Connect with us

Društvo

MOGUĆA EKONOMSKA KATASTROFA: Nema političke volje u BiH da se ide u dekarbonizaciju

Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla biti suočena s ekonomskom katastrofom, ako ne počne sprovoditi reforme za pripremu Mehanizma za karbonsko prilagođavanje na granicama (CBAM), nove evropske šeme koja će početi s punom primjenom 2026. godine.

U sklopu mjera za dekarbonizaciju svoje industrije EU je poskupjela proizvodnju i time svoje proizvode učinila nekonkurentnijim na svjetskom tržištu. S obzirom na to da je suočena s nelojalnom konkurencijom iz zemalja koje koriste jeftinu, ali prljavu tehnologiju, EU je prije nekoliko godina najavila da će zemlje koje žele da izvoze svoje proizvode u EU od 2026. godine morati plaćati jednu vrstu penala ako su proizvedeni kroz procese intenzivnog emitovanja stakleničkih gasova koji doprinose klimatskim promjenama. U prvoj fazi nova šema će se odnositi na proizvode od čelika, cement, aluminijum, gnojivo, električnu energiju i hidrogen.

Iako je manje-više jasno da BiH nije uradila mnogo da se pripremi za novu fazu, sada je eksplicitno Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, rekao da je BiH suočena s ozbiljnim sankcijama u oblasti energetike, a posljedice za građane bi mogle biti ozbiljne.

On je u intervjuu “Nezavisnim” upozorio da bi Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa odmah trebalo da počne da radi na ovom problemu. Ministarstvo, inače, vrlo rijetko odgovara na dopise koje im mediji upućuju.

S obzirom na to da bi ovaj mehanizam ozbiljno mogao pogoditi proizvođače električne energije koji u većoj mjeri koriste prljave i zastarjele termocentrale, a koji izvoze električnu energiju u EU, Soreka je rekao da postoji mogućnost da se primjena mehanizma za ovaj sektor odgodi do 2030, ako se preduzmu neophodne reforme. Jedna od mjera je, kako je kazao, usvajanje sistema trgovine emisijama. Taj sistem bi BiH omogućio da prati trendove štetnih emisija, čime bi sama bila u stanju da prikuplja sredstva prikupljena od penala, te bi taj novac ostao u BiH kada počne naplata, odnosno EU ne bi naplaćivala ono što BiH već naplaćuje. Ukoliko sistema ne bude, osim što će trpjeti bh. privreda, novac će prikupljati EU, a BiH neće ostati ništa.

“Ostali preduslovi da BiH dobije izuzeće za električnu energiju do 2030. su usvajanje zakona o električnoj energiji i prirodnom gasu, postizanje sporazuma s EU o primjeni zakona EU u oblasti električne energije i implementacija osnovnih odredbi EU propisa za tržišta električne energije”, rekao nam je Soreka.

U oblasti električne energije određen napredak je ostvaren jer su počele primjene neke od evropskih odredbi, poput koraka ka odvajanju proizvođača od distributera, uvođenja tržišnih mehanizama za trgovinu električnom energijom i sličnih mjera. Iako je dosta posla još ostalo, najveći kamen spoticanja je zakon o gasu, jer ne postoji saglasnost između entiteta o tome kako bi se ova oblast regulisala.

Mirza Kušljugić, ekspert za energetiku, ocjenjuje za “Nezavisne” da BiH nije spremna za ovaj mehanizam jer nema političke volje da se ide u smjeru dekarbonizacije, te da njenu ekonomiju čeka “sumorni scenario”.

“Realno, mi nemamo šanse da ispunimo uslove ni za izuzeće za električnu energiju do 2030, ni za uvođenje sistema utvrđivanja CO2 ni u obliku taksi ni u obliku sistema trgovanja emisijama. Ako situacija ostane kao do sada i mehanizam počne s primjenom, prvi na udaru će biti izvoznici električne energije”, smatra on i dodaje da su sljedeće na udaru ostale industrije koje su navedene kao predmet ovog mehanizma. Kušljugić ističe da bi u BiH u nekim idealizovanim političkim okolnostima postojala iskrena volja da se krene u proces dekarbonizacije industrije, saobraćaja, grijanja i društva u cjelini.

“Ako idemo u taj proces, to znači donošenje zakona o klimi, koji postaje zakonska obaveza. U okviru zakona bi se razradio mehanizam za naplaćivanje CO2. Svi ti zakoni su pripremljeni, ali nema političke volje da se oni donesu”, ističe Kušljugić.

Inače, EU je u proteklih deset godina pripremila više finansijskih mehanizama, koji uključuju i grantove, kako bi BiH prilagodila svoju industriju novim globalnim trendovima. Tako je, na primjer, 2020. pokrenula Zelenu agendu za zapadni Balkan i Ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan vrijedan devet milijardi evra direktno iz EU i dodatnih 20 milijardi iz javno privatnih partnerstava.

Osim ovih programa, EU ima i Investicioni okvir za zapadni Balkan s milijardama evra na raspolaganju za projekte i za zelenu tranziciju, kao i program Energetske zajednice za zapadni Balkan koji ima direktne mehanizme za pomoć i podršku regionu u oblasti energetike.

Nedavno je u okviru Berlinskog procesa EU stavila na raspolaganje i milijardu evra za energetske projekte, od čega bi polovina bila iskorištena za izgradnju novih energetskih kapaciteta, a polovina za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata. Najnoviji program je Plan rasta za zapadni Balkan, ali BiH je zbog unutrašnjih svađa propustila priliku da do sada dobije 70 miliona evra iz prve tranše.

Related Topics:

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Aktuelno