Connect with us

Društvo

MISTERIJA PREŽIVLJAVANJA: Poskupljenja u BiH ispred ostalih država na Balkanu

Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane.

U zemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.

Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 odsto mliječne masti najskuplji je u BiHi gdje košta 1,40 evra, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 evra, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 evra.

Brašno je takođe najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 evra. Slijedi Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 evra, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje se ova namirnica plaća 0,59 evra.

Šećer je takođe najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 evra, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 evra.

Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 evra, dok je u BiH 2,05 evra, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 evra.

Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 evra. U Srbiji maslac košta 3,23 evra, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 evra.

Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u BiH, ali da se ne koristi skoro nijedan.

“Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstraprofita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar”, kazao je Pašić.

Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima spekulativnih pojava i lažnih nestašica.

“Ako vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 odsto, to znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to je lov u mutnom u korištenju krize”, kaže Pašić, dodajući da potrošači trebaju prijavljivati spekulativne pojave i sumnjive cijene na tržištu.

Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.

“Siguran sam da građani to neće moći podnijeti. Već sada imamo ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove”, rekao je Pašić, napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.

Naglasio je da su u BiH proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.

“Sve vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo poskupila preko 100 posto. Zadnji talas poskupljenja je mlijeko koje je sa marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka od 50 feninga je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 odsto”, rekao je on.

Pašić ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).

“Hrvatska je negdje u koroni uvela diferencirane stope PDV. Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit”, smatra Pašić.

Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.

“Već sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate podmiriti potrošačku korpu”, kazao je Pašić. Anadolija
Capital

Društvo

APSURD: Krcate institucije BiH traže još stotine radnika

Ako je suditi po sistematizaciji radnih mjesta, institucijama Bosne i Hercegovine nedostaju stotine, pa i hiljade radnika, što je apsurd ako uzmemo u obzir da u javnoj službi, koja je po raznim osnovama neefikasna, ima višak zaposlenih.

Naime, odgovarajući na jedno od poslaničkih pitanja institucije BiH dostavile su odgovor iz kojeg se može zaključiti da niti jedna institucija nema popunjen broj radnih mjesta predviđen sistematizacijom.

Recimo, u Ministarstvu spoljnih poslova BiH sistematizovano je 658 radnih mjesta, a popunjeno “svega” 487. Po ovim podacima, u ovo ministarstvo treba zaposliti još 171 radnika. Dalje, u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa sistematizovano je 260 mjesta, a popunjeno 187.

Slična situacija je i u ostalim ministarstvima, i ako je suditi po dostavljenim podacima – u BiH ne postoji institucija koja ima višak zaposlenih radnika.

“Tako je po sistematizaciji koja je nekad pravljena. Po toj sistematizaciji u 80 odsto institucija fali radnika. E sad, koliko je realna potreba za tim radnicima – to je drugo pitanje. Na kraju, ne možete vi primiti nekoga ako nije budžetom planirana plata za tog radnika. Može se zaposliti onoliko radnika koliko ih ode u penziju, ali ni to se ne radi. U institucijama BiH velika je smjena generacija i vjerujte da ima institucija iz kojih godišnje 15 pa i 17 ljudi ode u penziju”, rekao je za “Nezavisne” Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine.

On kaže da je u nekim institucijama problem nedostatka radnika posebno izražen, navodeći kao primjer Graničnu policiju BiH. U toj instituciji sistematizovano je 3.120 radnih mjesta, ali je popunjeno samo 1.839, što znači da im nedostaje još 1.281 radnik. Ništa bolja situacija nije ni u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), u kojoj je sistematizovano 955 radnih mjesta, a upražnjeno 238.

Što se tiče pravosudnih institucija, u Sudu BiH sistematizovano je 58 sudija i 300 zaposlenih, a trenutno u toj instituciji rade 44 sudija i 230 radnika. Malo bolja situacija je sa Ustavnim sudom BiH, u kojem je sistematizovano 48 radnih mjesta sa 115 izvršilaca, a popunjena su 43 radna mjesta sa 92 izvršioca.

Među institucijama koje su najbliže ispunjenju sistematizacije je Fond za povratak, u kojem je sistematizovano 13 radnih mjesta, a upražnjeno samo jedno, dok je u Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave, u kojoj je sistematizovano 41 radno mjesto, upražnjeno svega dva radna mjesta. Dobra situacija je i u Ministarstvu transporta i komunikacija BiH, u kojem je sistematizovano 115 radnih mjesta, a upražnjeno “svega” osam.

Inače, institucije BiH još od 2013. godine bile su u obavezi da usklade svoje pravilnike o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta sa Odlukom o načelima unutrašnje organizacije uprave BiH koju je donio Savjet ministara BiH. Kako nezvanično saznajemo, veliki broj institucija BiH do danas nije uradio taj posao, niti Savjet ministara BiH, kako nam je rečeno, “pretjerano” insistira na tome jer im odgovara ovakva situacija.

Nastavi čitati

Društvo

“NEKADA BILO SAD SE SPOMINJE” Evo koliko je koštala mala porcija ćevapa 2002. godine

nternetom kruži račun iz popularne sarajevske ćevabdžinice Željo iz 2002. godine.

Mala porcija ćevapa tada je koštala dvije KM, a porcija od sedam ćevapa bila je samo tri KM.

Na računu iz Ćevabdžinice Željo, koji je iznosio 10 maraka, moglo se kupiti tri porcije ćevapa i dvije Koka kole, objavio je Večernji.ba.

Poređenja radi, danas porcija od pet ćevapa u toj istoj ćevabdžinici košta sedam KM, a velika porcija iznosi 14KM.

“Sad je maramica uz ćevap 2 KM”, “Sad je 2 KM ćevap”, “Nekad bilo sad se spominjalo”, neki su od komentara ispod objave.
BLINK

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ne zaboravite kišobrane

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje oblačno i hladnije vrijeme uz slabu susnježicu i snijeg, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu se tokom dana očekuje promjenljivo oblačno vrijeme, povremeno sa kišom i vjetrovito, dok će na sjeveru uglavnom biti suvo.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u višim predjelima i pojačan sjevernih smjerova, dok će u Hercegovini duvati umjerena, na udare jaka do olujna bura. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas je pretežno oblačno vrijeme, a u centralnim, zapadnim i sjeverozapadnim područjima pada kiša, a na planinama snijeg.

Nastavi čitati

Aktuelno