Connect with us

Svijet

MIR JE BIO PRAZNO OBEĆANJE? Na pomolu sukob Rusije i Amerike “NE MOŽETE UZETI PANAMSKI KANAL”

Rusija očekuje da će američki predsjednik Donald Tramp i rukovodstvo Paname poštovati međunarodno-pravni režim Panamskog kanala tokom očekivanih diskusija o kontroli ovog plovnog puta, saopštio je direktor Latinoameričkog odeljenja Ministarstva spoljnih poslova Rusije Aleksandar Šćetinjin.
Nadamo se da će tokom očekivanih razgovora između rukovodstva Paname i američkog predsjednika Donalda Trampa o pitanjima kontrole nad Panamskim kanalom, što, naravno, spada u okvir njihovih bilateralnih odnosa, strane poštovati aktuelni međunarodno-pravni režim ovog ključnog plovnog puta – naglasio je Šćetinjin, prenosi TAS.

On je podsjetio da je međunarodni pravni režim Panamskog kanala “jasno definisan” i zabilježen u Ugovoru o trajnoj neutralnosti i funkcionisanju Panamskog kanala između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Paname, koji su potpisali američki predsjednik Džimi Karter i šef panamske vlade, general Omar Torijos 7. septembra 1977. godine i koji je stupio na snagu 1. oktobra 1979.

– Režim uspostavljen ugovorom je dodatno sadržan u protokolu uz njega, kojem se pridružilo oko 40 država svijeta, a Rusija učestvuje u protokolu od 1988. godine i potvrđuje svoju obavezu da zadrži trajnu neutralnost Panamskog kanala, zalažući se za očuvanje ovog međunarodnog tranzitnog plovnog puta bezbjednog i otvorenog – dodao je ruski zvaničnik.

Prema njegovim riječima, amandmanima Sjedinjenih Država i Paname na sporazum iz oktobra 1977. godine, svaka od dvije zemlje se obavezala da zaštititi kanal od bilo kakve prijetnje režimu neutralnosti, a Šćetinjin je dodao i da navedeno pravo SAD na odbranu Panamskog kanala ne znači i ne treba da se tumači kao pravo da se interveniše u unutrašnje stvari Paname.

Tramp je u ponedjeljak, držeći inauguracioni govor u centralnoj sali američkog Kongresa ponovio svoju namjeru da “vrati” Panamski kanal. On je iznio tvrdnju i da Kina kontroliše Panamski kanal.

Panamski kanal je otvoren 1914. godine, a izgradile su ga i kontrolisale Sjedinjene Države. Ugovorom Torijos-Karter 1977. godine utvrđeno je fazno prebacivanje kanala u Panamu, završeno 1999. godine, a sporazumom je predviđena neutralnost kanala i njegova dostupnost svjetskoj trgovini.

(Tanjug) Foto: AP Chip Somodevilla, EPA Alexei Druzhinin Sputnik

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno