Connect with us

Zdravlje

MISTERIOZNI KAŠALJ HARA SRBIJOM! Može potrajati i do dva mjeseca, NIKO NE ZNA O ČEMU JE RIJEČ

Sve više građana u Srbiji žali se na iritantan, uporni kašalj koji kod nekih traje i do dva mjeseca. Doktori, specijalisti pulmolozi nisu sigurni o čemu se radi, niti koji je uzrok kašlju, ali zna se da nije alergijski.
U Gradskom zavodu za plućne bolesti i tuberkulozu, pulmologinja dr. Vesna Radulović, za Nova.rs kaže da ovaj kašalj ne sprječavaju ni antibiotici, različiti sirupi, ni antihistaminici te da nema lijeka, već da pacijenti jednostavno moraju pričekati da kašalj prođe. Ako, ipak, potraje duže od 15 dana, neka se svakako jave svojem doktoru.

‘Što god da dajemo od terapije – ne pomaže. Ljudi masovno dolaze s kašljem, bez ikakvih drugih simptoma i nisu alergični. Pokušavamo smiriti taj kašalj antibioticima, antihistaminicima, različitim sirupima za kašalj, ali on ne prestaje, a kod pojedinih pacijenata potraje šest do osam nedjelja‘, kaže dr. Radulović.

Pacijentima savjetuje da odu na pregled, naprave snimke, a ako su svi nalazi dobri, neka sačekaju da kašalj prođe.

‘Zvuči nevjerojatno, ali taj uporni kašalj, uglavnom zaista prođe sam od sebe, ali tek nakon više od mjesec dana.

Razumljivo je da su ljudi preplašeni, da pomisle na svakakve dijagnoze. Međutim, u najvećem broju slučajeva, kada kad napravimo snimku pluća i kompletne preglede, ispostavi se da je sve u redu, da su svi nalazi čisti.

Pacijenti nemaju temperaturu, imaju apetit, nema malaksalosti, povraćanja, bolova, nikakvih drugih simptoma, osom kašljanja‘, kaže liječnica.

Takođe objašnjava da ovaj kašalj nema veze s koronavirusom, prenosi Jutarnji.hr

Zdravlje

TROVANJE ŽIVOM I DALJE IZAZIVA ZABRINUTOST: Evo kako da je uklonite iz tunjevine

Živa je jedna od deset hemikalija koje izazivaju zabrinutost po javno zdravlje, jer može da ošteti rad mozga i bubrega, a povezana je i sa pojedinim vrstama raka.

Sada su naučnici otkrili jednostavan metod za smanjenje nivoa žive u tunjevini za čak 30 odsto.

Prednosti unosa ribe u ishranu su dobro poznate (na primjer, u mediteranskoj ishrani), ali trovanje živom i dalje izaziva zabrinutost. O alarmantnim nivoima žive u konzerviranoj tunjevini koji su otkriveni širom Evrope, svjedoče i nedavna ispitivanja.

Živa je toksičan metal i jak neurotoksin, koji može negativno da utiče na funkciju nervnih ćelija. Izloženost ovom metalu može da ošteti rad bubrega, mozga, a povezana je i sa većim rizikom od bolesti srca i raka.

Rastvor cisteina može da smanji nivo žive u tunjevini
Istraživači tim sa Švedskog univerziteta poljoprivrednih nauka i Tehnološkog univerziteta Čalmers u Getemburgu, eksperimentisao je sa dodavanjem amino kiseline – cisteina u konzervisanu tunjevinu – jednu od vrsta koje mogu da sadrže najviše žive.

Kada se tunjevina potopi u vodu koja sadrži cistein, rastvor cisteina može da ukloni između 25 do 35 odsto žive iz ribe, prema laboratorijskim ispitivanjima. Što je više ribljeg mesa bilo u kontaktu sa rastvorom, to je više žive izvađeno putem rastvora.

Cistein je izabran kao potencijalno rješenje zbog načina na koji se živa snažno vezuje za ovu amino kiselinu – što je način na koji živa može da se akumulira u ribama – a na osnovu prethodne studije o uklanjanju žive koju je sproveo isti istraživački tim.

Kako bi nova metoda mogla da se koristi?
U studiji nije bilo primijetnih promjena u izgledu ili mirisu uzoraka ribe tretiranih cisteinom, a uklanjanje žive je nastavljeno do dvije sedmice. Takođe, nisu bili potrebni dodatni aditivi da bi rastvor djelovao.

“Primjena naših rezultata mogla bi da povećati sigurnosnu marginu za potrošnju ribe. Ne bi bili potrebni nikakvi dodatni proizvodni koraci ako bi se ovakav metod industrijski koristio”, kaže hemičar Femislav Strahovski sa Tehnološkog univerziteta Čalmers.

Kako živa utiče na zdravlje ljudi?
Izloženost ljudi metil-živi može da dovede do oštećenja bubrega, vezivnog tkiva i nerava. Konzumacija žive može da izazove neurološke i poremećaje ponašanja kod ljudi.

Takođe, živa može da izazove probleme sa vidom, a posebno zabrinjava to što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Trudnice i djeca u najvećem riziku

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) svrstava živu među deset hemikalija koje izazivaju zabrinutost po javno zdravlje, i to je, kako kažu iz SZO, supstanca koja se generacijama ispušta u eko sistem, izazivajući veoma teške posljedice po zdravlje.

Prema SZO, trudnice i djeca su posebno osjetljivi na visoke nivoe metil žive.

U veoma visokim dozama, studije su otkrile da su neki oblici žive pokrenuli razvoj nekoliko vrsta tumora kod pacova i miševa.

Istraživanja o uticaju žive na razvoj raka kod ljudi su, za sad, ograničena.

Alternativni pristupi u uklanjanju žive iz tunjevine
U većini slučajeva, zdravstvene koristi od konzumiranja ribe nadmašuju potencijalne zdravstvene rizike. Stručnjaci smatraju da je malo vjerovatno da se konzumiranjem tunjevine unese značajan nivo žive koji bi predstavljao opasnost po zdravlje, iako se preporučuje da trudnice i mala djeca ograničeno unose konzerviranu tunjevinu.

U svakom slučaju, pronalaženje načina da se smanji nivo žive u ribi svakako bi smanjio potencijalne zdravstvene rizike.

Biće potrebno dalje istraživanje da se novootkivena metoda za smanjenje nivoa žive u tunjevini pretvori u praktičnu opciju za skladištenje ribe, ali rani znaci obećavaju, a istraživački tim smatra da bi se navedene metode mogle da se poboljšaju u budućnosti.

“Naša studija pokazuje da postoje alternativni pristupi rješavanju kontaminacije živom u tunjevini, a ne samo ograničavanje potrošnje. Naš cilj je da poboljšamo bezbjednost hrane i doprinesemo poboljšanju zdravlja ljudi, kao i da bolje iskoristimo hranu koja je trenutno pod određenim ograničenjima”, kaže naučnik Mehdi Abdolah sa Tehnološkog univerziteta Čalmers, prenosi b92.

Nastavi čitati

Zdravlje

OPASNOST za zdravlje! Promjene vremena NAJTEŽE padaju ovim LJUDIMA!

Promjene temperature vazduha i vremenskih prilika mogu izazvati i zdravstvene tegobe, posebno kod osoba koje već imaju određenu terapiju zbog bolesti.
U Srbiji su posljednjih dana zabilježene ekstremno visoke temperature, koje su išle do čak paklenih 39 stepeni.

Međutim, od danas i narednih dana očekuje se veća količina padavina, grad i olujni udari vjetra.

Iako je temperatura prelazila i 35 stepeni, u narednim danima dolazi do naglog pada temperature, najavio je Republički hidrometeorološki zavod.

Ovi vremenski uslovi i te kako utiču na zdravlje ljudi, a najviše problema mogu da imaju kardiovaskularni bolesnici.

Osjetljivost na pad temperature rjeđa je nego osjetljivost na toplotu, ali uobičajeni simptomi koje možemo osjetiti su depresija, umor i prehlade, koje su izraženije posebno ako su u spoju sa čestim promjenama temperature.

Upravo tada naša tijela doživljavaju šok, koji utiče na primarne bolesti ljudi, ali i na one ljude koji nemaju problema sa zdravljem.

Zašto reagujemo na promjenu vremena?
Velike razlike u atmosferskim pritiscima izazivaju tegobe i kod zdravih i kod bolesnih ljudi. Prilikom pada temperature, a pogotovo drastičnog, može da dođe do velikog skoka krvnog pritiska, dok pacijenti koji boluju od astme mogu da imaju jače napade.

Kada dođe do zahlađenja, krvni sudovi se grče i probleme mogu imati osobe koje boluju od angine pektoris. Kod njih se u tim situacijama javljaju bolovi u grudima.

Prvi korak ka sprečavanju ozbiljnijih zdravstvenih problema jeste prevencija. Savjetuje se redovna provjera krvnog pritiska.

Temperaturni šok zadaće muke i zdravima, a promjena vremena uticaće i na djecu, koja mogu da budu razdražljiva.

Ko je najosjetljiviji na vremenska kolebanja?
Gotovo sve osobe reaguju na nepovoljne vremenske prilike, ali su najosjetljivije one koje pripadaju grupi meteoropata.

Meteoropata je čovjek kod koga su pojava tegoba ili pogoršanje osnovne bolesti redovno u vezi sa određenim vremenskim prilikama.

Nastavi čitati

Zdravlje

LJEKARI DOŠLI DO SJAJNOG OTKRIĆA! Ovo je najbolji doručak za srčane bolesnike

Stručnjaci iz klinike Saint Michel u Torontu proveli su istraživanje o najboljim namirnicama za srčane bolesnike. Pokazalo se da su bademi naročito korisni za ovu grupu ljudi jer smanjuju nivo “lošeg” holesterola, što posljedično smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.

“Svakodnevna konzumacija badema, u porciji od jedne do dvije šake, dovodi do smanjenja nivoa holesterola za 9,4 posto”, naglasio je dr David J. A. Jenkins.

Prema drugoj studiji koju su proveli naučnici sa Univerziteta Illinois, dnevna konzumacija četiri kašike meda otopljenog u čaši vode povećava nivo antioksidansa u krvi te tako štiti zdrave ćelije od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.

Prema tome, najkorisniji doručak za srčane bolesnike je mala porcija badema, ispranih u vodi s medom.

Prije nego što uključite bademe i med u prehranu, posavjetujte se s ljekarom jer je riječ o namirnicama koje mogu izazvati alergijsku reakciju.

(Index.hr)

Nastavi čitati

Aktuelno