Connect with us

Društvo

MOGUĆA EKONOMSKA KATASTROFA: Nema političke volje u BiH da se ide u dekarbonizaciju

Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla biti suočena s ekonomskom katastrofom, ako ne počne sprovoditi reforme za pripremu Mehanizma za karbonsko prilagođavanje na granicama (CBAM), nove evropske šeme koja će početi s punom primjenom 2026. godine.

U sklopu mjera za dekarbonizaciju svoje industrije EU je poskupjela proizvodnju i time svoje proizvode učinila nekonkurentnijim na svjetskom tržištu. S obzirom na to da je suočena s nelojalnom konkurencijom iz zemalja koje koriste jeftinu, ali prljavu tehnologiju, EU je prije nekoliko godina najavila da će zemlje koje žele da izvoze svoje proizvode u EU od 2026. godine morati plaćati jednu vrstu penala ako su proizvedeni kroz procese intenzivnog emitovanja stakleničkih gasova koji doprinose klimatskim promjenama. U prvoj fazi nova šema će se odnositi na proizvode od čelika, cement, aluminijum, gnojivo, električnu energiju i hidrogen.

Iako je manje-više jasno da BiH nije uradila mnogo da se pripremi za novu fazu, sada je eksplicitno Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, rekao da je BiH suočena s ozbiljnim sankcijama u oblasti energetike, a posljedice za građane bi mogle biti ozbiljne.

On je u intervjuu “Nezavisnim” upozorio da bi Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa odmah trebalo da počne da radi na ovom problemu. Ministarstvo, inače, vrlo rijetko odgovara na dopise koje im mediji upućuju.

S obzirom na to da bi ovaj mehanizam ozbiljno mogao pogoditi proizvođače električne energije koji u većoj mjeri koriste prljave i zastarjele termocentrale, a koji izvoze električnu energiju u EU, Soreka je rekao da postoji mogućnost da se primjena mehanizma za ovaj sektor odgodi do 2030, ako se preduzmu neophodne reforme. Jedna od mjera je, kako je kazao, usvajanje sistema trgovine emisijama. Taj sistem bi BiH omogućio da prati trendove štetnih emisija, čime bi sama bila u stanju da prikuplja sredstva prikupljena od penala, te bi taj novac ostao u BiH kada počne naplata, odnosno EU ne bi naplaćivala ono što BiH već naplaćuje. Ukoliko sistema ne bude, osim što će trpjeti bh. privreda, novac će prikupljati EU, a BiH neće ostati ništa.

“Ostali preduslovi da BiH dobije izuzeće za električnu energiju do 2030. su usvajanje zakona o električnoj energiji i prirodnom gasu, postizanje sporazuma s EU o primjeni zakona EU u oblasti električne energije i implementacija osnovnih odredbi EU propisa za tržišta električne energije”, rekao nam je Soreka.

U oblasti električne energije određen napredak je ostvaren jer su počele primjene neke od evropskih odredbi, poput koraka ka odvajanju proizvođača od distributera, uvođenja tržišnih mehanizama za trgovinu električnom energijom i sličnih mjera. Iako je dosta posla još ostalo, najveći kamen spoticanja je zakon o gasu, jer ne postoji saglasnost između entiteta o tome kako bi se ova oblast regulisala.

Mirza Kušljugić, ekspert za energetiku, ocjenjuje za “Nezavisne” da BiH nije spremna za ovaj mehanizam jer nema političke volje da se ide u smjeru dekarbonizacije, te da njenu ekonomiju čeka “sumorni scenario”.

“Realno, mi nemamo šanse da ispunimo uslove ni za izuzeće za električnu energiju do 2030, ni za uvođenje sistema utvrđivanja CO2 ni u obliku taksi ni u obliku sistema trgovanja emisijama. Ako situacija ostane kao do sada i mehanizam počne s primjenom, prvi na udaru će biti izvoznici električne energije”, smatra on i dodaje da su sljedeće na udaru ostale industrije koje su navedene kao predmet ovog mehanizma. Kušljugić ističe da bi u BiH u nekim idealizovanim političkim okolnostima postojala iskrena volja da se krene u proces dekarbonizacije industrije, saobraćaja, grijanja i društva u cjelini.

“Ako idemo u taj proces, to znači donošenje zakona o klimi, koji postaje zakonska obaveza. U okviru zakona bi se razradio mehanizam za naplaćivanje CO2. Svi ti zakoni su pripremljeni, ali nema političke volje da se oni donesu”, ističe Kušljugić.

Inače, EU je u proteklih deset godina pripremila više finansijskih mehanizama, koji uključuju i grantove, kako bi BiH prilagodila svoju industriju novim globalnim trendovima. Tako je, na primjer, 2020. pokrenula Zelenu agendu za zapadni Balkan i Ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan vrijedan devet milijardi evra direktno iz EU i dodatnih 20 milijardi iz javno privatnih partnerstava.

Osim ovih programa, EU ima i Investicioni okvir za zapadni Balkan s milijardama evra na raspolaganju za projekte i za zelenu tranziciju, kao i program Energetske zajednice za zapadni Balkan koji ima direktne mehanizme za pomoć i podršku regionu u oblasti energetike.

Nedavno je u okviru Berlinskog procesa EU stavila na raspolaganje i milijardu evra za energetske projekte, od čega bi polovina bila iskorištena za izgradnju novih energetskih kapaciteta, a polovina za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata. Najnoviji program je Plan rasta za zapadni Balkan, ali BiH je zbog unutrašnjih svađa propustila priliku da do sada dobije 70 miliona evra iz prve tranše.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno