Connect with us

Svijet

“Mini Černobil” u Ohaju, vlasti ćute o ekološkoj katastrofi (VIDEO)

Nekoliko desetina vagona koji su prevozili otrovne hemikalije, iskočilo je iz šina u blizini grada Istočna Palestina na granici Ohaja i Pensilvanije 3. februara.

Zbog velikog požara koji je uslijkdio, lokalnom stanovništvu naređena je hitna evakuacija, a nakon ispitivanja posljedica ovog incidenta, ustanovljena je visoka zagađenost vazduha.

Međutim, pet dana kasnije, područje je proglašeno bezbjednim, a građanima je dozvoljeno da se vrate u svoje domove. Priča, koja u početku nije izazvala gotovo nikakvu medijsku pažnju, dospela je na naslovne strane, nakon snimaka koji su podijeljeni na društvenim mrežama, na kojima su leševi životinja, ali i svjedočenja ljudi kojima je ugroženo zdravstveno stanje, pišu RIA Novosti.

Incident posljedica nemara
Osim što raste zabrinutost građana, prema njihovim riječima, vlast pokušava da minimalizuje razmere ove ekološke katastrofe, po kojoj bi, kako kažu, grad u Ohaju mogao da ostane upamćen kao američki Černobil, ili barem “mini Černobil”.

Sudeći po dostupnim informacijama, ovo poređenje bi moglo biti opravdano, kako sa aspekta neodgovornog reagovanja nadležnih službi, uključujući i potencijalno zataškavanje, tako i sa aspekta opasnosti po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Brojni stanovnici Istočne Palestine su podnijeli grupnu tužbu protiv željezničke kompanije “Norfolk Southern” koja je prevozila opasne materije, tvrdeći da je incident posljedica nemara i zahtijevajući od direktora da finansira ljekarske preglede građana kojima je ugroženo zdravlje.

Pitanja bez odgovora
Čelnici kompanije “Norfolk Southern” odustali su od sastanka sa zabrinutim stanovništvom, koje je zahtijevalo odgovore na mnoga pitanja, između ostalog, kako i zbog čega je došlo do toga da vagoni iskoče iz šina.

Skoro dvije sedmice nakon incidenta, kompanija nije pružila sve informacije o otrovnim materijama koje su prevozili vagoni, piše New York Daily News.

Građanka Keti Dajk upitala je zvaničnike, na jednom od protesta koje je organizovalo stanovništvo, zbog čega ćute i zašto ne odgovaraju na postavljena pitanja.

– Imam tri unuke, one će odrastati ovdje. Da li treba da razmišljam o tome da za pet godina mogu da imaju rak? – pitala je ona.

Brojna pitanja su, čini se bez odgovora, a dok vlast Ohaja ćuti, ljudi se uglavnom pitaju zbog čega je toliko ljudi oboljelo kroz svega nekoliko dana, ukoliko je konstatacija da je grad bezbjedan tačna?

Prema riječima zabrinutih građana, nije rijetkost da novinarima koji prave priloge o ovoj ekološkoj katastrofi na mjestu nesreće, naglo pozli.

Senator Ohaja Šerod Braun, obratio se vlastima uz molbu da se proglasi ekološka katastrofa u Istočnoj Palestini.

– Ovo je situacija bez presedana. Stotine porodica je prisiljeno da napusti svoje domove, a sa pravom su zabrinute zbog potencijalnih zdravstvenih posljedica – rekao je Braun.

On je upozorio da su stanovnici vjerovatno već podložni DNK mutacijama, čije bi posljedice mogle da budu vidljive odmah ili kroz nekoliko godina.

– Ova katastrofa mogla bi da rezultira ogromnim brojem oboljelih od karcinoma – naglasio je.

EPA potvrdila štetnost vinil hlorida
Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), objavila je listu otrovnih hemikalija koje su se prevozile. Pored vinil-hlorida, iscurio je i etilheksil akrilat, koji je, prema njihovim riječima, odgovoran za česte mučnine, glavobolju i respiratorne probleme kod građana.

“EPA” je u saopštenju naglasila da je najotrovnija hemikalija koja se prevozila, zapravo vinil-hlorid, koji je kancerogen, a na sobnim temperaturama se pretvara u gas.

Nova.rs

Svijet

EVROPA IMA NOVI PLAN ZA IDUĆU GODINU! Preseljenje 21.000 azilanata i solidarni doprinosi

Evropska unija planira da 2026. reorganizuje raspodjelu hiljada azilanata, a zemlje koje su do sada primile manje ljudi trebalo bi da prihvate azilante ili da uplate finansijske doprinose, piše Špigel.

Prema odluci ministara unutrašnjih poslova EU na sastanku u Briselu, u okviru Evropske unije bi trebalo da bude preseljeno 21.000 tražilaca zaštite.

Finansijski doprinosi i manja sredstva

Pored toga, manje opterećene zemlje EU, u okviru mehanizma solidarnosti predviđenog evropskom reformom azila iz 2024. godine, trebalo bi da obezbijede 420 miliona evra.

U samoj reformi azila predviđeno je preseljenje najmanje 30.000 azilanata i izdvajanje 600 miliona evra godišnje. Pošto reforma stupa na snagu tek u julu 2026. godine, zemlje EU su se dogovorile o ukupno manjim doprinosima za taj period.

Kome treba pomoć, a ko mora da doprinese?

U analizi Evropske komisije, zemlje koje će naredne godine imati pravo na solidarnost drugih država EU zbog visokog migracionog pritiska su: Grčka, Kipar, Španija i Italija.

Zemlje koje će po novim pravilima vjerovatno morati da prime azilante iz drugih država ili daju druge doprinose solidarnosti su: Švedska, Portugal, Mađarska, Rumunija i Luksemburg.

Broj novih azilanata unutar EU, kao i u zemljama koje nijesu članice (Norveška i Švajcarska), u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je opao.

Do kraja juna u grupi od 29 država (EU plus) registrovano je ukupno 399.000 novih zahtjeva, što je smanjenje za 114.000 ili 23 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine.

 

Nastavi čitati

Svijet

JEZIVO UPOZORENJE ORBANA! “Ovo je datum kada bi Brisel mogao ZARATITI SA RUSIJOM”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se Brisel sprema za rat s Rusijom, kao i da već postoji ciljni datum za ulazak u rat – 2030. godina.

“Tamni oblaci se skupljaju na nebu Evrope. Brisel se priprema za rat s Rusijom, a već postoji ciljani datum za ulazak u rat: 2030. godina”, upozorio je Orban.

Članstvo Ukrajine vodi u trenutni rat

U tom smislu, dodao je da osnivački ugovor EU kaže da su u slučaju oružanog napada na teritoriju jedne od država članica, ostale države članice dužne da toj državi pruže svu pomoć koja im je na raspolaganju, zbog čega bi prijem ratom razorene Ukrajine u EU rezultirao trenutnim ulaskom u rat.

Prema njegovim riječima, to znači da bi sljedeća godina mogla da bude posljednja mađarska izborna godina kada zaista može da odluči o pitanju rata i mira.

Koristeći primjer imigracije, Orban je skrenuo pažnju na činjenicu da postoje odluke koje kasnije ne mogu da se isprave.

“Da nijesmo izgradili ogradu 2015. godine, migranti bi već bili ovdje. Ako donesemo pogrešnu odluku 2026. godine, biće prekasno da je ispravimo do sljedećih izbora 2030. godine. Utakmica se neće dobro završiti. Ko god želi mir, neka nam se pridruži”, zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

TRGOVINA ORUŽJEM I DROGOM Više od 60 uhapšenih širom Izraela

​Više od 60 ljudi uhapšeno je širom Izraela zbog sumnje na trgovinu oružjem i drogom u nizu racija tokom noći, kao rezultat tajne operacije, saopštila je izraelska policija.

Policija navodi da je jedan tajni agent izvršio 57 transakcija trgovine oružjem, drogom i falsifikovanim dokumentima u više policijskih okruga širom zemlje, inkriminišući osumnjičene, prenosi “Times of Israel”.

Takođe su prikupljeni “značajni dokazi” povezani sa nizom teških krivičnih djela nasilja, uključujući otmicu i pucnjave, saopštila je policija.

Među privedenima su i vođe bandi iz Hadere.

Nastavi čitati

Aktuelno