Čokoladno mlijeko je poslastica koju djeca obožavaju.

Ono nadopunjuje nutritivne nedostatke s kojima se mnogi suočavaju, pružajući odličnu opciju za izbirljive mališane ili one koji ne vole okus običnog mlijeka.

Ali, mnogi roditelji su zabrinuti; smiju li djeca piti čokoladno mlijeko zbog dodanog šećera koji sadrži?

Nutritivna vrijednost čokoladnog mlijeka
Malo čokoladno mlijeko od 0.2 litre, odnosno jedna porcija čokoladnog mlijeka, ima 150 kalorija, 8 grama proteina, 24 grama ugljikohidrata (10 grama dodanog šećera), kalcij, vitamin D i druge ključne nutrijente. Za usporedbu, obično mlijeko ima 105 kalorija i 12 grama ugljikohidrata bez dodanog šećera.

Čokoladno mlijeko obezbjeđuje niz važnih nutrijenata, a istraživanja pokazuju da je korisno za zdravlje. Studija iz 2021. godine, objavljena u časopisu Nutrition and Metabolism, pokazala je da dnevna konzumacija šalice mlijeka može smanjiti rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i osteoporoze, piše Parents, prenosi Index.

Mliječni proizvodi sadrže 18 od 22 esencijalna nutrijenta, uključujući kalcij, fosfor, magnezij i vitamin D, koji su ključni za zdravlje i metabolizam. Prehrambene smjernice ističu da mlijeko pomaže u nadoknadi nutrijenata poput kalcija, kalija i vitamina D, što čokoladno mlijeko čini zdravim izborom.

Glavni nutrijenti u čokoladnom mlijeku
Kalcij: Ključan za rast i čvrstoću kostiju, posebno tokom djetinjstva i adolescencije. Mliječni proizvodi sprečavaju bolesti kostiju i podržavaju mineralizaciju.

Vitamin D: Pomaže kalciju u jačanju kostiju. Mlijeko je jedan od rijetkih izvora vitamina D.

Proteini: Potiču rast i oporavak mišića, posebno kod aktivne djece.

Fosfor: Važan za čvrste kosti, zube i obnavljanje tkiva.

Kalij: Podržava rast, rad mišića i srčani ritam. Jedna šalica mlijeka ima oko 360 mg kalija.

Vitamin A: Pomaže rastu, razvoju i jačanju imunološkog sistema.

Smiju li mala djeca piti čokoladno mlijeko?
Da, mala djeca smiju piti čokoladno mlijeko. Mliječni proizvodi su glavni izvor tri od četiri ključna nutrijenta za zdravlje kod djece od dvije do 18 godina: kalcij, kalij i vitamin D.

Prema Američkoj akademiji za pedijatriju, djeca mlađa od dvije godine ne bi trebala piti čokoladno mlijeko jer mlijeko s okusom sadrži više šećera nego što se preporučuje za tu dob. Stručnjaci preporučuju obično mlijeko koje je bogato nutrijentima i ključnim vitaminima za razvoj djeteta.

U Republici Srpskoj su od 2. do 8. decembra prijavljena 553 oboljenja slična gripu, najviše u regijama Foče i Istočnog Sarajeva, a u bolnicama 84 slučaja teške akutne respiratorne infekcije, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo.

U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske je 55 pacijenata oboljelih od teške akutne respiratorne infekcije, u bolnicama u Prijedoru devet, u Doboju osam, u Gradišci pet, u Foči jedan, Trebinju i Nevesinju po tri pacijenta.

Iz Instituta kažu da su najviše od teške akutne respiratorne infekcije obolijevale osobe u dobu od 30 do 64 godine i stariji od 65 godina.

Domovi zdravlja su u istom periodu prijavili 5.042 akutne respiratorne infekcije.

Kada je riječ o ovim i oboljenjima sličnim gripu, najveći broj oboljelih je u dobu od pet do 14 godina i od 30 do 64 godine, kažu u Institutu.

Ljutnja nije samo neprijatno osjećanje već može imati i loše posljedice po vaše zdravlje.

U najboljem slučaju, bijes nas upozorava na opasnost i prirodne podstiče na akciju. Ali bijes je emocija koju karakteriše osjećanje antagonizma prema nekome ili nečemu što vam je nanijelo nepravdu, prema Američkom psihološkom udruženju (APA).

“Kada su iskustva ljutnje prečesta, suviše intenzivna, traju predugo ili nisu proporcionalna događaju koji ga pokreće, emocija može imati problematične efekte na naše blagostanje i naše zdravlje”, kaže dr Rejmond Čip Tafrate, klinički psiholog i profesor na Državnom univerzitetu u Novoj Britaniji.

Bijes je dio odgovora na borbu, smrzavanje ili bjekstvo u kome nadbubrežne žlijezde preplavljuju tijelo hormonima stresa, kao što su adrenalin i kortizol, objašnjava dr Tafrate. Doživljavamo fiziološke efekte kao što su ubrzani otkucaji srca i visok krvni pritisak, brzo gurajući krv u srce. Tijelo se fizički priprema za “borbu” da bi se odbranilo ili pobjeglo od opasnosti.

Evo nekih zdravstvenih efekata bijesa koje treba da znate:

Bijes stresira srce
Doživljaj bijesa pokreće tijelo da oslobađa hormone stresa, koji vremenom mogu uticati na zdravlje srca. Istraživanja pokazuju da bijes (čak i trenutna ljutnja mjerena promjenama u izrazu lica) dovodi do promjena u srcu koje pogoršavaju sposobnost mišića da pumpa krv, što može dovesti do visokog krvnog pritiska i naknadnih komplikacija (kao što su bolesti srca, srčani udar, moždani udar, i metabolički sindrom). To je zato što adrenalin, koji se povećava kada ste ljuti, može izazvati promjene u srcu.

Dokazi sugerišu da je bes posebno povezan sa većim rizikom od srčanog udara. U sistematskom pregledu koji je razmatrao studije sa ukupno skoro četiri hiljade učesnika iz više od pedeset medicinskih centara u Sjedinjenim Državama, istraživači su otkrili više od dvostruko povećanje broja srčanih udara u roku od dva sata nakon izbijanja besa.

Ljutnja može poremetiti varenje
Mnoga istraživanja pokazuju da su mozak i crijeva u stalnoj komunikaciji i utiču jedno na drugo. Jedna uloga našeg autonomnog nervnog sistema (koji reguliše nevoljne tjelesne procese) je da pomaže u regulisanju varenja. Ali to može biti poremećeno kada tijelo pređe u režim borbe ili bijega, kao što se može desiti kao odgovor na stres.

Previše ljutnje ometa mentalno zdravlje
Biti u stanju ljutnje može uticati i na mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da je ljutnja često povišena kod emocionalnih poremećaja, kao što su anksioznost i depresija, i povezana je i sa težim simptomima i sa manjim odgovorom na liječenje. Bijes (posebno produžena ljutnja) takođe može uticati na našu koncentraciju i obrasce razmišljanja. To nas može učiniti neprijateljskim ili ciničnim, što može uticati na naše odnose i sposobnost stvaranja veza.

Ljutnja može da pokvari san
Pokazalo se da ljudi koji se bore da kontrolišu svoj bijes ili se češće osjećaju ljuti imaju lošiji san. Umjereni do visoki nivoi bijesa bili su značajno povezani sa povećanjem rizika od poremećaja sna kod odraslih od 40 do 70 procenata. Druga istraživanja sugerišu da osjećaj ljutnje povećava psihičko uzbuđenje i mentalni nemir, što kasnije otežava mogućnost da zaspite.