Zbog suše i vremenskih nepogoda ovogodišnji prinosi kukuruza u Bosni i Hercegovini ozbiljno su ugroženi.

Poljoprivrednici upozoravaju da je stanje na terenu alarmantno, a procjene govore da će šteta biti među najvećima u posljednjih nekoliko godina.

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije i Majevice”, izjavio je za “Nezavisne novine” da je situacija na parcelama izuzetno šarolika, ali već sada jasno pokazuje razmjere štete.

“Ima parcela gdje će biti nešto roda, ali na mnogima neće biti ništa. Generalno, više od 50 do 60 odsto usjeva je uništeno. Suša je uzela svoj danak, a kiša koja je pala u međuvremenu nije imala stvarnog efekta, samo je, kako narod kaže, pokupila rosu, rekao je Bakajlić.

On je istakao da je kukuruz najzastupljenija biljka u Semberiji i da se godišnje sije na više od 26.000 hektara. Na mnogim parcelama biljke nisu ni dostigle punu visinu, doslovno su “zapaljene dopola” usljed visokih temperatura i nedostatka vlage.

“Biće velikih problema i za stočarsku proizvodnju. Mnogi farmeri će biti prinuđeni da smanjuju broj grla, jer neće imati dovoljno hrane za stoku”, upozorava Bakajlić.

Dodaje da je prošla godina bila na ivici rentabilnosti za ratare, te su mnogi poslovali ispod nule, dok će, kako ističe, ova godina biti još lošija.

Slično mišljenje dijeli i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, koji kaže da će i na teritoriji FBiH ovogodišnji prinosi kukuruza biti prepolovljeni.

“Očekujemo i do 50 odsto manji urod u odnosu na prošlu godinu. Kvalitet kukuruza takođe će biti lošiji, što će se neminovno odraziti i na tržište”, kazao je Bićo, dodajući da se može očekivati i rast cijena kukuruza i stočne hrane u narednim mjesecima.

Stanje usjeva kukuruza na području Brčko distrikta BiH je izuzetno loše i jedno od najtežih u posljednje tri godine, tvrde poljoprivrednici iz distrikta.

“Ni kiša koja je pala neće pomoći kukuruzu da se oporavi, jer su nakon 40 dana suše, naglih padavina i grada, usjevi većinom uništeni. Zbog trenutne situacije biće ugrožen i stočni fond, jer će se stočari suočiti s nedostatkom hrane za stoku, te će biti primorani da redukuju brojno stanje grla ili da kupuju uvozni kukuruz, koji je skuplji od domaćeg”, pojasnio je Milorad Kojić, poljoprivrednik iz sela Brezik nadomak Brčkog, na čijim parcelama je zasijano oko 15 hektara kukuruza.

Istakao je da su ulaganja po hektaru do 1.500 KM, a da se ovogodišnji prinosi ne očekuju ili će biti minimalni.

Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita u Poljoprivrednom institutu Republike Srpske, kazao je da će ove godine prinosi najzastupljenije žitarice, kukuruza, biti smanjeni i preko 50 odsto.

“Na pojedinim parcelama prinosa skoro neće ni biti”, kazao je Mandić.

Kako je rekao, razlog za to su suša i visoke temperature. Ističe da ove godine čak ni navodnjavanje nije dalo željeni efekat.

“I kod nas se u narednim godinama očekuju ekstremne temperature, tako da će sigurno morati biti raniji rokovi sjetve”, zaključio je Mandić.

Dodao je da se očekuju manji prinosi, ali da je još rano govoriti da li će to na kraju uticati na samu cijenu ove žitarice.

Donacije hrane oslobođene plaćanja PDV-a i dalje ne stižu u dovoljnoj mjeri na adrese javnih kuhinja i udruženja u BiH, a većinom je doniraju firme koje su i ranije bile poznate po humanitarnim aktivnostima.

Tako je, prema podacima organizacije “Pomozi.ba”, od oktobra 2024. do ovog mjeseca putem platforme Nikogladan.ba donirana hrana u vrijednosti od skoro 100.000 KM, što svi mogu provjeriti na navedenoj platformi (ko je donirao, kome i šta je donirano).

Iz “Pomozi.ba” su pojasnili da su nakon izmjene Zakon o PDV-u, kojim je donirana hrana pred istek roka oslobođena plaćanja PDV-a, nastavili raditi na implementaciji ove važne izmjene kroz osnivanje digitalne banke hrane Nikogladan.ba.

“Iako u Evropi postoje zakonski okviri za podsticanje donacija hrane – poput francuskog Zakona o borbi protiv bacanja hrane i italijanskog Zakona o donacijama hrane i lijekova – Nikogladan.ba predstavlja jedinstvenu digitalnu banku hrane koja u realnom vremenu povezuje donatore s javnim kuhinjama i humanitarnim udruženjima. Takvo rješenje, u ovom obliku, još ne postoji ni u regiji niti šire”, naveli su.

Trenutno je, dodaju, u digitalnoj banci hrane registrovano 27 kompanija, i više od 60 posrednika u doniranju, a to su javne kuhinje i udruženja.

“Kompaniji treba par minuta da objavi šta ima za doniranje i ima mogućnost da izabere kome želi donirati ili samo objaviti, pa će se jedno od udruženja ili javnih kuhinja javiti za preuzimanje donacije. Cilj nam je da ova platforma zaživi, jer to pomaže da hrana dolazi i do onih ljudi koji su u udaljenijim krajevima BiH i imaju manje mogućnosti za dobijanje donacija”, dodali su.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženje građana “Mozaik prijateljstva”, za “Nezavisne novine” kaže da je od prvog dana u toj priči, ali da i dalje nije uključeno dovoljno firmi koje žele donirati hranu oslobođenu plaćanja PDV-a.

“Bio sam u Sarajevu i Banjaluci na svim mogućim sastancima, i tada sam morao reći da tu nešto nije uredno. Jer, ako je donesen zakon da se firmama koje to doniraju vrati PDV, zar ne bi trebalo da u svim javnim kuhinjama bude puno hrane? Ali u praksi nije tako. Veoma slabo ta hrana dolazi, odnosno donose je ljudi koje poznajemo i kojima sugerišemo na taj zakon, i njima je to dobrodošlo, jer nam svakako pomažu, a na ovaj način njima se vraća PDV”, rekao je Subašić.

Ističe da u Banjaluci ima pet javnih kuhinja, a na nivou BiH 88.

“Samo u Republici Srpskoj ih ima više od 30. Mali je broj firmi koje doniraju, npr. ‘Perutnina Ptuj’, ‘Bakina tajna’, pekara ‘Zlatno zrno’ i sl.”, dodao je Subašić.

Kaže da sarađuju sa Udruženjem “Pomozi.ba”, te ističe da oni na nivou BiH imaju donacije, koje preusmjeravaju u FBiH i RS.

“Na primjer, donirani su šleperi jogurta, sokova, mlijeka”, ističe on.

Naime, Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda, u četvrtak je, tokom izlaganja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, komentarišući Prijedlog zakona o dopuni Zakona o PDV, koji podrazumijeva uvođenje nulte i diferencirane stope PDV-a na osnovne životne namirnice, a koji je usvojen, podsjetio na prethodne izmjene Zakona o PDV-u na doniranu hranu, navodeći da su dnevne uštede ovim izmjenama 0,003 feninga.

“Bilo bi dobro da kada ulazimo u rasprave o PDV-u, otvorimo ozbiljnu raspravu i uključimo sve one koji su bitni i koji po zakonu moraju biti uključeni”, rekao je Špirić.

Sezona stršljena samo što nije počela, a mnogi od nas strahuju od ujeda ovog insekta, iako stručnjaci objašnjavaju da je otrov i ubod ovog insekta mnogo manje opasan nego ujed pčele.

Srodnici su osa, tri puta veći, izgledom slični, ali sa markantnijim bojama, tako ćete prepoznati stršljena. Kada vas ubode, bol je toliko jak i neprijatan, da ćete biti sigurni da nije nijedan drugi insekt.

Ne dirajte im gnijezdo i ne mlatarajte rukama, ako ne želite da vas ubode!

“Oni ne napadaju osim kada smo u blizini gnijezda, tako da treba to izbjeći, oni se samo brane, tako da treba paziti kod nekih pokreta, ali generalno ne napadaju, osim kada im je velika brojnost, kao npr. na grožđu, na nekom takvom kasnom voću”, savjetuje za “Blic” TV prof. Aleksandar Ćetković sa Biološkog fakulteta.

Ali ko je loše sreće, pa doživi bliski susret sa stršljenom, trebalo bi da ostane miran.

“Treba da ostanemo mirni, da se ne krećemo, ali prije svega treba uočiti gnijezdo. Nekada je vrlo jasno, ali obično je zatvoreno. U prirodi su u šupljinama drveća i to se dosta dobro vidi, malo su i visoko pa neće praviti problem. U selima ali i gradu su na tavanima i šupljim zidovima, ali će gnijezdo praviti tamo gdje ljudi inače nisu često”, kaže Ćetković.

Ubod nije smrtonosan osim ukoliko ne razvijete alergijsku reakciju i doživite gušenje. Najvažnija je prva pomoć i praćenje simptoma.

“Bilo bi najbolje to mjesto oprati vodom i sapunom, zatim staviti neki hladan oblog na mjesto uboda i dati antihistaminik, to su lijekovi koji mogu da ublaže alergijsku reakciju. Ako to nije dovoljno i poslije ujeda dolazi do razvoja drugih simptoma, kao sto su otežano disanje, crvenilo po koži, ubrzan puls, pad pritiska, tada imamo sumnju da dolazi do ozbiljnije alergijske reakcije i tada je potrebno pozvati hitnu pomoć, osobu staviti na bok i sačekati da hitna pomoć dođe”, kaže dr Aleksandra Vukov.

Važno je da zapamtite da, iako su stršljenovi dosadne štetočine koji mogu da vam zadaju prilično bolan ubod, njihovo ubijanje je strogo zabranjeno.

“Nemojte da ih ubijate, jer ćete to platiti više nego uklanjanje. Stručne službe će ih sakupiti i izbaciti negdje u prirodu, a kazna za ubijanje stršljenova u Srbiji je od 500.000 do dva miliona dinara”, rekao je doktor.