Connect with us

Društvo

MNOGI U BiH BI DONIRALI ORGANE NAKON SMRTI, ali i dalje malo slučajeva transplantacije s preminulih osoba

Sarajka Lejla Komarac voljela bi da njeni organi, nakon smrti, budu iskorišteni za transplantaciju. Tako bi, kaže, pomogla nekome ko čeka na novu priliku za život budući da stotine ljudi u Bosni i Hercegovini čeka na transplantaciju.

No, i pored njene želje, o tome će jednog dana odlučivati članovi njene porodice.

„Svoje organe bih voljela da doniram nakon smrti, kada bi se za to ukazala prilika. Volim pomagati drugim ljudima i smatram da je to izvrstan način da poživim druge ljude ako već ja nisam imala priliku da živim duže“, kaže Lejla u razgovoru za Buku.

Zbog malog broja onih koji pristanu da organi njihovih bližnjih budu donirani Bosna i Hercegovina ne može pristupiti Eurotransplantu. Broj kadaveričnih transplantacija (s preminulih pacijenata) nije jedini uslov za pristupanje Eurotransplantu, evropsku mrežu za razmjenu organa.

Politički dogovor postignut, predaleko do glavnog uslova

Kako bi Bosna i Hercegovina pristupila Eurotransplantu potrebno je da država pošalje aplikaciju za članstvo, a nakon toga da ispuni niz drugih uslova. Entitetska ministarstva zdravlja i Ministarstvo civilnih poslova BiH postigli su dogovor da upute pismo namjere Eurotransplantu za članstvo. No, da bi BiH uopšte bila uzeta za razmatranje potrebno je da se poveća broj kadaveričnih transplantacija.

„Tijekom 2023. godine u transplantacijskim centrima u Federaciji BiH, urađene su četiri kadaverične transplantacije bubrega, pet kadaveričnih transplantacija rožnice i deset transplantacija bubrega od živih darovatelja. Od početka 2024. godine do danas urađene su četiri kadaverične transplantacije bubrega, jedna kadaverična transplantacija jetre i tri kadaverične transplantacije rožnice. Također, urađene su i dvije transplantacije bubrega od živih darovatelja“, kažu za Buku iz Ministarstva zdravstva FBiH. To je nedovoljno jer je uslov Eurotransplanta da se godišnje obavlja bar 10 kadaveričnih transplantacija na milion stanovnika.

Te vrste transplantacija u Republici Srpskoj se uopšte ne rade, što znači da je u BiH potrebno bar tri puta više ovakvih transplantacija.

Buka je svim većim zdravstvenim centrima u Republici Srpskoj poslala upit, ali odgovor je stigao samo iz Univerzitetske bolnice Foča.

„U našoj ustanovi uopšte se ne izvode transprantacije. Raspoloženi smo za učešće u transplant programu Bosne i Hercegovine odnosno Republike Srpske, ali nas još uvijek niko niko pozivao i nemamo koordinatora za transplantacije“, navodi v.d. direktora Univezitetske bolnice Foča Nenad Lalović u svom odgovoru na upit Buke.

Osim iskazanog interesa za članstvo, većeg broja kadaveričnih transplantacija država mora da ispuni i ostale uslove: usvajanje zakona koji dopuštaju razmjenu organa s partnerskim zemljama Eurotransplanta, prihvatanje načela saradnje, jedinstvene liste čekanja, osiguranje logističkih uslova za brz i neometan prevoz organa.

Zahtjev BiH za članstvo u Eurotransplantu je ideja zastupnika u Predstavničkom domu Bosne i Hercegovine Saše Magazinovića. On za Buku kaže da je pismo namjere Eurotransplantu kao konačno iskazana namjera i prvi korak države ka članstvu dobra vijest, posebno ako znamo da duže od decenije nije postojao dogovor o tome.

“Nakon što je usvojena inicijativa u Parlamentu BiH, ministrica Dubravka Bošnjak je uspjela ono što njeni prethodnici nisu, da okupi sve u BiH i napravi dogovor o tome. Početak puta ka Eurotransplantu je značajan jer će ozbiljna namjera za članstvo morati značiti i razvoj transplantacijske medicine u našoj zemlji“, kaže Magazinović.

Pacijenti i stručnjaci kažu kako su vlasti odmah požurile sa lijepim vijestima o pristupanju Eurotransplantu, ali da smo mi daleko od toga.

Predsjednica Donorske mreže BiH i nefrolog u penziji Halima Resić za Buku kaže da je ovo veliki pomak budući da su prošle godine dok su se domaći političari dogovorili oko suštinski važne teme.

„Postignut je dogovor i pozdravljamo, međutim da bismo bili u Eurotransplantu mi moramo imati bar 10 donora, znači 10 transplantacija od osoba koje su moždano preminule. To su neki od kriterijuma pored organizacionih pitanja da bismo mi ušli u Eurotransplant, mi možemo sve te akte potpisati, dopisati sve to odraditi, ali ako nemamo konkretno te aktivnosti, ne možemo biti članica Eurotransplanta“, upozorava Resić.

Ministarstvo civilnih poslova je pokrenulo aplikaciju, ali jedno su papiri, jedno su zakoni, ali najvažniji uslov je broj transplantacija, kaže za Buku Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u FBiH, podsjećajući na optimistične izjave bh. političara iz kojih se moglo pogrešno zaključiti da je stvar članstva u Eurotransplantu gotova stvar.

main image
„To su politički spinovi, zato što nismo ni blizu. Mi smo miljama daleko od Eurotransplanta, Eurotransplant je međunarodna organziacija za razmjenu organa, mi smo prošle godine imali dva donora preminula, ove godine dva, trebali bi imali minimum 10 na milion stanovnika kako bi uopće mogli razgovarati o ulaksu u Eurotransplant. Dakle, jedno su zamolbe i aplikacije za pristupanje, zakonski aspekti… Možemo imati sve super, ali ako nemamo kadaveričnih donora, mi ne možemo pristupiti. Ako nemamo šta zamijeniti, kako ćemo zamijeniti“, govori Žuljević.

Magazinović kaže da ohrabruje povećan broj transplantacija u posljednje vrijeme, a posebno jer 150 dana od početka godine nije urađena nije transplantacija.

„Potpuno razumijem i podržavam iskazanu frustraciju predstavnika udruženja pacijenata zbog malog broja transplantacija u BiH iz čega proizilazi i nepovjerenje da je moguće ubrzano ispunjavanje uslova Eurotransplanta koji stoje na putu do punopravnog članstva“, rekao je Magazinović za Buku.

Zašto je broj kadaveričnih transplantacija u BiH tako mali?

Kadaverične transplantacije u BiH se izvode samo u FBiH, dok entitetske vlasti RS-a pacijente šalju na transplantacije u Bjelorusiju. Naši sagovornici kažu da je to loše rješenje. Upitan šta je problem koji uzrokuje mali broj kadaveričnih transplantacija, Žuljević odgovara:

„Ne bi trebalo da ništa bude problem. Mogao bi problem biti možda nedostatak kadra posebno u Tuzli. U Sarajevu imaju dobre timove. Mislim da je previše slanja ljudi u inozemstvo i u FBiH, u RS to Fond zdravstvenog osiguranja plaća, međutim u FBiH se plaćaju samo one transplantacije koje se ne mogu uraditi u FBiH, one koje se mogu raditi se ne plaćaju pa ljudi opet skupljaju novac i idu u Tursku, idu u neke druge zemlje da se transplantiraju. Bojim se sad da turske privatne klinike nisu izlobirale pacijente, da nisu ušle i u kliničke centre i da traže da im se šalju pacijenti, strah nas je da tu dolazi do opstrukcija“, skeptičan je Žuljević.

Da bi se kadaverične transplantacije uopšte radile potrebno je da se podudare krvne grupe i ostali preduslovi kompatibilnosti donora i pacijenta. Osim toga ključno je utvrđivanje moždane smrti u intenzivnoj njezi te saglasnost porodice.

„Za dobijanje saglasnosti familije su jako bitne kvalitetne kampanje koje mi sistematski nemamo. Mi dobijamo savjete od španskog ministarstva koja ima 5.000 transplantacija godišnje ali oni kontinuirano rade kampanju, a mi je radimo kad je Svjetski dan bubrega, Evropski dan donacije i transplantacije, kukamo i molimo za novac da nam se da da promoviramo i td“, naglašava Resić.

Ključna uloga transplant koordinatora

Hiljade ljudi u BiH potpisalo je donorsku karticu koja nema zakonsku snagu već izraz opredjeljenja i dobre volje. Bez obzira koliko osoba za života željela biti donor nakon smrti, o svemu se na kraju pita porodica. Tada ključnu ulogu igraju transplant koordinatori. Zakonom o transplantaciji organa i tkiva, u zdravstvenim ustanovama koje učestvuju u odabiru darovatelja, uzimanju i presađivanju organa i tkiva imenuje se koordinator za uzimanje i presađivanje organa i tkiva, kao i zamjenici koordinatora.

Koordinatori i zamjenici koordinatora imenovani su u tri klinička centra i osam bolnica u FBiH. Oni su od 2014. do 2024. obavili 91 razgovor s porodicama preminulih osoba, od čega su dobili 27 pristanaka za darivanje organa i tkiva.

„Kako je to utvrđeno Zakonom, prije pristupanja uzimanju organa i tkiva liječnik je dužan obavijestiti obitelj umrlog o postupku uzimanja, razlozima i koristima i to razumljivim rječnikom i s dužnim poštovanjem prema obitelji umrlog. Uzimanje organa i tkiva s umrle osobe radi presađivanja u svrhu liječenja dozvoljeno je samo uz pisani pristanak bračnog ili izvanbračnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, punoljetnog brata ili sestre umrle osobe“, kažu iz federalnog ministarstva zdravstva.

Pojašnjavaju da imenovani bolnički koordinatori imaju ključnu ulogu u provedbi donorskog programa, odnosno ranom prepoznavanju i identifikaciji donora, organizaciji aktivnosti u postupku utvrđivanja moždane smrti, razgovoru s porodicom, koordinaciji svih aktivnosti vezano za realizaciju potencijalnih darivatelja organa i tkiva.

„Uspješnost donorskog programa u značajnoj mjeri ovisi o njihovoj educiranosti, motiviranosti, posvećenosti, ali i potpori menadžmenta zdravstvene ustanove, koji imenovanim bolničkim koordinatorima i drugim zdravstvenim profesionalcima uključenim u program transplantacije trebaju omogućiti uvjete za neometan rad“, dodaju iz Ministarstva.

Za uspostavu kvalitetnog i učinkovitog donorskog programa, kao i programa kadaverične transplantacije u Federaciji BiH, potreban je angažman šire društvene zajednice i koncenzus zdravstvene politike o transplantaciji kao nacionalnom javnozdravstvenom interesu, ali i da kliničke zdravstvene ustanove prepoznaju transplantacijsku medicinu kao jedan od prioriteta u svome radu.

„Također, ističemo da donorski program nije moguće razvijati bez visoke društvene odgovornosti, solidarnosti i pozitivnog stava javnosti prema doniranju organa. O tome govori podatak da je prema evidenciji Centra za transplantacijsku medicinu u razdoblju rujan 2014 – svibanj 2024. godine obavljen 91 razgovor s obiteljima preminulih osoba, te da je dobiveno 27 pristanaka za darivanje organa i tkiva“, poručuju iz Ministarstva.

Pribavljanje organa od kadaveričnih donora nije moguće bez podrške javnosti, i ovo je jedino polje medicinske nauke i prakse koje ne može opstati bez podrške građana.

„I podrazumijeva takvu svijest u kojoj se svaki pojedinac neće promatrati samo kroz prizmu potencijalnih donora već i kroz prizmu potencijalnog primatelja organa“, apeluju iz Ministarstva.
Buka

Related Topics:

Društvo

JEDAN OD NAJZNAČAJNIJIH U PRAVOSLAVLJU! Božićni post, kada počinje i kako se posti

Božićni post jedan je od najznačajnijih postova u pravoslavlju. Predstavlja vrijeme duhovnog mira, molitve, uzajamne tolerancije i obnove duše i tijela.

Kada počinje Božićni post 2025. godine

Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, Božićni post u 2025. godini počinje 28. novembra (po gregorijanskom kalendaru) i traje do Badnjeg dana, 6. januara.
Post traje ukupno 40 dana, a vjernici se kroz ovaj period pripremaju za proslavu Hristovog rođenja.

Pravila ishrane tokom posta

Božićni post je po režimu blaži od Vaskršnjeg, ali i dalje ima jasno definisana pravila.

Osnovna pravila glase:

Zabranjeni su meso, mliječni proizvodi i jaja.
Alkohol se izbjegava, osim u danima kada je dozvoljeno ulje i vino.
Vjernici se uzdržavaju od teške, masne i preobilne hrane.
Nivoi strogosti po danima

Ponedjeljak, srijeda i petak – strogi post na vodi

Tih dana ne upotrebljava se ni ulje.

Utorak i četvrtak – ulje i vino su dozvoljeni

Ishrana je nešto lakša i raznovrsnija.

Subota i nedjelja – dozvoljena riba

U ove dane dozvoljava se upotreba jela sa ribom, izuzev u posljednjoj sedmici.

Praznici tokom posta

U prvoj sedmici je veliki praznik Vavedenje Presvete Bogorodice (4. decembar). Pošto pada u četvrtak, toga dana se jede na ulju.

Posljednja sedmica – najstroži post

U posljednjih sedam dana ukida se riba
Badnji dan – na ovaj dan se strogo se posti, a uveče, na Badnje veče dozvonjena je riba.

Duhovni post – suština svakog posta

Sveštenici podsjećaju da je smisao posta duhovno očišćenje, a ne samo odricanje od hrane.

Prema riječima Svetog Jovana Zlatoustog, post nema vrijednost ako se ne spaja sa duhovnim mirom i promjenom unutrašnjeg čovjeka.

„Ne govori: toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono… nego kaži: da li si od gnjevnog čovjeka postao tih? Ako si iznutra pun zlobe, zašto tijelo mučiš?“

Suština posta jeste:

da se čovjek smiri,
da prašta,
da ne nosi gnjev i zlo,
da poštuje i pomaže bližnje,
da uđe u praznični dan čistog srca.
Moguća ublažavanja posta

Crkva dozvoljava da sveštenik pojedinim vjernicima ublaži post, posebno:

starijima,
bolesnima,
djeci,
trudnicama i dojiljama.
Sveštenik je taj koji daje blagoslov u skladu sa zdravstvenim stanjem i okolnostima.

Nastavi čitati

Društvo

NOVO UPOZORENJE METEOROLOGA! Stiže olujni jugo i nove padavine

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti oblačno i vjetrovito vrijeme, a na jugu i zapadu povremeno će duvati olujni jugo.

Jutro će biti vrlo hladno uz jači mraz i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama biće magle. Očekije se naoblačenje na zapadu uz postepeno jačanje južnog vjetra, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne, uveče i u noći na utorak u Hercegovini i na jugozapadu će padati kiša, povremeno će biti i jačih padavina.

Vjetar će ujutro biti slab, zatim umjeren i jak, južnih smjerova. Na zapadu povremeno olujni udari, a na krajnjem sjeveru vjetar ostaje slab.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus devet do minus tri, na jugu do dva, u višim predjelima od minus 12, a najviša dnevna biće od tri do osam, na jugu do 11 stepeni Celzijusovih.

U Srpskoj i FBiH danas je oblačno vrijeme, lokalno pada slaba kiša, a na planinama snijeg, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Temperatura vazduha u 13.00 časova: Mrakovica minus četiri, Kneževo minus tri, Kalinovik, Mrkonjić Grad, Sarajevo, Sokolac i Han Pijesak minus jedan, Srebrenica i Čemerno nula, Bijeljina, Novi Grad, Prijedor, Rudo i Srbac jedan, Banjaluka i Doboj dva, Višegrad tri, Foča četiri, Bileća i Mostar šest i Trebinje sedam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NEIZDRŽIVO! Mali biznisi padaju pod TERETOM BIJEDE koja zahvata društvo

Broj zatvorenih preduzeća u Republici Srpskoj ove godine je u porastu, a ekonomisti upozoravaju da je talas odjava zapravo rezultat sve težeg poslovanja, pada kupovne moći i pogrešne ekonomske politike. Dok su novoregistrovane firme ostale gotovo na istom nivou kao prošle godine, prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) u Republici Srpskoj broj odjavljenih povećan je za 79.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da su mala preduzeća dovedena pred zid jer vlade oba entiteta povećavaju poreze i doprinose, dok građani imaju sve manje novca čak i za osnovne usluge, zbog čega mnogi biznisi iz mjeseca u mjesec tonu u gubitke. U takvim uslovima, poručuje, zatvaranje radnji i prelazak u sivu zonu postaju „jedino logično ponašanje preduzetnika“. – Samostalni preduzetnici su u situaciji da ne mogu da izdrže to opterećenje jer jednostavno sam promet u tim malim biznisima opada sa bijedom koja na neki način zahvata sve segmente društva u BiH – rekao je on.

Smatra da je pogrešno opteretiti mikrobiznise koji su u stvari koncipirani tako da se ljudi sami zaposle, pošto nema ko drugi da ih zaposli jer nema biznisa, i nema privredne aktivnosti.
Prema njegovim riječima problem je i što građani imaju sve manje novaca za neke usluge koje su nekada koristili redovno. Naveo je primjer frizerskih usluga, šišanje muškaraca koje je koštalo 5, 6, 7, a sada je 10 i više maraka.

– Kad dođete u tu situaciju da to ne možete redovno koristiti, preskačete jedno šišanje jer nemate novca, a onda to najviše osjete upravo mali preduzetnici. Zatvaranje tih radnji je potpuno normalno i razumljivo jer jednostavno ne možete voditi posao u kome iz mjeseca u mjesec idete u gubitak, praktično niko normalan ne bi radio pa ne rade ni naši preduzetnici. Pavlović upozorava da se ekonomske teškoće iz Evrope dodatno prelijevaju na tržište u BiH, što dodatno smanjuje obim posla domaćih firmi.

– Evropa se bori sa visokim izdvajanjima za Ukrajinu, konkurencijom iz Kine i padom industrijske potražnje. Sve to se osjeti i kod nas jer smo značajno vezani za porudžbine iz Evrope – naveo je on.
Zbog svega toga preduzetnici prelaze u sivu zonu gdje ne računaju na penziju već preživljavaju mjesec.

– U cijeloj toj priči vlasti oba entiteta nemaju nikakav senzibilitet prema realnom životu naših građana i preduzetnika – rekao je Pavlović.

Prema podacima APIF-a u Republici Srpskoj je tokom ove godine osnovano 905 poslovnih subjekata, dok je u istom periodu odjavljen 371 poslovni subjekat. U istom periodu prošle godine osnovano je 912 poslovnih subjekata, dok su odjavljena 232.

Ekonomista Milenko Stanić kaže da je primjetno da je broj odjavljenih subjekata značajno veći u odnosu na prethodni vremenski period, što je odraz kretanja u realnom sektoru, odnosno privrednoj aktivnosti.

– Mi već drugu godinu uzastopno imamo ozbiljne padove industrijske proizvodnje i to u bazičnim sektorima – rekao je Stanić.

Naglasio je da je primjetno da u strukturi organizacija koje zaustavljaju proizvodnju, odnosno odjavljuju poslovanje, dominiraju mala i srednja preduzeća, dominantno mala preduzeća, što je rezultat nakaradne ekonomske politike.

– Početkom ove godine je došlo do povećanja poreza i doprinosa na aktivnosti malih preduzeća. To je jasno našlo odraz odmah u smanjenju broja privrednih subjekata u tom segmentu organizacija. Preduzetnici su na vrijeme ukazivali i ekonomisti su ukazivali da će to dodatno opterećenje porezima i doprinosima dovesti do negativnih rezultata – objasnio je on.

Bez obzira na to Vlada Republike Srpske početkom godine donijela je zakone koji su povećali opterećenje malih preduzeća, zbog čega se dio njih morao odjaviti.

– Ukupan privredni ambijent nikako nije dobar i na unutrašnjem i na spoljnom planu i kao rezultat toga imamo zaista povećan broj odjavljenih privrednih subjekata koji je značajno veći u odnosu ranije vremenske periode – dodao je Stanić.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Aktuelno