozivamo ljude da budu naši partneri u daljnjem širenju i razvoju”, kaže.

Ogromne investicije

U posljednjih devet godina Žito grupa investirala je više od 200 miliona evra, a u novom ciklusu planira uložiti dodatnih 105 miliona evra. Pipunić vidi priliku u svinjogojstvu, ‘tamo gdje smo nedostatni i gdje možemo biti konkurentni evropskim proizvođačima’.

“U svinjogojstvu imamo znanje, dobar know how. Idemo tome što dobro radimo uduplati kapacitete, povećati proizvodnju pršuta jer sa sadašnjih 160 hiljada imamo potražnju veću za 20, 30 posto nego što ih možemo isporučiti. Tu smo odlučili povećati kapacitet za 50 posto. To je ono što možemo u kratkom roku. Energija je danas svima u svijetu zanimljiva, bojimo se hoćemo ili nećemo imati struje, a mi smo samodostatni, onoliko koliko je potrošimo, toliko i proizvedemo”, objašnjava on.

Fudbalskim rječnikom opisao je kako je završio u zdravstvu i turizmu.

“Postoje skauti koji obilaze Brazil tražeći male Mesije i dovode ih u Barselonu. Na sličan način i ja sam imao privilegiju poznavati ljude koji su, premda rodom iz BiH, u Njemačkoj izgradili velike svjetske karijere. Zamolio sam ih da svoje znanje i iskustvo vrate u regiju iz koje su potekli. I uspio sam – uspio sam vratiti doktore iz Njemačke. Danas imamo pacijente iz Kazahstana, Dubaija, Saudijske Arabije, svi oni dolaze u Čepin”, kaže, napominjući da je sve to ‘dodana vrijednost’ kraju iz kojega dolazi.

Istovremeno hotel u Čepinu, sagrađen, kako kaže, na njivi, nigdje ničega, od Bukinga je dobio plaketu da je s ocjenom 9,9 najbolje ocijenjen hotel s preko 500 recenzija u Evropi, prenosi Biznisinfo.

Related Topics:

Društvo

PROGLAŠENA VANREDNA SITUACIJA ZBOG VODE: Bijeljina u problemu, više od 4.000 ljudi bez kapi vode!

Na prijedlog Štaba za vanredne situacije Grada Bijeljina, gradonačelnik Grada Bijeljina donio je odluku o proglašenju vanredne situacije na području naseljenih mjesta Ljeskovac, Кojčinovac, Janja, Glogovac, Nova Janja i Modran.

Odluka je donesena na telefonskoj sjednici Štaba za vanredne situacije, održanoj 12. avgusta 2026. godine, zbog višednevnog prekida redovnog vodosnabdijevanja i učestalih havarija na transportnom cjevovodu za Janju.

Prema informacijama A.D. „Vodovod i kanalizacija“ Bijeljina, do havarija na kritičnom dijelu transportnog cjevovoda došlo je 18. jula, kao i 10., 11. i 12. avgusta ove godine. Posljednji kvar doveo je do prekida redovnog vodosnabdijevanja, koji u trenutku obraćanja traje oko 72 časa.

Problem je posebno izražen zbog visokih temperatura, koje dodatno otežavaju uslove života stanovništva i povećavaju potrebu za sigurnim i kontinuiranim snabdijevanjem vodom.

Prekidom vodosnabdijevanja obuhvaćeno je više od 4.200 korisnika na području šest naseljenih mjesta: Ljeskovac – 304 korisnika, Кojčinovac – 493, Janja – 2.485, Glogovac – 186, Nova Janja – 757 i Modran – 60 korisnika.

Usljed havarija je, prema navodima „Vodovoda i kanalizacije“, pričinjena i materijalna šteta stanovnicima ovog područja, uključujući plavljenja dvorišta, kuća i pomoćnih objekata.

Proglašenjem vanredne situacije stvaraju se uslovi za hitno preduzimanje mjera i angažovanje svih raspoloživih kapaciteta radi stabilizacije vodosnabdijevanja i otklanjanja posljedica nastale situacije.

Za stanovništvo ugroženih područja to znači da će, do uspostavljanja redovnog vodosnabdijevanja, biti obezbijeđeno dodatno snabdijevanje vodom. Na ugrožena područja biće upućene cisterne sa vodom za piće, a na odgovarajućim lokacijama biće postavljene i pokretne česme, kako bi građani imali dostupnu vodu za piće i osnovne životne potrebe. O mjestima na kojima će biti obezbijeđeno preuzimanje vode građani će biti blagovremeno informisani.

Кao trajno rješenje problema predviđa se što hitnija kompletna rekonstrukcija kritičnog dijela transportnog cjevovoda, kako bi se obezbijedilo pouzdano i kontinuirano vodosnabdijevanje stanovništva ovog dijela Grada Bijeljina i spriječila ponovna pojava višednevnih prekida.

Nadležne službe Grada Bijeljina i „Vodovoda i kanalizacije“ preduzimaće neophodne aktivnosti na rješavanju problema i informisanju građana o stanju vodosnabdijevanja i daljim mjerama.

Nastavi čitati

Društvo

POTPUNA KATASTROFA KOD LIVNA! Konji u najgorim mukama umiru od žeđi! (FOTO)

Divlji konji na visoravni Kruzi kod Livna suočavaju se s nedostatkom vode, a potpuna katastrofa u kojoj se nalaze ove nedužne životinje potkrijepljena je fotografijama koje nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim.

Na Facebook grupi Relax Livno, objavljene su potresne slike sa Kruza uz komentar da su sve lokve na ovoj visoravni devastirane i bez vode, a neke od životinja su i uginule.

“E moj narode…“, poručuje autor odmah na početku objave na FB, a potom iznosi žestoke kritike na račun nadležnih koji su dopustili da se ovako nešto dogodi.

“Vlastima je najvažnije da visoravan na Kruzima unovče, podijele u koncesije za vjetroelektrane i posade po njima vjetrenjače. A ovima što vozaju turiste da se dobro od znatiželjnih posjetitelja naplate, da što bolje zarade… Evo već u zadnjih sedam godina nikog nije briga što blago skapava od žeđi“, navodi se u objavi, te dodaje:

“Teško divljim konjima na Kruzima, s ovim našim druzima. Svima im je važan samo novac! A samo malo novaca je bilo potrebno izdvojiti, lokve proljetos urediti i sada blago napojiti“.

U objavi se dalje ističe da je novac namijenjen za brigu o konjima “opran“.

“Ali župnijskim i gradskim vlastodršcima je najvažnije bilo 50.000 KM izdvojiti, konje pobrojiti, napraviti nekakvu tzv. studiju o upravljanju divljim konjima?! Samo pohlepa! A posljednjih 20-ak godina za brigu o divljim konjima oprano je skoro 500.000 KM! I sad ovo pokazujemo svijetu…!?“, zaključuje se u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

PLANIRATE PUT, A DIJETE I MAJKA NEMAJU ISTO PREZIME? Granična policija objasnila koja su pravila

Čitalac portala GPMaljevac.COM obratio se sa pitanjem pred put koji je planiran već sutra. Na put kreću on, supruga i njeno dijete iz prethodnog braka, a dilemu im stvara činjenica da dijete ima drugačije prezime.

Sama činjenica da dijete i majka nemaju isto prezime nije prepreka za prelazak državne granice. Dijete mora imati sopstvenu važeću putnu ispravu, a granična policija može dodatno provjeriti odnos između djeteta i osobe koja ga prati ako okolnosti putovanja zahtijevaju dodatno pojašnjenje.

Prema informacijama Granične policije BiH, maloljetno dijete može prelaziti državnu granicu BiH u pratnji jednog roditelja ako ima važeću putnu ispravu i ako ne postoji zabrana ili drugo zakonsko ograničenje putovanja koje je izrekao sud, centar za socijalni rad ili drugi nadležni organ. To znači da u ovom slučaju činjenica da s njima putuje majčin sadašnji suprug, odnosno djetetov očuh, ne mijenja činjenicu da dijete putuje u pratnji svoje majke.

Situacija može biti nešto osjetljivija upravo zbog različitog prezimena. Policija navodi da prilikom kontrole maloljetnika koji putuju u pratnji odraslih osoba posebnu pažnju posvećuje utvrđivanju da li osobe u pratnji imaju roditeljsko staranje. Ako postoji ozbiljna sumnja u okolnosti putovanja, policijski službenik može sprovesti dodatne provjere.

Ministarstvo spoljnih poslova zato preporučuje da se uz putnu ispravu djeteta ponesu i dokumenti kojima se lako može dokazati odnos sa djetetom. Među takvim dokumentima izričito navode rodni list, odluku o starateljstvu, izvod iz matične knjige vjenčanih, kao i saglasnost roditelja. Za porodicu u kojoj majka danas nosi drugo prezime od djeteta, posebno je korisno ponijeti rodni list djeteta iz kojeg je vidljivo ime majke. Ako je majka nakon razvoda ili novog braka promijenila prezime, korisno je imati i dokument kojim se povezuje njeno ranije i sadašnje prezime (npr. izvod iz matične knjige vjenčanih).

Ako drugi biološki roditelj ne putuje sa djetetom, preporučljivo je imati i njegovu pisanu saglasnost za putovanje. Za izlazak iz BiH sa jednim roditeljem ona u uobičajenoj situaciji nije automatski uslov, ali može znatno olakšati eventualnu dodatnu provjeru, posebno ako porodica nastavlja put kroz više država.

Na nivou Evropske unije ne postoji jedinstveno pravilo koje važi u svim državama. Službeni portal EU upozorava da dijete koje putuje samo sa jednim roditeljem ili sa drugom odraslom osobom može, zavisno od države, trebati dodatni dokument kojim drugi roditelj odobrava putovanje. Pravila određuje svaka država pojedinačno, a dokument može zatražiti i zemlja kroz koju porodica samo prolazi.

Zbog toga različito prezime djeteta i majke ne znači da će porodica imati problem na granici, ali je za putovanje najpraktičnije uz pasoš djeteta ponijeti rodni list, a u slučaju promjene prezimena majke i dokument koji tu promjenu dokazuje. Ako postoji mogućnost da se pribavi i saglasnost drugog biološkog roditelja, taj dokument dodatno uklanja eventualne nedoumice prilikom granične kontrole.

Nastavi čitati

Aktuelno