Connect with us

Društvo

“MOZAIK PRIJATELJSTVA”: Vaskršnji ručak za 500 korisnika

Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” i ove godine tradicionalno organizuje vaskršnji ručak za oko 500 korisnika javne kuhinje, koji će biti poslužen u subotu kako bi ljudi praznik proveli u krugu svojih porodica.

Ručak će, kako kažu iz Udruženja, biti pripremljen s puno ljubavi i dostojan praznične trpeze.

U toploj i dirljivoj atmosferi, gdje svaka porcija nosi znak pažnje i solidarnosti, pripreme za vaskršnji obrok traju danima.

Na stotine obroka spremaju vrijedne ruke volontera, majki, baka i zaposlenih u kuhinji, a sve uz podršku brojnih građana, ustanova i preduzeća koji su se odazvali ovoj humanitarnoj akciji.

Velika pomoć stigla je u četvrtak i u vidu donacije 10.000 komada jaja, koje su Udruženju uručili predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka i narodni poslanik Vlado Đajić, te predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković.

“Kao i prethodnih godina, i ove godine imamo veliki odziv građana, ustanova i organizacija. Presrećan sam što su se mnogi uključili u ovu humanu priču s ciljem da niko ne bude gladan, da javna kuhinja ima dovoljno obroka, ali i da vaskršnji ručak bude onakav kakav i zaslužuje da bude – topao, svečan i pripremljen s ljubavlju”, izjavio je Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”.

Posebno je pohvalio mališane iz banjalučkih vrtića, kao i roditelje koji su u svojim domovima pripremali obroke, dodajući da pripremiti ručak za 400 do 500 ljudi nije nimalo jednostavno, ali uz pomoć svih dobrih ljudi vjeruje da će sve proteći kako treba.

“Zbog toga što se katolički i pravoslavni Vaskrs ove godine obilježavaju istog dana, očekujemo i veći broj korisnika. Ipak, broj onih koji se već odazvao, među kojima su i brojne pekare, restorani i pojedinci, uliva nam vjeru da ćemo sve pripremiti kako treba. Očekujemo da će i ovaj vaskršnji ručak biti gala – dostojan svakog čovjeka koji nam dođe”, rekao je Subašić.

“Kao humanista i osoba koja stalno pomaže, biću uvijek uz ovakve kolektive i daću sve od sebe da usrećim jednog čovjeka. Danas ćemo usrećiti više od 500 ljudi i to je svrha našeg dolaska ovdje”, rekao je Đajić, istakavši da je važno skrenuti pažnju na lijepe običaje Vaskrsa i omogućiti i najsiromašnijima da ga proslave dostojanstveno.

Ninković je dodao da ga raduje što mogu pomoći korisnicima, ali i naglasio da je poražavajuće to što iz budžeta grada javna kuhinja godišnje dobija tek 12.500 KM, iako svakodnevno priprema više od 800 obroka.

Društvo

CIJENE DIVLJAJU! Sokovi poskupjeli 30%, hrana 8%, građani jedva preživljavaju, a tek stiže jesen!

Prosječne potrošačke cijene u Republici Srpskoj u junu su porasle za 4,7% na godišnjem nivou, nakon što su u maju porasle za 4,1 posto.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, najviše je poskupjelo bezalkoholno piće i to u prosjeku za 30,2 odsto.

I cijene hrane ne prestaju da rastu, a u šestom mjesecu je hrana skuplja u prosjeku za 8,2 odsto u odnosu na juni prethodne godine.

Sve skuplje su i usluge, a na godišnjem nivou su najviše poskupjele zdravstvene, osim bolničkih usluga, i to u prosjeku za 15,5 odsto. Za 10,8 odsto je skuplje predškolsko obrazovanje, a putni aranžmani su u prosjeku skuplji za 11,7 odsto. Ugostitetljske usluge su skuplje za osam odsto, a usluge prevoza za 6,1 odsto.

Poskupjele su i finansijske usluge i to za 5,1 odsto, a ostale usluge su u prosjeku više za 8,4 odsto.

Prema podacima Saveza sindikata RS, troškovi hrane i komunalnih usluga učestvuju sa oko 70 odsto u potrošačkoj korpi.

Indeks potrošačkih cijen Federacije Bosne i Hercegovine porastao je za godišnjih 4,2% u junu, nakon što je porastao za 3,2% u maju, podaci su Zavoda za statisiku FBiH, prenosi Indikator.

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFA! BiH i Albanija u trci za najsiromašniju zemlju Evrope

Živimo sve lošije, pokazuje i najnovija Eurostatova statistika. U trci smo sa Albanijom za najsiromašniju zemlju Evrope.

Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, bruto domaći proizvod po stanovniku u BiH iznosi svega 35% prosjeka Evropske unije, dok je u Albaniji nešto više – 37%. Ali zanimljiv zaokret donosi pokazatelj stvarne potrošnje građana, tzv. AIC (actual individual consumption). Tu BiH prestiže Albaniju sa 41% prosjeka EU, dok je Albanija na 38%.

Drugim riječima, Albanija ima nešto veće prihode, ali BiH troši više.

Na vrhu ljestvice nalazi se Luksemburg sa nevjerovatnih 241% EU prosjeka, dok BiH i Albanija ostaju duboko u zoni siromaštva. Sljedeća najlošije plasirana zemlja unutar EU je Bugarska sa 66% prosjeka, gotovo dvostruko više od BiH.

Zemlja BDP po stanovniku (% EU) AIC po stanovniku (% EU)

Luksemburg 241% 142%

Njemačka 102% 100%

Hrvatska 73% 71%

Bugarska 66% 64%

Albanija 37% 38%

BiH 35% 41%

Napomena: Podaci za Albaniju temelje se na preliminarnim procjenama Eurostata.

Kako živimo bolje kad imamo manje?
Veća potrošnja uz niži BDP može biti posljedica veće dijaspore, uvozne pomoći, kreditne potrošnje, sive ekonomije, pa čak i statističkih odstupanja. Jedno je jasno – ni BiH ni Albanija, kao ni zemlje regiona Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, nalaze se daleko ispod evropskog prosjeka.

Bosna i Hercegovina i zemlje regiona imaju znatno niže cijene u odnosu na prosjek EU, što donekle ublažava uticaj nižih prihoda i BDP-a. Ipak, niži troškovi života nisu dovoljni da potpuno kompenzuju niži životni standard i ekonomsku snagu ovih zemalja.

Takođe primjetno je i da se evropske ekonomske sile nastavljaju udaljavati jedna od druge. Luksemburg je i dalje neprikosnoveni lider sa BDP-om po stanovniku koji je 142% iznad prosjeka EU, dok je Irska na drugom mjestu sa 111% iznad prosjeka. Ove dvije zemlje pokazuju neuporedivo visok nivo ekonomskog razvoja i životnog standarda.

Irska, uprkos visokom BDP-u, bilježi znatno nižu stvarnu individualnu potrošnju, što ukazuje na specifičnosti njihove ekonomije – multinacionalne korporacije i intelektualna svojina značajno podižu BDP, ali ne doprinose ujednačenoj raspodjeli bogatstva među stanovništvom.

S druge strane, Bugarska, kao najsiromašnija zemlja EU, ima BDP po stanovniku 34% ispod prosjeka Unije, dok Rumunija, Letonija i Grčka takođe znatno zaostaju. Disperzija između najbogatijih i najsiromašnijih članica EU ostaje velika, iako je tokom posljednjih deset godina blago smanjena – najbogatiji su i dalje oko četiri puta bogatiji od najsiromašnijih.

Ovi podaci jasno pokazuju da unutar Evrope i dalje postoje duboke ekonomske podele koje ugrožavaju socijalnu koheziju i jedinstvenu evropsku tržišnu ekonomiju. Dok bogate zemlje nastavljaju da rastu i jačaju svoj standard, slabije ekonomije ostaju zarobljene u začaranom krugu niskog rasta i nejednakosti, prenosi Buka.

Nastavi čitati

Društvo

Preminuo Novak Kondić, bivši ministar finansija Republike Srpske

Novak Kondić, bivši ministar finansija Republike Srpske, preminuo je juče u 74. godini.

Kondić je rođen 20. juna 1952. godine u Banjaluci.

Bio je univerzitetski profesor, doktor ekonomskih nauka i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.

Sahrana će biti u petak 25. jula 2025. godine u 13 časova na Perduvovom groblju.

Nastavi čitati

Aktuelno