Connect with us

Svijet

“MORAMO BITI SPREMNI ZA RAT DO 2O29.”: Njemačka ažurirala planove u slučaju sukoba

Ažurirani ratni planovi Njemačke dolaze nakon Putinovih prijetnji evropskoj bezbjednosti.

Njemačka je ažurirala svoje planove u slučaju rata u Evropi i to prvi put od Hladnog rata. Dokument od 67 stranica, poznat kao “Okvirna direktiva za totalnu odbranu”, objavljen je ove nedjelje i opisuje potpunu transformaciju svakodnevnog života njemačkih građana u slučaju rata, piše CNN.

U dokumentu se navodi da će, u slučaju rata, biti vraćena vojna obaveza, kvalifikovani radnici stariji od 18 godina mogli bi da rade na određenim poslovima, poput onih u pekarama i poštama, a moguće je da im bude zabranjeno da daju otkaz. Ljekari, psiholozi, medicinske sestre i veterinari, prema dokumentu, radili bi u vojnim i civilnim službama.

Vlada će stvoriti zalihe hrane
U slučaju nestašice hrane, Vlada će stvoriti zalihe hrane kako bi građanima obezbijedila “jedan topli obrok dnevno”. Rezerve bi uključivale hranu kao što su pirinač, mahunarke i kondenzovano mlijeko. Drugi ključni resursi kao što su benzin i nafta takođe bi mogli da budu racionisani kuponima ako postanu oskudni.

Navode se i mjere civilne zaštite, uključujući pretvaranje podzemnih stanica u improvizovane bunkere i pripremu bolnica za priliv pacijenata. Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fazer izjavila je da je neophodno da se zemlja bolje naoruža s obzirom na rusku agresiju.

“Ruska agresija je potpuno promijenila bezbjednosnu situaciju u Evropi, prije svega među našim istočnim partnerima u EU i NATO, poput baltičkih država, ali i zbog hibridnih prijetnji poput sajber napada, špijunaže i dezinformacija”, rekla je ona.

Bolnice moraju da budu spremne
“Pored svih zaštitnih mjera naših organa bezbjednosti i vojnog odvraćanja i odbrane, moramo dodatno ojačati civilnu zaštitu”, rekla je Nensi. U dokumentu se upozorava da njemačke bolnice moraju da se pripreme za liječenje velikog broja pacijenata tokom dužeg perioda. Kao i to da, u slučaju da izbije rat, njemačko stanovništvo ne može da računa da će “pomoć koju organizuje država” biti odmah pružena, zbog mogućnosti “da se šteta istovremeno dogodi na velikom broju lokacija”.

Zbog toga, kako navodi dokument, civili moraju biti spremni da prvo pomognu sebi, kao i da pruže pomoć svojim komšijama gdje je to moguće. Podrumi, podzemni parkingi i stanice metroa trebalo bi da se koriste kao privremeni bunkeri, navodi se u dokumentu.

Njemački emiteri i digitalni mediji biće po zakonu obavezni da odmah dijele važne vladine informacije. Vlasti će imati ovlašćenje da evakuišu civile u određena područja, ali ne bi trebalo da razdvajaju porodice. Iako se očekuje da će njemačke meteorološke službe nastaviti u slučaju vanrednog stanja, vlasti bi mogle da zabrane ili ograniče objavljivanje prognoza.

“Moramo biti spremni za rat do 2029”, navela je ona. Ažurirani ratni planovi Njemačke dolaze nakon Putinovih prijetnji evropskoj bezbjednosti.

Rat u Ukrajini traje već drugu godinu, ne nazire mu se kraj, a sve je veći strah da bi se sukob mogao proširiti i na NATO. Njemački Der Spiegel objavio je izjavu ministra odbrane Borisa Pistorijusa: “Moramo biti spremni za rat do 2029. Ne smijemo da vjerujemo da će se Putin zaustaviti na ukrajinskim granicama”, navela je ona. Pistorijus bi u srijedu trebalo da iznese svoj prijedlog modela obaveznog služenja vojnog roka u Njemačkoj.

Obavezni vojni rok je ukinut 2011. godine i njegovo ponovno uvođenje u Njemačkoj izazvalo je kontroverze. Naime, njemačko Ministarstvo odbrane planira značajno jačanje rezervnog sastava vojne snage do 60.000 muškaraca i žena, rekao je visoki zvaničnik rezervnog sastava.

“Bliži nam se rat”
“Uvjeren sam da moramo u potpunosti da prilagodimo rezerve aktuelnim bezbjednosnim izazovima kako bismo na adekvatan način podržali Bundesver u ispunjavanju zadataka nacionalne i savezničke (NATO) odbrane”, rekao je general-pukovnik Andreas Hope, zamjenik generalnog inspektora i komesar za poslovi rezervista.

Osim toga, dio britanske vlade je izrazio potrebu da bude spreman za rat. Bivši britanski ministar odbrane Ben Volas rekao je u februaru da “rat dolazi” u Britaniju do kraja decenije.

Related Topics:

Svijet

ŽESTOKA OSVETA RUSIJE: Izvedeni SNAŽNI UDARI, odjekuju eksplozije, ljudi se kriju

Rusija je tokom noći 6. decembra izvela veliki raketni napad i udare dronovima na ukrajinske gradove, ranivši najmanje tri osobe u Kijevskoj oblasti, saopštili su zvaničnici.

krajinsko Ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da su ruske snage lansirale salvu raketa, kao i desetine dronova ka gradovima u okolini ukrajinske prestonice.

Zbog napada su uzbune za vazdušnu opasnost aktivirane širom zemlje, dok su ruski avioni MiG-34K, sposobni da lansiraju rakete “kinžal”, učestvovali u operaciji.

Napadi zabilježeni širom zemlje
Dronovi su primijećeni i u Lavovskoj oblasti na zapadu zemlje, dok je Rusija lansirala više talasa napada. Ratno vazduhoplovstvo je posljednju rundu raketnih udara prijavilo neposredno prije 7 časova po lokalnom vremenu.

Eksplozije su zabilježene u Poltavi, Lucku, Odesi, Zaporožju i Belaj Cerkvi tokom napada.

Guverner Kijevske oblasti Mikola Kalašnik saopštio je da je 42-godišnji muškarac ranjen gelerima u gradu Fastiv, oko 60 kilometara jugozapadno od centra Kijeva.

Raniji izvještaji ukazuju da je glavna željeznička stanica u gradu pogođena tokom napada. Ukrajinska željeznica saopštila je da je Rusija izvela “masovno granatiranje željezničke infrastrukture” u Fastivu.

Napadi u Dnjepropetrovskoj oblasti
Kalašnik je takođe naveo da su dvije žene, stare 46 i 40 godina, povređene u Višhorodskoj oblasti, sjeverno od Kijeva. Jedna od njih je hospitalizovana zbog povreda od gelera.

U Dnjepropetrovskoj oblasti, regionalni guverner Vladislav Hajvanenko izjavio je da je izbio niz požara tokom napada, uključujući udare na kuće u Pavlogradu i na lokalnu infrastrukturu u Krivom Rogu. U Nikopolju je povrijeđen i 11-godišnji dječak.

Gradonačelnik Lucka, Igor Poljiščuk, saopštio je da je više prehrambenih magacina zahvaćeno požarom, prenosi Kijev Independent.

Reakcija Poljske
Poljsko Ratno vazduhoplovstvo saopštilo je na društvenim mrežama da je podiglo lovce u vazduh kako bi zaštitilo svoj vazdušni prostor tokom višesatnog napada na zapadnu Ukrajinu.

Detalji o ukupnoj šteti ili konkretnim metama napada i dalje nisu dostupni u svim regionima.

Podsjetimo, ukrajinski dronovi prije dvije večeri su izveli napade na ključne ruske energetske objekte, pogodivši morsku luku Temrjuk u Krasnodarskom kraju i rafineriju nafte Sizran u Samarskoj oblasti, navodi se u izvještajima, a prenio je Kijev Independent.

Nastavi čitati

Svijet

FON DER LAJEN: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je sastanak sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom i belgijskim premijerom Bartom De Veverom o tome da se ruska sredstva koriste za finansiranje Ukrajine završen bez rezultata.

“Imali smo veoma konstruktivnu razmjenu mišljenja o ovom pitanju. Dogovorili smo se da nastavimo naše razgovore s ciljem postizanja konsenzusa na sastanku Evropskog savjeta 18. decembra”, objavila je Fon der Lajenova na Iksu.

Ona je ocijenila da je finansijska podrška Ukrajini od “centralnog značaja” za evropsku bezbjednost.

Belgijski ministar odbrane i spoljne trgovine Teo Franken rekao je ranije da Belgija i dalje odbija da koristi zamrznutu imovinu Centralne banke Rusije za kredit Ukrajini bez garancija EU i da se neće pokolebati kada je o tome riječ.

Belgijski premijer De Vever više puta je izjavio da njegova zemlja zahtijeva konkretne i pouzdane garancije zemalja EU kako bi sprovela plan Evropske komisije da koristi rusku imovinu kao osnovu za zajam Ukrajini.

Nakon početka ruske vojne operacije u Ukrajini 2022. godine, EU i G7 su zamrznule gotovo polovinu ruskih deviznih rezervi u iznosu od oko 300 milijardi evra. Oko 200 milijardi evra nalazi se u EU, uglavnom na računima belgijskog “Juroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za poravnanje i kliring.

Nastavi čitati

Svijet

POMACI U PREGOVORIMA SAD I UKRAJINE: Kijev Amerikancima poslao jasnu poruku

Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof održao je u protekla dva dana produktivne razgovore sa sekretarom ukrajinskog Savjeta nacionalne bezbjednosti Rustemom Umerovim u Majamiju, izjavili su američki zvaničnici u petak, najavivši nastavak razgovora danas,

Vitkof i Trampov zet Džared Kušner susreli su se s Umerovim i generalom Andrijem Hnatovim, načelnikom ukrajinskog Glavnog štaba, na sastanku koji su obje strane nazvale “konstruktivnim razgovorima o promicanju uvjerljivog puta prema trajnom i pravednom miru u Ukrajini”.

Ukrajinski prioriteti i ishodi razgovora

Na sastanku u petak Umerov je naglasio da je prioritet Ukrajine postizanje dogovora koji štiti njenu nezavisnost i suverenitet, obezbjeđuje sigurnost Ukrajinaca i pruža stabilan temelj za prosperitetnu demokratsku budućnost, naveli su u zajedničkoj izjavi Umerov i američko ministarstvo spoljnih poslova.

Učesnici su razgovarali o ishodima nedavnog sastanka Vitkofa i Kušnera s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te o koracima koji bi mogli pomoći u okončanju rata, stoji u izjavi.

Petosatni razgovori održani u utorak u Moskvi nisu urodili kompromisom o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini, napominje Reuters.

Bezbjednosne mjere i obnova

Tokom ovosedmičnih pregovora američki i ukrajinski zvaničnici takođe su “dogovorili okvir za bezbjednosne mjere i razgovarali o preventivnim kapacitetima potrebnima za obezbjeđivanje trajnog mira”, objavilo je američko ministarstvo vanjskih poslova, ne navodeći pojedinosti.

Obje strane složile su se pak da će istinski napredak prema sporazumu zavisiti od spremnosti Rusije na pokazivanje ozbiljne predanosti dugoročnom miru, uključujući korake prema deeskalaciji i okončanju krvoprolića, stoji u zajedničkoj izjavi.

Osim toga, predstavnici dviju strana razgovarali su i o poslijeratnoj obnovi Ukrajine, zajedničkim američko-ukrajinskim privrednim inicijativama i dugoročnim projektima oporavka, objavilo je američko ministarstvo.

Neimenovani zvaničnik Bijele kuće ranije je za Reuters izjavio da su sastanci, koji se održavaju na nepoznatoj lokaciji u Majamiju, bili produktivni, dodavši da je “došlo do napretka”.

Prethodni susret s Putinom

Vitkof i Kušner dogovorili su se i prije sastanka s Putinom da će o ishodima tog susreta informisati ukrajinske kolege, izjavio je jedan upućeni izvor.

Jurij Ušakov, glavni savjetnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku, u petak je izjavio da su Putin i Vitkof postigli nivo razumijevanja koja je njihove razgovore učinio “zaista prijateljskim”, prenosi Index.

Putin je u utorak održao petosatni sastanak sVitkoffom i Kušnerom u Kremlju, a fokus je bio američki plan mirovnog sporazuma za okončanje rata u Ukrajini, koji je Rusija pokrenula 2022. Putin je kasnije razgovore opisao kao “vrlo korisne”.

Nastavi čitati

Aktuelno