Connect with us

Hronika

MJEŠTANI BISTRICE TUŽE RS, PRIJEDOR I “DRVO-EXPORT”: “Rudnik uglja otvoren mimo zakona, ministar vršio pritisak…”

Mještani Bistrice podnijeli su krivičnu prijavu protiv Grada Prijedora, Republike Srpske i preduzeća “Drvo-export” iz Teslića zbog dodjele koncesije za otvaranje rudnika uglja lignita na području ove mjesne zajednice. Tvrde da je koncesija nezakonita.

Dragana Stanković, advokatica koju su mještani Bistrice angažovali na ovom slučaju, kaže da je podnesena parnična tužba Osnovnom sudu u Prijedoru u kojoj je, između ostalog, zatražena zabrana obavljanja bilo kakvih aktivnosti i radova teslićkom preduzeću “Drvo-export”, jer ne posjeduje ekološku dozvolu.

“Radovi u Bistrici su se počeli obavljati mnogo prije nego što je počeo postupak izdavanja ekološke dozvole. Tražili smo da sud naloži preduzeću da stanje životne sredine vrati u prethodno, odnosno prije njihovih radova i djelatnosti”, kaže Stankovićeva.

Prijavom je zatraženo da se utvrdi na koji su sve način prekršena prava mještana koja su im zagarantovana Ustavom Republike Srpske.

“Radi se o pravu poštovanja doma i mirnog živpota, na zaštitu zdravlja, mirnu životnu sredinu, pravu na ljudsko dostojanstvo i mirno uživanje imovine. Tužbom je zatraženo da se mještanima nadoknadi nematerijalna šteta nastala kršenjem ovih prava”.

Advokatica kaže da Grad Prijedor i Republika Srpska nisu ništa uradili da zaštite građane i to je razlog zbog kojih su i oni obuhvaćeni tužbom.

“Bili su upoznati sa svim radnjama koje preduzima ‘Drvo-export’. Ekološka dozvola nije izdata, iako ih je resorno ministarstvo prethodno obavezalo da pokrenu postupak njenog izdavanja. Ekološkom dozvolom se propisuju mjere zaštite životne sredine i način kako će se zaštiti građani”.

Stankovićeva ističe da je izdavanje ekološke dozvole sporno, jer je zbog prethodnih radova, životna sredina na tom lokalitetu već izmijenjena i narušena.

“Nije utvrđeno prethodno stanje životne sredine, što je uvijek uslov kod njenog izdavanja”.

Podsjeća da su mještani u par navrata podnijeli krivične prijavu, konkretno zbog zagađivanja rijeke Crljenače (3. oktobar 2023. godine), izazvanog radovima preduzeća “Drvo-export”, ali da nisu dobili nikakav konkretan odgovor.

“U prijavi dostavljenoj Okružnom javnom tužilaštvu u Prijedoru je tačno objašnjeno kako je došlo do zagađenja. Trebalo je da se izvrši uviđaj na licu mjesta i analiza vode iz rijeke, kao i da se saslušaju mještani. Iako je proteklo više od tri mjeseca od prijave nije urađeno ništa od toga. Zakonom je propisano da se istraga uradi što prije, a u ovom slučaju to nije urađeno”, rekla je Stankovićeva.

Zoran Ninić, tužitelj i mještanin Bistrice kaže da od aprila, od kada su pokrenuli prijave ali i proteste, do danas nije bilo nikakve reakcije nadležnih organa.

“Inspekcije su dolazile i odlazile. Mi smo shvatili da nije u pitanju samovolja pojedinca već je problem kompletan ustavno – pravni poredak. Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor obećao je podršku ali nam je vrlo brzo okrenuo leđa. Građani imaju utisak da su odbačeni. Sad smo u situaciji da naše porodice spakujemo i odemo u inostranstvo”, rekao je Ninić.

Slikovito je ilustriovao kako je narušeno stanje na nekoliko lokaliteta u Bistrici: na jednom mjestu vodenica sada služi kao skladište uglja, isto kao i potok, njive itd.

“Zato podižemo tužbu protiv onih koji su odgovorni za ovo i koji se nisu potrudili da to spriječe. Postoje sudovi izvan Republike Srpske, ako treba doći ćemo i do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Ko ovo može vratiti u prethodno stanje?”, pita se Ninić.

Ninić kaže da im niko od nadležnih nije direktno prijetio ali da su im poslate poruke “između redova”.

“Imali smo indirektan pritisak od ministra (bezbjednosti u Savjetu ministara BiH) Nenada Nešića, sa kojim sam lično imao sastanak u Banjaluci gdje je tražio da se povučemo i da mi to ne možemo zabraniti. Šta ima ministar bezbjednosti sa eksploatacijom uglja?”, upitao je on.

Ninić podsjeća da je Bistrica druga mjesna zajednica po veličini na teritoriji Grada Prijedora i da se radi o mjestu koje je naseljeno.

Kroz Bistricu prolazi trasa auto-puta koja će da je podijeli na pola. Niko od nadležnih ne želi da je premjesti. Iznad Bistrice je kamenolom Mamić i zajedno sa rudnikom spoj te tri stvari čine da Bistrica kakva jeste danas ode u prošlost”.

Radmila Zrnić, mještanka MZ Bistrica upozorila je na problem odrona zemljišta usljed potkopavanja bagera i mašina koje su u vlasništvu tesličkog preduzeća.

“Moja parcela se nalazi van eksploatacionog polja i pogrešnim građevinskim pristupima se ona odronjava”.

Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu, kaže da je prema njihovim saznajima situacija u Bistrici prvi slučaj u BiH u kojem je grupa građana ugrožena zbog dodjele koncesije.

“Radi se konkretno o nezakonitoj realizaciji koncesije. Iz tog razloga ovaj slučaj ima kapaciteta da se riješi”, zaključio je on.

(MONDO)

Hronika

Okružno javno tužilaštvo NE ISTRAŽUJE spornu koncesiju za “VIADUKT”

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka ne istražuje spornu koncesiju koja je data preduzeću “Viaduct”, a zbog koje su građani Republike Srpske na kraju izgubili oko 110,7 miliona KM, nego se predmet na kojem rade odnosi na dvije fakture koje je ta slovenačka kompanija izdala preduzeću “HES-Vrbas” Banjaluka u iznosu od 1.260.000 evra.

“HES Vrbas” Banjaluka je, podsjetimo, u vlasništvu “Viaducta”, a još niko se u ovom slučaju nije našao na optuženičkoj klupi, iako su građani ostali bez ogromne svote novca zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka su nam potvrdili da su predmet koji se odnosi na “Viaduct” formirali 3. januara 2020. godine.

“Taj predmet se odnosi na radnju izdavanja dvije fakture preduzeća ‘Viaduct’ Portorož preduzeću ‘HES-Vrbas’ Banjaluka u iznosu od 1.260.000 evra. Ovo tužilaštvo je 3. januara 2020. godine uputilo zahtjev za provjere navoda prijave MUP-u RS – Upravi kriminalističke policije (UKP)”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Kako su dodali, postupajući po zahtjevu tužilaštva UKP MUP-a Republike Srpske je taj predmet dostavio glavnom tužiocu Tužilaštva BiH, a nakon razmatranja Tužilaštvo BiH je spis 10. oktobra 2022. godine vratilo Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka.

Iz banjalučkog tužilaštva podsjećaju da je UKP MUP-a Republike Srpske 26. jula 2024. godine ovom tužilaštvu dostavio izvještaj protiv B.G., V.Z., N.P. i “Viaducta”, zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja.

“U pogledu navoda iz izvještaja, a u vezi sa spornim fakturama, ovo tužilaštvo je pribavilo spis Okružnog privrednog suda u Banjaluci, pred kojim je vođen postupak. Na osnovu dosadašnjeg toka istrage utvrđeno je da su pomenute fakture već bile predmet sudskog odlučivanja. Nakon što se podaci iz sudskog spisa analiziraju sa podacima prikupljenim iz dosadašnjeg toka istrage i činjenica navedenih u arbitražnoj tužbi i presudi, tužilaštvo će tada biti u prilici utvrditi potpuno činjenično stanje i u skladu s tim odlučiti o tome da li eventualno postoje elementi krivičnog djela”, kažu iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Potvrdili su da oni ne vode istragu povodom dodjele sporne koncesije, odnosno njene realizacije.

“To nije u nadležnosti ovog tužilaštva, naročito imajući u vidu da su navodi o dodjeli sporne koncesije bili predmet postupka Republičkog javnog tužilaštva RS – Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, koje je o tome donijelo odluku”, kazali su iz banjalučkog tužilaštva, odakle tvrde da su dali prioritetni značaj predmetu na kojem rade, a sa ciljem donošenja tužilačke odluke u što kraćem roku.

Prije nekoliko mjeseci je i Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, potvrdio da se Republičko javno tužilaštvo bavilo slučajem “Viaduct”. Iz onoga što je rekao može se zaključiti da se ni oni ne bave time ko je kriv za spornu koncesiju.

“Eventualne zloupotrebe glede koncesija su isključivo u nadležnosti entitetskih pravosuđa. Znam da je Republičko javno tužilaštvo krajem 2024. donijelo odluku o neprovođenju istrage”, rekao je tada Kajganić i dodao da je nemoguće očekivati od Tužilaštva BiH da kontroliše arbitražne postupke.

Podsjetimo, o aferi “Viaduct” već mjesecima se govori u BiH, a odgovora na neka od ključnih pitanja još nema. Ono što je poznato jeste da je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) odlučio da slovenačka kompanija “Viaduct” ima pravo na odštetu od 39,8 miliona evra (77,61 milion KM), a na kraju je za taj spor isplaćeno 110.688.333 KM i u pitanju su sredstva građana Republike Srpske.

Klub poslanika PDP-a je nedavno tadašnjem predsjedniku Vlade Radovanu Viškoviću postavio osam pitanja u vezi s ovim slučajem, a na njih je odgovorio Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske.

“Tribunal je svoju odluku obrazložio na sljedeći način: Tuženi je prekršio standard poštenog i ravnopravnog postupanja prema investiciji tužilaca. Tuženi je postupio na proizvoljan i diskriminatoran način kad je u pitanju investicija tužilaca i nije poštovao legitimna očekivanja tužilaca. Kao posljedica toga, tužioci imaju pravo na odštetu u iznosu od 39,8 miliona evra (u ovaj iznos je uračunata i kamata obračunata po kamatnoj stopi ponderisanog prosječnog troška kapitala, u periodu do 12. novembra 2021. godine)”, naveo je Đokić.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, smatra da su u slučaju “Viaducta” institucije trebale da budu mnogo transparentnije.

“U tom slučaju nismo dobili dovoljno relevantnih informacija, niti smo ih dobijali pravovremeno. Tek kada je sve došlo na naplatu, onda smo, na insistiranje javnosti, a pogotovo medija, počeli da dobijamo informacije i kako su mediji raspakivali određeno pitanje – tako smo dobijali odgovore. Nije bilo unaprijed nikakvih istupa u javnost od strane javnih zvaničnika. Ono što još nemamo i što očigledno nećemo ni imati jeste odgovor na pitanje ko je kriv za sve”, rekao je Ožegović

Nastavi čitati

Hronika

RADNICI ISPALI IZ KORPE: Hitno prebačeni u bolnicu

U Trebinju se danas dogodio incident kada su dva radnika, prilikom čišćenja, ispala iz korpe na dizalici.

Hitna je intervenisala na licu mjesta te su radnici prevezeni u trebinjsku Bolnicu.

“Oba pacijenta su živa, povrijeđeni su i smješteni su na Odjeljenje hirurgije u Bolnici Trebinje. Za jednog pacijenta sumnjamo na potres mozga, drugi se žali na otežano disanje”, za ATV kaže Marko Paovica, šef Hitne pomoći u Trebinju.

Radnici su u vrijeme nezgode sjekli stabla u blizini trebinjske Biblioteke.

Na terenu je i policija koja obezbjeđuje mjesto na kojem se incident dogodio.

Svjedoci su rekli da je prizor bio strašan.

Nastavi čitati

Hronika

PAKAO U ŠKOLI! Zlostavljala učenika (17), pa pred sudom priznala sve

Bivša asistentkinja u srednjoj školi Mar Vista u Kaliforniji, Lizet Veles Ortega, priznala je krivicu za teška krivična djela seksualne prirode koja uključuju 17-godišnjeg učenika.

Slučaj je izazvao veliku zabrinutost i pokrenuo pitanja o bezbjednosnim provjerama osoblja koje radi s djecom, čak i kada su zaposleni preko spoljnih agencija, piše Njujork Post.

Lizet Veles Ortega (32) je u četvrtak na sudu u okrugu San Dijego priznala krivicu po dvije tačke optužnice: za protivzakonit polni odnos s maloljetnikom i oralni seks s maloljetnikom. Ovim priznanjem okončan je višemjesečni pravni proces koji je započeo njenim hapšenjem u maju ove godine. Izricanje presude zakazano je za sljedeći mjesec na sudu u Čula Visti. Prema informacijama iz ureda okružnog tužioca okruga San Dijego, priznanje krivice Lizet Veles Ortege nije deo nagodbe koja bi uključivala unapred dogovorenu kaznu. To znači da će sudija imati potpunu slobodu u odlučivanju o njenoj sudbini tokom izricanja presude koje je zakazano za 29. oktobar.

Ortega se suočava s maksimalnom kaznom do pet godina državnog zatvora. Njen slučaj privukao je pažnju javnosti ne samo zbog prirode zločina, već i zbog pozicije koju je obavljala. Radila je kao asistentkinja za podršku učenicima u srednjoj školi Mar Vista u Imperial Biču, ali nije bila direktno zaposlena u školi. Bila je bila zaposlena u jednoj firmi, spoljnom saradniku kojeg je školski okrug angažovao za pružanje medicinskog i pomoćnog osoblja. Istraga je pokrenuta 19. maja, kada su školski zvaničnici kontaktirali policiju okruga San Dijego zbog sumnji u neprimjeren odnos između Ortege i jednog učenika.

Samo dva dana kasnije, 21. maja, detektivi su uhapsili Ortegu, koja je u to vrijeme imala 31 godinu.

Prvobitno se suočila s pet teških krivičnih djela, koja su uključivala ne samo seksualne radnje, već i dogovaranje nezakonitog sastanka s maloljetnikom te pokušaj odvraćanja žrtve od saradnje s policijom. Istražitelji su utvrdili da se komunikacija primarno odvijala putem telefona, a navodni zločini događali su se izvan školskog kampusa tokom aprila i maja. Na prvom pojavljivanju pred sudom, Ortega se izjasnila da nije kriva, a određena joj je kaucija u iznosu od 250.000 dolara. Sudija je, u slučaju da bude puštena uz kauciju, naložio stroge mjere zabrane prilaska žrtvi i svim školama.

Reakcije firme i školskog okruga

Slučaj je stavio pod lupu i praksu zapošljavanja spoljnih saradnika u obrazovnim institucijama. Firma Ro Helthker, koja se bavi zapošljavanjem medicinskog osoblja za škole, popravne ustanove i privatnu njegu, odmah je reagovala na optužbe. U izjavi za medije, izvršni direktor Džef Vidmajer naglasio je posvećenost firme bezbijednosti.

U Ro Heltu, bezbijednost je naš glavni prioritet. Optužbe shvatamo izuzetno ozbiljno i činimo sve što možemo kako bismo istražili problem i adekvatno reagovali”, stoji u saopštenju. Firma je takođe istakla da njihov proces zapošljavanja uključuje rigorozne provjere prošlosti, uključujući proveru otisaka prstiju putem Ef Bi Ai i Ministarstva pravde.

Školski okrug Svitvoter Junion Haj Skul Distrikt takođe je izdao saopštenje u kojem potvrđuje da su upoznati s istragom koja uključuje njihovog spoljnog saradnika, te da u potpunosti sarađuju s policijom.

Nastavi čitati

Aktuelno