Connect with us

Društvo

MISTERIJA PREŽIVLJAVANJA: Poskupljenja u BiH ispred ostalih država na Balkanu

Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane.

U zemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.

Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 odsto mliječne masti najskuplji je u BiHi gdje košta 1,40 evra, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 evra, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 evra.

Brašno je takođe najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 evra. Slijedi Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 evra, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje se ova namirnica plaća 0,59 evra.

Šećer je takođe najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 evra, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 evra.

Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 evra, dok je u BiH 2,05 evra, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 evra.

Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 evra. U Srbiji maslac košta 3,23 evra, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 evra.

Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u BiH, ali da se ne koristi skoro nijedan.

“Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstraprofita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar”, kazao je Pašić.

Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima spekulativnih pojava i lažnih nestašica.

“Ako vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 odsto, to znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to je lov u mutnom u korištenju krize”, kaže Pašić, dodajući da potrošači trebaju prijavljivati spekulativne pojave i sumnjive cijene na tržištu.

Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.

“Siguran sam da građani to neće moći podnijeti. Već sada imamo ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove”, rekao je Pašić, napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.

Naglasio je da su u BiH proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.

“Sve vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo poskupila preko 100 posto. Zadnji talas poskupljenja je mlijeko koje je sa marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka od 50 feninga je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 odsto”, rekao je on.

Pašić ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).

“Hrvatska je negdje u koroni uvela diferencirane stope PDV. Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit”, smatra Pašić.

Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.

“Već sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate podmiriti potrošačku korpu”, kazao je Pašić. Anadolija
Capital

Related Topics:

Društvo

IZBJEGAVATI BORAVAK NAPOLJU: Vazduh u Sarajevu nezdrav, evo kakvo je stanje u ostalim gradovima

Vazduh u Sarajevu jutros je nezdrav pa se građanima preporučuje da izbjegavaju boravak napolju zbog mogućih negativnih posljedica po respiratorne organe, objavljeno je na internet stranici “Zrak.ekoakcija”.

Mjerenje u 8.00 časova pokazalo je da je indeks kvaliteta vazduha u Sarajevu 167.

Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i stariji moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka napolju.

Vazduh je nezdrav za osjetljive grupe stanovništva u Tuzli sa indeksom 140, Travniku 109 i Visokom sa indeksom kvaliteta 106.

Vazduh je umjereno zagađen u Zenici sa indeksim 83, Kaknju 81, Maglaju 64 i Mostaru 55.

Vrijednost indeksa kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav i više od 300 je opasan po zdravlje.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA STABILIZACIJE: Pogledajte zbog čega će uskoro porasti cijene hljeba

Samo u novembru, cijena goriva u Srpskoj otišla je 3 puta.

U najavi nema stabilizacije, tako da bi se građani uskoro mogli suočiti sa novim poskupljenjem dizela i benzina.

Zbog ovakve situacije, potrošači su uplašeni da će im se na leđa uskoro natovariti poskupljenja hrane, ali i brojnih drugih proizvoda i usluga.

– Čim gorivo krene da poskupljuje, nebitno u kojem iznosu, krenu da rastu cijene ostalih roba i usluga. Plašimo se da će tako biti i sada, i da ćemo kraj ove i početak sledeće godine dočekati sa poskupljenjima, koja će dodatno opteretiti naše ionako skromne kućne budžete – kaže jedan Banjalučanin.

Proizvođači, međutim, poručuju da gorivo nije stavka koja bi mogla da dovede do lančanih poskupljenja. Naglašavaju da bi do rasta cijena, i to početkom sledeće godine, moglo doći zbog povećanja minimalne plate.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Srpske i vlasnik kompanije “Krajina klas”, ističe da poskupljenja goriva neće biti okidač za porast cijena hljeba i pekarskih proizvoda.

– Naime, cijene goriva idu gore-dole, tako da, u konačnici, nemamo neko značajnije poskupljenje. Iz tog razloga, gorivo neće biti generator poskupljenje hrane – objašnjava za Srpskainfo Trivić.

Dodaje da bi, međutim, poskupljenja moglo da uslovi povećanje minimalca od početka sledeće godine.

– Plate će otići za 10 odsto, nakon čega bi pekarski proizvodi mogli da poskupe za 2,5-3 odsto. Dakle, ni u ovom slučaju neće se desiti značajniji skok cijena i građani od toga ne treba da strahuju – poručuje Trivić.

Mlinari, s druge strane, tvrde da bi, ako gorivo nastavi da poskupljuje, pa još dođe do rasta cijene struje, veoma lako moglo da dođe do poskupljenja brašna.

Podsjetimo, od januara 2026, najniža neto plata za NKV radnike iznosiće 1.000 KM.

Najniža neto plata za one sa trogodišnjom SSS iznosiće 1.050 KM, a sa četvorogodišnjom 1.100 KM.

Za VŠS minimalac će iznositi 1.350 KM, a za VSS 1.450 KM.

Nastavi čitati

Društvo

ANTIBIOTICI SE PIJU KAO BOMBONI! BiH daleko iznad prosjeka EU u potrošnji

Potrošnja antibiotika u BiH, kao i u ostalim zemljama Balkana, premašuje prosjek zemalja EU, a njihova upotreba izrazito je porasla tokom pandemije virusa korona, istaknuto je na okruglom stolu “Zajedno gradimo svijest o antimikrobnoj rezistenciji” u Sarajevu povodom Svjetske sedmice svijesti o otpornosti mikroorganizama na lijekove.

Na panel-diskusiji, u kojoj su učestvovali predstavnici Agencije za bezbjednost hrane BiH, akademske zajednice i Svjetske zdravstvene organizacije, upozoreno je na činjenicu da je sve teže liječiti infekcije uzrokovane rezistentnim bakterijama.

Istaknuto je i da prekomjerna upotreba i zloupotreba antibiotika doprinosi širenju antimikrobne rezistencije, odnosno sposobnosti mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji se koriste u liječenju infekcija, saopšteno je iz Agencije za bezbjednost hrane BiH.

U saopštenju je naglašeno da se otpornost na antimikrobne lijekove razvija ne samo u humanoj medicini nego i u poljoprivredi, prvenstveno u stočarstvu, zbog čega je potreban jedinstven i koordinisan pristup.

Na skupu je istaknuto da je razvoj novih antibiotika spor, dugotrajan i finansijski zahtjevan proces, što dodatno otežava borbu protiv antimikrobne rezistencije, a da BiH nema usvojen program za borbu protiv otpornosti mikroorganizama na lijekove.

Direktor Agencije Sanin Tanković naglasio je važnost multidisciplinarnog djelovanja, te istakao da je primjena pristupa jedinstvenog zdravlja jedini adekvatan odgovor na rastuću globalnu prijetnju po zdravlje ljudi uzrokovanu antimikrobnom rezistencijom, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno