Connect with us

Svijet

“Mini Černobil” u Ohaju, vlasti ćute o ekološkoj katastrofi (VIDEO)

Nekoliko desetina vagona koji su prevozili otrovne hemikalije, iskočilo je iz šina u blizini grada Istočna Palestina na granici Ohaja i Pensilvanije 3. februara.

Zbog velikog požara koji je uslijkdio, lokalnom stanovništvu naređena je hitna evakuacija, a nakon ispitivanja posljedica ovog incidenta, ustanovljena je visoka zagađenost vazduha.

Međutim, pet dana kasnije, područje je proglašeno bezbjednim, a građanima je dozvoljeno da se vrate u svoje domove. Priča, koja u početku nije izazvala gotovo nikakvu medijsku pažnju, dospela je na naslovne strane, nakon snimaka koji su podijeljeni na društvenim mrežama, na kojima su leševi životinja, ali i svjedočenja ljudi kojima je ugroženo zdravstveno stanje, pišu RIA Novosti.

Incident posljedica nemara
Osim što raste zabrinutost građana, prema njihovim riječima, vlast pokušava da minimalizuje razmere ove ekološke katastrofe, po kojoj bi, kako kažu, grad u Ohaju mogao da ostane upamćen kao američki Černobil, ili barem “mini Černobil”.

Sudeći po dostupnim informacijama, ovo poređenje bi moglo biti opravdano, kako sa aspekta neodgovornog reagovanja nadležnih službi, uključujući i potencijalno zataškavanje, tako i sa aspekta opasnosti po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Brojni stanovnici Istočne Palestine su podnijeli grupnu tužbu protiv željezničke kompanije “Norfolk Southern” koja je prevozila opasne materije, tvrdeći da je incident posljedica nemara i zahtijevajući od direktora da finansira ljekarske preglede građana kojima je ugroženo zdravlje.

Pitanja bez odgovora
Čelnici kompanije “Norfolk Southern” odustali su od sastanka sa zabrinutim stanovništvom, koje je zahtijevalo odgovore na mnoga pitanja, između ostalog, kako i zbog čega je došlo do toga da vagoni iskoče iz šina.

Skoro dvije sedmice nakon incidenta, kompanija nije pružila sve informacije o otrovnim materijama koje su prevozili vagoni, piše New York Daily News.

Građanka Keti Dajk upitala je zvaničnike, na jednom od protesta koje je organizovalo stanovništvo, zbog čega ćute i zašto ne odgovaraju na postavljena pitanja.

– Imam tri unuke, one će odrastati ovdje. Da li treba da razmišljam o tome da za pet godina mogu da imaju rak? – pitala je ona.

Brojna pitanja su, čini se bez odgovora, a dok vlast Ohaja ćuti, ljudi se uglavnom pitaju zbog čega je toliko ljudi oboljelo kroz svega nekoliko dana, ukoliko je konstatacija da je grad bezbjedan tačna?

Prema riječima zabrinutih građana, nije rijetkost da novinarima koji prave priloge o ovoj ekološkoj katastrofi na mjestu nesreće, naglo pozli.

Senator Ohaja Šerod Braun, obratio se vlastima uz molbu da se proglasi ekološka katastrofa u Istočnoj Palestini.

– Ovo je situacija bez presedana. Stotine porodica je prisiljeno da napusti svoje domove, a sa pravom su zabrinute zbog potencijalnih zdravstvenih posljedica – rekao je Braun.

On je upozorio da su stanovnici vjerovatno već podložni DNK mutacijama, čije bi posljedice mogle da budu vidljive odmah ili kroz nekoliko godina.

– Ova katastrofa mogla bi da rezultira ogromnim brojem oboljelih od karcinoma – naglasio je.

EPA potvrdila štetnost vinil hlorida
Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), objavila je listu otrovnih hemikalija koje su se prevozile. Pored vinil-hlorida, iscurio je i etilheksil akrilat, koji je, prema njihovim riječima, odgovoran za česte mučnine, glavobolju i respiratorne probleme kod građana.

“EPA” je u saopštenju naglasila da je najotrovnija hemikalija koja se prevozila, zapravo vinil-hlorid, koji je kancerogen, a na sobnim temperaturama se pretvara u gas.

Nova.rs

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno