“SNSD vlast je opljačkala sve što je imala, pa se sada okrenula budžetima lokalnih zajednica da uzme što je ostalo”, rekao je član Glavnog odbora SDS-a i načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović za BN. On dodaje da se vlast samo pokušava oprati da je neko prije dvadeset godina napravio štetu koja je danas došla na naplatu. Trebalo bi da su za to vrijeme procesuirali sve što ranije nije bilo dobro, a oni su se nasuprot tome okrenuli pljački, istakao je Božović.

Vlada ne vodi računa o građanima koji nisu pod kapom SNSD-a, čak se suprotstavlja i sveti. Posljednji primjer su izmjene zakona o građenju, jasan je član Glavnog odbora SDS-a i načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović.

“Ovdje se radi o nekoj vrsti političkog obračuna sa određenim brojem načelnika. Kazna manifestuje tako što će se cijela Republika Srpska svesti na jednu tačku, pa mi više nećemo imati stranke koje će dolaziti u opštine da zavrđavaju određene poslove, a nije isključeno da će se uskoru u Banjaluku morati ići i po rodni list.”

Zanemarili su zdravstvo i obrazovanje, kritikuje Božović objašnjavajući zašto je Vlada bacila oko na građevinski sektor.

“Ove zakone vide kao oblast u kojoj ima novca, gdje ima resursa i na taj način žele sve da stave u jednu kasu i onda oni da dijele mrvice onima koji su im politički podobni.”

Sve ostale resurse vlast je iscrpila, pa se okrenula krađi od lokalnih zajednica, kategoričan je Božović. Propale su šume, željeznice, elektroenergetski sektor je opljačkan, dodaje načelnik Istočne Ilidže. Poskupljenje struje je ceh koji će građani platiti jer se vlast igrala sa koncesijama i arbitražama.

“Električnu energiju na nivou na kojem je ona danas aktuelno rukovodstvo Srpske nema načina da sačuva. Neće je ni sačuvati i prebaciće teret na stanovnike Srpske. Zbog svih propuštenih prilika, zbog kriminala koji je vezan isključivo za ovu vlast.”

Vodilja koja je stigla od građana Republike Srpske je nedvosmislena – narod želi promjene ogledane u liku i djelu profesora Blanuše, a ne SNSD prevarante, rekao je član Glavnog odbora SDS-a i načelnik I. Ilidže.

“Sigurno da je postojala volja stanovnika da se desi neka promjena. Ta promjena je implementirana kroz davanje podrške čovjeku koji je pokazao da je suprotan svemu onome što smo imali, a to je bahat predsjednik, arogantan, nekulturan, neko koga se u najmanju ruku stidimo”, rekao je on.

Tamo gdje je postojala organizacija, ta volja je odbranjena i nije se dozvolila prevara, kaže Božović. On navodi da su zakazali i stranački organi zaduženi za posmatrače i odbore. Pred SDS-om je period rješavanja svih otvorenih pitanja.

“Ukoliko su stanovnici Republike Srpske rekli da je profesor Blanuša dobro rješenje za Republiku Srpsku, onda ne znam zašto on ne bi bio dobro rješenje i za SDS.”

Rezultat profesora Blanuše pokazuje da narod ima vjeru u promjene i u snažan SDS iako to ne vjeruju ni pojedini članovi, jasan je član Glavnog odbora SDS-a Marinko Božović. Samo jak SDS može da nastavi putem uspjeha koji je započeo profesor Blanuša kako bi se bahatom režimu stalo u kraj, kaže Božović.

Saznanje CIK-s da je samo u jednom gradu glaslo skoro 500 ljudi koji nemaju identifikaciona dokumenta, a da je broj takvih glasača na 106 kontrolisanih izbornih mjesta 700, potvrđuje naše tvrdnje da je SNSD krađom pokušao doći do pobjede.

Rekao je ovo v.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović i dodao da od CIK traže da ispita svaku nepravilnost, ponovo prekontroliše sva biračka mjesta u Republici Srpskoj i ponovi izbore na onim mjestima gdje se ustanovi krađa.

Radulović naglašava da je CIK svojim provjerama potvrdio ono što je SDS tvrdio, a to je da su se u Doboju, Zvorniku, Laktašima, Bratuncu i Prijedoru, na ukupno 134 biračka mjesta desile krađe na način da su ubacivani glasovi za kandidata SNSD čime je počinjena krađa epskih razmjera.

– Ono što je CIK utvrdio, poređenjem spiskova izašlih sa bazom CIPS-a samo je dio krađe, tek grafološka analiza će naći i lažne potpise onih koji imaju važeće dokumente, nisu glasali, ali ih je neko potpisao i ubacio glasačke listiće.

Tražimo da CIK detaljno provjeri svako sumnjivo biračko mjesto, u smislu grafoloških analiza, i da provjeri svaki glas u Republici Srpskoj – naglasio je Radulović.

On ističe da van tih sumnjivih biračkih mjesta, kandidat SDS Branko Blanuša vodi sa 8.300 glasova razlike na 403.461 važeći listić, dok sumnjiva biračka mjesta obuhvataju 37.000 glasova.

– Jasno je da je profesor Blanuša pobjednik izbora i nećemo dozvoliti da dokazani lopovi ukradu i ovu pobjedu! Biće Srpska ponovo ponosna i vodiće je čestit čovjek, a ne kradljivci volje naroda – kategoričan je Radulović.

Potpredsjednik SDS i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Želimir Nešković rekao je da ohrabruje činjenica da CIK nastavlja kontrole biračkih mjesta u Doboju, Zvorniku i Laktašima, a posebno užasava informacija da je istraga CIK pokazala kako je na 106 biračkih mjesta zabilježeno da su glasale osobe koje nemaju ni jedan važeći identifikacioni dokument.

– To samo potvrđuje naše sumnje da se masovna krađa dogodila kroz krađu identiteta, odnosno glasanje u ime ljudi koji nisu izašli na izbore.

Očigledno je da se režim malo preigrao u krađi, pa su čak glasali umjesto ljudi koji nemaju ni jedan važeći identifikacioni dokument, što je direktan dokaz izbornih nepravilnosti.

Prema mojim informacijama već pet dana se intezivno radi grafološko vještačenje u CIK-u i rezultati su užasavajuće strašni, odnosno pokazuju brutalne razmjere izborne krađe u režiji SNSD – navodi Nešković.

Prema podacima, na kraju 2024. godine, Republika Srpska je ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 17,1 milijardu KM, dok njen javni dug iznosi 6,7 milijardi KM. Zaduženost Republike Srpske iznosi 39,18% BDP-a. Pitanje ekonomske snage entiteta u Bosni i Hercegovini jedno je od najčešćih u domaćem javnom prostoru. Iako se često politizira, na njega se može odgovoriti prilično jasno kada se uporede ključni makroekonomski pokazatelji poput BDP-a, budžeta ili javnog duga.

Prema podacima, na kraju 2024. godine, Republika Srpska je ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 17,1 milijardu KM, dok njen javni dug iznosi 6,7 milijardi KM. Zaduženost Republike Srpske iznosi 39,18% BDP-a. S druge strane, prema izvještaju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, FBiH bilježi BDP od 34,4 milijarde KM, a ukupan dug na kraju 2024. godine iznosio je 6,872 milijarde KM, što predstavlja relativnu zaduženost od 20,51% BDP-a. To znači da Srpska ima skoro dvostruko višu zaduženost u odnosu na FBiH.

Oko 73,5% navedenog duga odnosi se na spoljne obaveze (5,054 milijarde KM), dok je unutrašnji dug 1,818 milijardi KM, većinom u obliku dugoročnih vrijednosnih papira i kredita kod komercijalnih banaka. Najveći dio vanjskog duga je ugovoren s međunarodnim finansijskim institucijama, uključujući Svjetsku banku, Evropsku investicijsku banku i EBRD.

Zvanični podaci Ministarstva finansija i trezora BiH, pokazuju da analiza po glavi stanovnika takođe pokazuje jasnu razliku. U Republici SRpskoj dug po stanovniku iznosi više od 6.000 KM, dok je u FBiH oko 3.000 KM. Ovo dodatno potvrđuje da je Republika Srpska u relativnom smislu dvostruko zaduženija od Federacije BiH.

Visoka zaduženost u Republici Srpskoj dodatno se komplikuje kroz godišnje otplate. Prema podacima, 1,7 milijardi KM kredita stiže na naplatu u 2026. godini, što ozbiljno opterećuje budžet i ugrožava likvidnost. Bez novih zaduženja, servisiranje postojećih obaveza postaje otežano, stvarajući tzv. “spiralu zaduživanja”.

Demografski izazovi

Demografska struktura Republike Srpske dodatno opterećuje ekonomiju, jer broj penzionera iznosi 293.000, dok broj zaposlenih radnika iznosi 289.000. U konačnici, broj penzionera premašuje broj zaposlenih što smanjuje fiskalni kapacitet i dugoročni potencijal rasta.

S druge strane, FBiH je i dalje stabilnija u tom smislu. Federacija broji oko 458. 322 penzionera, dok broj radnika iznosi 545.018. Prema podacima iz 2025., razlika između broja zaposlenih i penzionera u FBiH iznosila je oko 81.661.

Kada je o migracijama unutar države riječ, FBiH je u 2024., primila 21.678 doseljenih stanovnika, dok je Republika Srpska zabilježila priliv od 9.919, što ukazuje na potencijal za demografsku stabilizaciju.

Na osnovu ovih pokazatelja, jasno je da FBiH trenutno ima povoljniju fiskalnu situaciju i veću ekonomsku snagu. Niža zaduženost i veći BDP omogućavaju Federaciji ulaganja u razvoj, infrastrukturu i poboljšanje životnog standarda.

S druge strane, Republika Srpska mora strateški preispitati svoju ekonomsku politiku kako bi izašla iz zamke visoke zaduženosti i osigurala održiv ekonomski rast.

Analiza dostupnih podataka pokazuje da FBiH ima jaču ekonomiju od Republike Srpske, ali razlike u ekonomskim modelima oba entiteta donose i specifične izazove.

(N1) Foto: BN