Connect with us

Društvo

MILIONI u igri! Gordan Pavlović i njegove RIZIČNE akvizicije!

Bh. biznismen Gordan Pavlović iz Foče posljednjih godina, a posebno u novije vrijeme, izrastao je u jednog od najaktivnijih i najuticajnijih investitora u Bosni i Hercegovini.

Pavlović je odranije vlasnik i suvlasnik većeg broja kompanija, među kojima su Pavgord, Srbijeputevi, Rudnik mrkog uglja Miljevina, kao i niz drugih firmi u industriji, energetici i infrastrukturi. U posljednje vrijeme njegov poslovni pohod dodatno je ubrzan kroz niz velikih i često rizičnih akvizicija, zbog čega se sve češće postavlja pitanje – da li je Pavlović zagrizao više nego što može progutati?
1️⃣ ArcelorMittal Zenica i ArcelorMittal Prijedor

Najveća i najzvučnija akvizicija svakako je preuzimanje ArcelorMittal Zenica i ArcelorMittal Prijedor od indijskog giganta ArcelorMittal.

Preuzeto je oko 92% vlasništva Željezare Zenica i 51% Rudnika željezne rude Prijedor

Cijena transakcije iznosila je oko 10,7 miliona eura

Novi vlasnici preuzeli su i značajne dugove, obaveze i oko 2.700 zaposlenih, zbog čega je cijene akvizicije niska

Ova akvizicija nosi ogroman industrijski i društveni značaj, ali i visok rizik, jer se kompanija nalazi pred ozbiljnim finansijskim izazovima, a najavljen je odlazak u stečaj radi restrukturiranja.
2️⃣ Fabrika duvana Banjaluka

Pavlović je kupio i Fabrika duvana Banjaluka, nekada važan industrijski simbol grada.

Plaćena je više od 10 miliona KM

Proizvodnja je ranije bila obustavljena

Još nije u potpunosti jasno šta se ovdje planira

3️⃣ Alumina Zvornik

Jedna od ključnih karika Pavlovićevog industrijskog carstva je Alumina Zvornik, koju je preuzeo ranije kroz stečajni postupak povezanih firmi.

Alumina danas spada među najvažnije izvoznike iz BiH

Predstavlja jedan od stabilnijih segmenata njegove poslovne imperije i ide u nove projekte

4️⃣ Boksit Milići

Kroz preuzimanje Boksit Milići, Pavlović je dodatno učvrstio poziciju u rudarskom sektoru.

Kompanija bilježi solidne finansijske rezultate

Smatra se jednim od uspješnijih primjera restrukturiranja

5️⃣ Imovina sarajevskog Zraka

U Sarajevu je Pavlović, putem povezanih firmi, kupio imovinu kompanije Zrak u stečaju.

Riječ je o neperspektivnoj imovini

Kupovina nije vezana za razvoj namjenske industrije

Glavni interes je parcela koja se može iskoristiti za stanogradnju

6️⃣ Imovina Farmlanda

Preuzeta je i imovina propale kompanije Farmland, po cijeni od oko 2,4 miliona KM, čime je nastavljen trend kupovine imovine iz stečajnih masa.
7️⃣ Koksara Lukavac – zakup, a ne vlasništvo

Za razliku od ostalih akvizicija, u slučaju Koksara Lukavac Gordan Pavlović nije preuzeo kompaniju, već je preko povezanih firmi zakupac imovine iz stečajnog postupka.

Riječ je o privremenom aranžmanu, a ne o klasičnoj kupovini

Koksara je jedan od najproblematičnijih industrijskih pogona u BiH

Opterećena je dugovima, ekološkim obavezama i zastarjelom tehnologijom

Budućnost pogona zavisi od visine potrebnih ulaganja, regulatornih odluka i tržišnih uslova

Ovaj potez pokazuje nastavak Pavlovićeve strategije ulaska u visokorizične industrijske sisteme, ali i oprez u pogledu vlasništva, s obzirom na to da zakup ostavlja mogućnost povlačenja bez dugoročnog vezivanja za kompaniju.
Brz rast – veliki izazovi

Sa svim ovim akvizicijama, Gordan Pavlović je nesumnjivo postao jedan od ključnih biznismena u cijeloj Bosni i Hercegovini, s uticajem koji prelazi entitetske i sektorske granice.

Međutim, ostaje otvoreno pitanje:

👉 može li se istovremeno uspješno restrukturirati toliki broj velikih i problematičnih sistema, posebno u slučaju ArcelorMittala Zenica, koji nosi ogroman finansijski, socijalni i politički teret.

U narednim mjesecima biće jasnije da li Pavlović gradi industrijskog giganta nove generacije ili se suočava s prevelikim zalogajem koji bi mogao ugroziti cijelo poslovno carstvo.

Biznisinfo

Društvo

KRVAVI PEČAT NEMARA! Svaki femicid pokazuje da sistem ne štiti žene

Svaka ubijena žena je dokaz da institucije nisu ozbiljno procijenile rizik, glasi jedna od brojnih poruka, nakon što je u petak, 1. maja, u stanu na Dobrinji u Sarajevu ubijena novinarka Elma Godinjak-Prusac (41), a za šta je osumnjičen njen suprug Tarik Prusac (49).

Elma je posljednja žrtva femicida u BiH, problema kojem nadležni ne pridaju dovoljno pažnje, o čemu svjedoči i činjenica da baza podataka nije ažurirana još od prošle godine.

Šokantni podaci
Naime, Agencija za ravnopravnost polova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice je od tužilaštva prikupila statističke podatke o ubistvima žena u BiH u periodu 1. januar 2023. – 31. decembar 2024. godine.

“Na osnovu prikupljenih podataka, u Bosni i Hercegovini je u datom periodu ubijeno 35 žena, od čega u FBiH 31, a u Republici Srpskoj četiri”, naveli su iz Agencije u julu 2025.

Od ukupnog broja ubijenih žena, kako navode, njih 17 je bilo u nekoj vrsti partnerske veze sa počiniocem.

Sistem ne štiti žene
Neformalna grupa aktivistkinja i novinarki iz BiH poručila je, nakon zločina u Sarajevu, da ovo nije još jedna “porodična tragedija”, niti je zločin iz “strasti”.

“Femicid je obrazac – posljedica sistema koji ne štiti žene. Ubistvo tokom brakorazvodne parnice nije izolovan slučaj. To je situacija visokog rizika od ponavljanja prijetnji, odmazde i eskalacije nasilja. U takvim slučajevima najdjelotvornija mjera zaštite je pritvor. Mjera koja se, nažalost, u slučajevima nasilja u porodici najrjeđe traži i izriče. Zahtijevamo da policija, tužilaštva, sudovi i centri za socijalni rad postupaju hitno, u skladu s rizikom po život žena”, ističu one.

Slučajevi femicida su u BiH, gotovo, postali svakodnevnica. Podsjetimo, krajem aprila, nakon pronalaska tijela muškarca i žene u Srebreniku, u naselju Brda, ispostavilo se da je riječ o ubistvu i samoubistvu. Muškarac je, kako su prenijeli mediji, usmrtio ženu, pa, kako se vjeruje, presudio sebi.

Anis Kalajdžić (34) iz Mostara optužen je u aprilu za teško ubistvo bivše djevojke Aldine Jahić (32) iz Kalesije i neovlašteno nabavljanje, držanje ili prodaju oružja, a terete ga i da je prijetio bivšoj djevojci N.M.

Krajem 2025. godine, sedamdesetšestogodišnja Vinka Đ. ubijena je sjekirom u dvorištu svoje kuće u Stanarima, a za zločin je osumnjičen njen muž Nenad.

Porast broja femicida
Spomenuti podaci, koje je saopštila Agencija za ravnopravnost polova BiH, ukazuju na porast broja femicida.

“U poređenju sa prethodnim periodom 2021-2022. godina, kada je bio registrovano 16 ubistava žena, može se zaključiti da je u prošle dvije godine došlo do velikog porasta broja ubistava žena u BiH. S tim u vezi Agencija za ravnopravnost polova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice poziva sve resorne institucije da bez odlaganja pristupe reformi zakonodavnog i institucionalnog okvira BiH za zaštitu žena od rodno zasnovanog i porodičnog nasilja”, naveli su.

Pod institucionalnim okvirom se podrazumijeva jačanje resornih institucija, ustanova i organizacija zaduženih za prevenciju, zaštitu i podršku žrtava i procesuiranje počinilaca nasilja.

“Samo usklađivanjem zakonodavnog i institucionalnog okvira sa standardima Konvencije Savjeta Evrope o borbi i sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici bi se i efikasnije prevenirali slučajevi ubistava žena, odnosno femicida”, istakli su iz Agencije.

Nastavi čitati

Društvo

MISLILI STE DA JE KRAJ POSKUPLJENJIMA? Stiže novi talas rasta cijena iz EU

Kompanije iz Evropske unije u narednih godinu dana očekuju znatno veći rast prodajnih cijena i ulaznih troškova, što povećava zabrinutost za inflaciju u Evropskoj centralnoj banci (ECB).

Prema najnovijem istraživanju SAFE o pristupu finansiranju, kompanije predviđaju rast prodajnih cijena od 3,5 odsto u narednih 12 mjeseci, u odnosu na 2,9 odsto u prethodnom ciklusu.

Istovremeno, očekivani rast ulaznih troškova porastao je na 5,8 odsto, sa ranijih 3,6 odsto. Ovo u ECB-u smatraju značajnim.

Iz ECB-a su napomenuli da su kompanije koje su učestvovale u anketi nakon 28. februara, kada je započeo sukob sa Iranom, iskazivale znatno veće cjenovne i troškovne pritiske, što sugeriše direktan uticaj geopolitičkih dešavanja na poslovna očekivanja.

“Inflaciona očekivanja za jednogodišnji period takođe su porasla – na tri odsto, sa prethodnih 2,6 odsto, dok su projekcije za tri i pet godina ostale stabilne”, naveli su iz Evropske centralne banke.

Istraživanje, sprovedeno između 19. februara i 1. aprila, dolazi neposredno prije nove odluke ECB-a o kamatnim stopama, koja se očekuje u četvrtak, 30. aprila, i smatra se važnim indikatorom mogućih posljedica sukoba na Bliskom istoku.

Rast cijena energenata

Rast cijena energenata već sada podstiče inflaciju i negativno utiče na ekonomsko raspoloženje u Evropi, iako su srednjoročni efekti još neizvjesni.

Ipak, ECB je već dala signale da bi ove sedmice mogla zadržati postojeće kamatne stope, ali ekonomisti i investitori sve više očekuju povećanje u junu. Ono što su kompanije iz evrozone još prijavile jeste rast kamatnih stopa na kredite, te druge troškove finansiranja, uz stabilnu tražnju za kreditima i blago smanjenu dostupnost.

Da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Ono što nas zanima je to kako će novi sukob u Iranu i poremećaji u lancima snabdijevanja naftom u cijelom svijetu uticati i na Bosnu i Hercegovinu u dugoročnom periodu, odnosno da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Znajući da su se u prethodnom periodu sve negativne stvari iz Evropske unije prelile i na BiH, ne možemo biti optimisti.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da je šok ponude izazvan rastom cijena sirove nafte usljed prekinutih transportnih ruta izazvao inflatorni udar u svim zemljama EU.

“Usljed posljedičnog rasta cijena kao rezultata prilagođavanja na novonastalu situaciju došlo je do pritiska na rast zarada kako bi se ublažio erodirajući efekat inflacije na kupovnu moć. To je za sobom vodilo rastu troškova rada i poslodavce stavilo pred izbor da umanjuju sopstveni profit ili povećavaju cijene”, ističe Mlinarević.

Prema njegovim riječima, većina u kratkom roku može privremeno zbog cjenovne elastičnosti tražnje sporije povećavati cijene, dok u dugom roku ta strategija nije moguća.

“Iz tog razloga, ukoliko se problemi sa lancima snabdijevanja nastave, logično je očekivati da dođe do osjetnijeg rasta prodajnih cijena. U BiH kao rezultat uvezene inflacije i sličnih trendova na tržištu rada treba očekivati isti scenario”, zaključio je Mlinarević.

Nastavi čitati

Društvo

PORAZNI PODACI BiH ne uvozi samo naftu, već HLJEB I VODU

Bosna i Hercegovina je zavisna o uvozu osnovnih životnih namirnica. To pokazuju podaci Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2025. godinu, prema kojima je ova zemlja uvezla prehrambene proizvode u vrijednosti 2,72 milijarde evra.

To je tri i po puta više nego što se uveze naftnih derivata, koji se u BiH uopšte ne proizvode.

Među najvećim uvoznim stavkama su goveđe meso, pšenica, gotovi pekarski proizvodi, stočna hrana, te voće i bezalkoholna pića. Izvoze se sirovine i poluproizvodi, kao što su smrznute maline, mlijeko i jestiva ulja.

-Takva struktura pokazuje da BiH svoju prehrambenu bezbjednost u velikoj mjeri oslanja na regionalna i evropska tržišta, što je čini osjetljivom na poremećaje cijena, logistike i trgovinskih tokova – rekao je za Radio Slobodna Evropa ekonomski analitičar Igor Gavran.

Gavran takav obrazac smatra stalnim i dugoročnim rizikom, jer rast cijena hrane na svjetskom tržištu direktmo povećava troškove života u BiH koja zavisi od uvoza.

Bosna i Hercegovina raspolaže obradivim zemljištem, povoljnim klimatskim uslovima i tradicijom poljoprivredne proizvodnje, ali domaća proizvodnja ne uspijeva da zadovolji potrebe tržišta.

Gavran kaže da će tako i ostati bez snažnijih ulaganja u domaću poljoprivredu, preradu i lance snabdijevanja.

Najveći uvoz osnovnih namirnica

Bosna i Hercegovina najveću zavisnost bilježi kod uvoza proizvoda koji čine temelj svakodnevne potrošnje stanovništva.

Među najvrjednijim uvoznim stavkama nalaze se goveđe meso, pšenica, pekarski proizvodi, stočna hrana, čokolada, bezalkoholna pića i pivo.

BiH je u 2025. uvezla meso vrijedno 131,1 milijun evra što sugeriše da domaće stočarstvo ne zadovoljava potrebe tržišta, bilo zbog nedovoljne proizvodnje, visokih troškova ili slabije konkurentnosti u odnosu na evropske proizvođače.

U 2025. godini Bosna i Hercegovina uvezla je pšenicu u vrijednosti od gotovo 66,5 milijuna evra, dok je uvoz gotovih pekarskih proizvoda porastao za 21 posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši gotovo 70 milijuna evra. To znači da domaće tržište u velikoj mjeri snabdijevaju strani proizvođači.

Jedna od najvećih pojedinačnih stavki u uvozu prehrambenih proizvoda čine sastojci za proizvodnju alkoholnih pića s 157,6 milijuna evra, zatim pivo s 94,3 miliona, kafa čiji uvoz je 2025. godine dosegnuo 93,2 milijuna evra i cigarete s 88,8 milijuna evra.

Faširane vode je u 2025. godini uvezeno u vrijednosti od 146,2 milijuna evra.

Istovremeno, morska riba, školjke i morski plodovi imaju zanemariv udio u prosječnoj potrošačkoj košarici, kao i agrumi, neke vrste povrća, te tjestenina.

S druge strane, najvrjedniji izvozni proizvodi bili su ulje od sjemena suncokreta ili šafranike za industrijske potrebe, mlijeko, konzervirani proizvodi od pilećeg mesa, slatki keksi, sirovo suncokretovo ulje, smrznute maline, vafli, voda, brašno i ostali pekarski proizvodi.

Mlijeko je među vodećim izvoznim proizvodima s 35,3 miliona, međutim značajan dio stočne hrane i repromaterijala dolazi iz uvoza koji je u 2025. godini porastao za oko devet posto, u odnosu na prethodnu, na 73,5 milijuna evra.

Dominantan uvoz iz Srbije, Hrvatske i Njemačke

Najveći dio uvoza dolazi iz Evropske unije, koja sudjeluje s oko 1,21 milijardi ili 54 posto ukupne vrijednosti, dok na zemlje regije (CEFTA) otpada 557 milijuna evra ili dodatnih 29 posto.

Među pojedinačnim državama najveći dobavljač bila je Srbija s uvozom od oko 701 milijun evra, a slijedile su Hrvatska s 334,3 miliona, Njemačka s 205,3 miliona, Italija sa 183,4 miliona i Mađarska sa 136,4 miliona evra.

BiH u samo dvije zemlje izveze hrane u vrijednosti većoj od 100 miliona evra, a jedini značajniji suficit ostvaren je u trgovini s Turskom, i to 15,8 milijuna evra, ponajprije zbog rasta izvoza ulja i brašna.

Ukupan uvoz prehrembenih proizvoda u BiH je 2025. godine iznosio 2,72 milijarde evra, dok je izvoz iznosio približno 619 miliona evra.

Ministarstvo spoljne trgovine BiH navodi da su više globalne cijene sirovina, hrane i energenata te suše, ratovi i logistički poremećaji povećali vrijednost uvoza u BiH, a ne veća potrošnja u BiH.

Radio Slobodna Evropa

Nastavi čitati

Aktuelno